Primjeri poslovnih planovaUpute za samostalnu izradu poslovnih planova - Primjeri poslovnih planovaUpute za samostalnu izradu poslovnih planova sastavljene od stručnog tima Poslovnog foruma. Različiti gotovi primjeri poslovnih planova za različite poslovne namjene i iznose. Detaljne upute sa svim pripadajućim proračunskim tablicama za brzi izračun po svim potrebnim stavkama. Provjerite svoju novu poslovnu ideju, provjerite kakav će biti cjelokupan konačni rezultat poslovne aktivnosti. Kvalitetno izrađen poslovni plan najvažniji je upravo za samog poduzetnika, jer daje potpunu ocjenu isplativosti planiranog projekta. Kvalitetan poslovni plan realno ocjenjuje isplativost planiranog projekta, a ujedno upozorava na sve potencijalne rizike posla, te ih pokušava svesti na minimum. Također, kvalitetno izrađen poslovni plan olakšava posao i šanse poduzetniku pri dobivanju kredita kod banaka. Predajom kvalitetnog poslovnog plana pokazujete banci da znate što želite i kako ćete to postići, te dajete vrlo jasnu sliku o tome kako ćete realizacijom vlastitog posla vraćati kredit banci. Poslovni plan nije samo puka forma, već preduvjet za svaki novi posao. Ulazak u novi posao bez detaljnog analiziranja i planiranja je veliki rizik, i zato baš nikad ne vjerujte obećanjima, već uvijek ili sami pristupite izradi poslovnog plana, ili tražite od poslovnog partnera koji vam nudi posao, da vam dostavi i poslovni plan. LINK NA OPŠIRNIJE INFORMACIJE O POSLOVNIM PLANOVIMA Izrada poslovnih internet stranica CMS web stranice Hosting i domene Internet trgovine Turizam Web tražilice Posebna ponuda Poslovni imenici Primjeri ugovora Poslovni izvještaji Primjeri poslovnih planova Savjetovanje Trgovačko posredovanje Istraživanje tržišta Oglasi i marketing Katalog proizvoda i usluga Pravo, propisi i zakoni Korisni programi Sigurnost i nadzor Poslovni forum Aktualno Žensko poduzetništvo Financije Knjigovodstvo SAZNAJTE KOJE ĆE TVRTKE PROPASTI, TKO NIJE TRŽIŠNO KONKURENTAN, SAZNAJTE DA LI I VAŠA TVRTKA PROPADA! NOVO ZA PODUZETNIKE IZ STRATEGIJE ODRŽIVOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE Energetski pokazatelji Republike Hrvatske ukazuju na manjak raspoložive energije u resursima i proizvodnim kapacitetima; stopa porasta potrošnje je oko 4 – 5%. Nastavlja se trend poboljšanja energetske učinkovitosti kod rasta potrošnje energije od samo 0,43%, pri rastu (BDP) od 4,3%. Rast potrošnje energije za 19% u zadnjih deset godina zbio se uz male promjene strukture potrošnje, smanjenje udjela vodnih snaga, povećanje udjela ugljena i smanjenje udjela plina. Izostanak novih dobavnih pravaca uvoza plina, netržišne cijene i dr. utjecali su na smanjenje udjela plina u ukupnoj potrošnji energije i pored rasta domaće proizvodnje na sjevernojadranskim plinskim poljima. Domaća proizvodnja u 2004. godini pokrivala je 61% ukupne potrošnje plina koja je iznosila 2,88 milijardi prostornih metara. Najveća potrošnja (22,6%) je i dalje u kućanstvima. Drugi najveći potrošač plina su javne toplane (16%), a slijede industrijske toplane, industrija građevnog materijala itd. U 2006. Republika Hrvatska je zadovoljila vlastitom proizvodnjom primarnih energenata, u iznosu od 50,6%, svoje potrebe. U domaćoj proizvodnji najveće značenje ima prirodni plin (37%), zatim vodne snage i nafta. Obnovljivi izvori nemaju odgovarajući udio i položaj u energetici Republike Hrvatske, iako imaju veliku važnost i raspoloživost (osobito sunčeva energija, energija vjetra i biomase). Udio obnovljive energije u opskrbi električnom energijom (ako se izuzmu hidroelektrane) manji je od 1%. Od ukupnog dijela proizvedene električne energije, koja je u 2006. godini iznosila 14,15 TWh (uključujući i NE Krško), 6,08 GWh (43%) je proizvedeno u hidroelektranama, 110 GWh u malim hidroelektranama, 6,0 GWh od biomase, 19 GWh u vjetroelektranama i 0,05 GWh u solarnim elektranama. Zahtjevi za energijom sve su veći, pri čemu prednjači rastući uslužni sektor gospodarstva, djelatnost koja se temelji na kvaliteti ponude, a koja je, pak, moguća samo uz povećanu potrošnju energije. Emisije proizvedene izgaranjem goriva imaju dominantan udio u ukupnim emisijama SO2, CO2, NOx i čestica. Emisija stakleničkih plinova u 2006. iznosila je 30.834 Gg CO2-ekv. Zbog svoga globalnog utjecaja na promjenu klime mora se pratiti trend emisija stakleničkih plinova, osobito CO2 čiji je udio u ukupnoj emisiji stakleničkih plinova 2006. iznosio 77%. Promatrano sektorski, najveći doprinos emisiji stakleničkih plinova daje energetski sektor. Ažurirano: 11. 12. 2024. |