 |
 |
|
MINISTARSTVO KULTURE
Na temelju članka 45. stavka 1. Zakona o knjižnicama (»Narodne novine«, br.
105/97, 5/98. i 104/00) a na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća, ministar
kulture, uz prethodnu suglasnost ministra znanosti, obrazovanja i športa
donosi
PRAVILNIK
O ZAŠTITI KNJIŽNIČNE GRAĐE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom uređuju mjere zaštite i očuvanja knjižnične građe i to
uvjeti čuvanja, način pohrane i oblici korištenja knjižnične građe.
Pravilnikom se također uređuje postupak popisivanja i vrednovanja građe za
koju se predmnijeva da ima svojstvo kulturnoga dobra ili za koju je doneseno
rješenje o preventivnoj zaštiti, odnosno rješenje o utvrđivanju svojstva
kulturnoga dobra (u daljnjem tekstu: zaštićena građa), uvjeti i način
korištenja, stručnog održavanja te zaštite i očuvanja te građe, sukladno
odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
SIGURNOST ZGRADA I OSNOVNE MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE
Članak 2.
Zgrade u kojima knjižnice obavljaju svoju djelatnost i prostor koji ih
okružuje moraju biti odgovarajuće uređene i održavane te opremljene
sigurnosnim protuprovalnim sustavom i/ili sustavom nadzora.
Sigurnost zgrada osigurava se uređenjem prostora oko zgrada, osvjetljavanjem
ulaza i nadzorom zgrade.
Mjere sigurnosti moraju se provesti pri izgradnji i adaptaciji postojećih
zgrada knjižnica.
Članak 3.
Knjižnice su dužne sustavno provoditi osnovne mjere zaštite svoje građe i to
zaštitu od:
– poplave,
– požara,
– provale,
– elementarnih nepogoda i
– ratnih razaranja.
Osnovne mjere zaštite provode se postavljanjem odgovarajućih sigurnosnih
sustava (protuprovalnih, vododojavnih, protupožarnih, i sl.) prema posebnim
propisima.
Postavljeni sustavi, kao i električne, vodovodne i plinske instalacije moraju
se redovito održavati. Osoba koju ravnatelj knjižnice, odnosno voditelj
knjižnice u sastavu zaduži za održavanje opreme, obvezna je voditi ažurnu
dokumentaciju.
Članak 4.
Ravnatelj samostalne knjižnice, odnosno voditelj knjižnice u sastavu dužan je
u roku od godine dana od donošenja ovoga Pravilnika donijeti Plan mjera za
slučaj opasnosti iz članka 3. ovoga Pravilnika i odrediti osobu odgovornu za
njegovo provođenje. Pri izradi plana potrebno je voditi računa o posebnostima
knjižnice i knjižnične građe (vrsta građevinskog objekta, okoliš, vrsta i
starost građe i sl.).
Članak 5.
Plan mjera za slučaj opasnosti obvezno sadrži sljedeće elemente:
1. procjenu ugroženosti tj. utvrđivanje opasnosti za zgradu i građu,
2. mjere preventivne zaštite kojima se uklanja ili umanjuje opasnost za zgradu
i građu,
3. mjere pripravnosti koje obvezno sadrže:
a) popis postupaka za slučaj opasnosti
b) opis spašavanja građe s prioritetom spašavanja
c) popis opreme potrebne za spašavanje
d) popis zaposlenika knjižnice koji obvezno sudjeluju u spašavanju i
zbrinjavanju građe i popis dragovoljaca izvan knjižnice.
e) način osiguranja prostora privremene pohrane građe
f) način saniranja posljedica s prioritetom saniranja oštećenja zgrade i građe
g) popis stručnjaka za konzervaciju građe.
4. plan spašavanja građe tijekom i neposredno nakon slučajeva iz članka 3.
ovoga Pravilnika i
5. plan saniranje posljedica tj. saniranja oštećenja i restauriranja građe, uz
obvezan popis stručnjaka za konzervaciju građe.
UVJETI ČUVANJA KNJIŽNIČNE GRAĐE
Članak 6.
U svrhu trajnog očuvanja knjižnične građe knjižnice su obvezne štititi građu
od uzročnika propadanja – vlage, prekomjernog sunčevog ili umjetnog svjetla,
bioloških i atmosferskih utjecaja i onečišćenja te odstupanja od optimalne
temperature.
Članak 7.
Ravnatelj knjižnice odnosno voditelj knjižnice u sastavu dužan je odrediti
osobu koja će brinuti o čistoći i zračenju prostora za pohranu i korištenje
građe.
U prostoru treba osigurati optimalnu mikroklimu (relativna vlaga zraka 45 –
60%, temperatura zraka 16 – 20°C), te ga dnevno čistiti usisavanjem i
brisanjem prašine blago vlažnim krpama.
Najmanje jednom godišnje temeljito se čisti građa, police i prostor uz
preventivnu dezinfekciju, a prema potrebi i dezinsekciju i deratizaciju.
U slučaju potrebe česte dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije obvezna je
konzultacija konzervatora.
Članak 8.
U svrhu zaštite iz članka 7. ovoga Pravilnika ravnatelj knjižnice ili voditelj
knjižnice u sastavu dužan je u spremištima, čitaonicama i izložbenim
prostorima unutar knjižnice osigurati sljedeću opremu:
1. mjerne instrumente za kontinuirano praćenje temperature i relativne vlage
zraka,
2. ovlaživače i/ili odvlaživače zraka
3. ventilatore
4. klima uređaje ili klima ormare radi pohrane najvrjednije i najosjetljivije
građe
5. zaslone, rolete ili druga sredstva zaštite od prekomjernog svjetla
6. folije s UV-filterima za prozore i staklene vitrine i fluorescentne lampe
7. ostalu opremu prema potrebi.
NAČIN POHRANE I PRENOŠENJA KNJIŽNIČNE GRAĐE
Članak 9.
Knjižničnu građu treba pohranjivati na police, ormare za pohranu i ladice
odgovarajućih oblika, dimenzija i materijala.
Police i ormari ne smiju se postavljati uz fasadne zidove ni uz izvore
topline.
U ormarima je potrebno osigurati stalnu cirkulaciju zraka otvorima na bočnim
stranicama ili tjednim provjetravanjem.
Na mjesta gdje je pohranjena knjižnična građa postavljaju se prema potrebi
držači, podupirači, graničnici i pregrade radi sprječavanja deformacija i
oštećivanja.
Knjižnična građa osjetljiva na manipulaciju skida se s polica isključivo
hvatanjem za hrbat, odnosno, ako to nije moguće ili ako je građa pohranjena
horizontalno ili leži u ladicama, gornji sloj građe privremeno se odlaže na
pomoćni pokretni stol, uzima se tražena građa, a odložena se potom vraća na
mjesto.
Članak 10.
Građa se prenosi ručno, kolicima ili mehaniziranim transportom.
Građu se ručno prenosi isključivo u čvrstim kutijama odgovarajućih dimenzija.
Građa za prijenos kolicima slaže se kao i na policama ili u ladicama, a kolica
moraju imati odgovarajuće dimenzije, gumene kotače i zaštitnu ogradu.
Pri prijevozu građe mehaniziranim transportom valja voditi računa o
dimenzijama i količini građe koja se stavlja u vagone, zbog mogućega
mehaničnog oštećivanja.
NAČIN OBILJEŽAVANJA I PREGLEDAVANJAKNJIŽNIČNE GRAĐE
Članak 11.
Prilikom uključivanja građe u knjižnični fond potrebno je pravilno voditi
bilješke mekom B grafitnom olovkom i to: kataložne oznake, folijaciju i sl.
Signature se upisuju na prvi slobodni predlist kad je riječ o staroj knjizi,
odnosno na poleđinu lista ukoliko je riječ o neknjižnoj građi (grafike,
crteži, zemljopisne karte te ostali pojedinačni dokumenti).
Prilikom signiranja građe poput mikrofilmova, ploča, kaseta, disketa,
CD-ROM-ova i slično, signature se pišu na naljepnice ili na trajni papir koji
se lijepi trajnim ljepilom na ovitke, omote, košuljice i sl.
Ex-libris, ako se koristi, izrađuje se od lužnatog papira i lijepi trajnim
ljepilom (metilceluloznim, rižinim ili pšeničnim škrobom).
Članak 12.
Knjižničari obvezno kontinuirano pregledavaju građu pri čemu odstranjuju sve
nepripadajuće umetke (papire, prešano cvijeće i sl.).
Prilikom obrade i korištenja građe zabranjena je uporaba ljepljivih vrpci,
spajalice, pribadača, kvačica za papir te gumenih vrpci.
Ukoliko se nepotrebni umeci ne mogu ukloniti sa stare građe jednostavnim
zahvatom, obvezno je konzultirati konzervatora.
Članak 13.
Prilikom pregledavanja građe izdvaja se za restauriranje oštećena, dotrajala i
građa za koju se predmnijeva da će se daljnjim korištenjem bitno narušiti
njena trajnost.
Prije upućivanja građe na restauriranje u nadležne restauratorske ustanove
potrebno je pribaviti suglasnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
NAČIN OPREMANJA KNJIŽNIČNE GRAĐE
Članak 14.
Tradicionalna neknjižna građa kao i trošna i osjetljiva uvezana knjižna građa
oprema se zaštitnim kutijama, mapama, ovitcima, košuljicama, tuljcima,
paspartuima i sl. izrađenima od trajnih materijala koji ne sadržavaju lignin,
sumpor, kiseline i sredstva za izbjeljivanje.
Ukoliko nije poznat kemijski sastav materijala od kojih su zaštitni predmeti
izrađeni, građa se obvezno oblaže neutralnim papirom ili poliesterskom
folijom. Iznimno, za građu većih dimenzija može se upotrijebiti neutralna
tkanina.
Građa se oblaže neutralnim papirom ili poliesterskom folijom prilikom
pohranjivanja u ladice ili vješanja na metalne držače u ormarima.
Noviju uvezanu građu može se preventivno zaštiti oblaganjem korica folijama
namijenjenima isključivo zaštiti knjiga, za što proizvođač jamči certifikatom.
Prije upotrebe takvih folija potrebno je prethodno pribaviti mišljenja
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Uporaba folija nije dopuštena za kožne i pergamentne korice te korice
zaštićene građe, kao ni za zavičajne zbirke.
Članak 15.
U svrhu osiguranja kontinuirane dostupnosti informacija, stariju građu treba
pravodobno presnimiti na tehnološki stabilniji medij.
Građa poput fotodokumenata, filmova, PVC ploča, zapisa na magnetskom i
optičkom mediju pohranjuje se u zaštitne omotnice ili kutije izrađene od
odgovarajućih polimernih materijala koje se slažu na police ili u ladice jedna
do druge. Optimalni uvjeti čuvanja takve građe su temperatura 16 – 18°C i
relativna vlaga zraka 40 – 50%.
PRENOŠENJE KNJIŽNIČNE GRAĐE NA DRUGE MEDIJE
Članak 16.
Građa se prenosi na drugi medij radi učinkovite zaštite izvornika, bolje i
brže dostupnosti ili za slučaj uništenja izvornika.
Odluku o prenošenju građe na drugi medij donosi ravnatelj samostalne
knjižnice, odnosno voditelj knjižnice u sastavu, uz obveznu prethodnu
konzultaciju s konzervatorom vodeći računa o:
– vrsti građe (rijetka građa)
– stanju izvornika
– zaštiti izvornika od mogućih oštećenja pri daljnjem korištenju
– broju primjeraka i njihovu razmještaju
– mjerama za zaštitu izvornika
– odgovarajućoj opremi za kvalitetno očitavanje prenesenog zapisa i
– troškovima i vremenu potrebnom za provođenje postupka.
Članak 17.
Građa se ovisno o vrijednosti i stanju te raspoloživoj opremi, prenosi na
druge medije:
– fotokopiranjem
– mikrofilmiranjem
– digitalizacijom.
Za prenošenje građe na drugi medij preporučljivo je mikrofilmiranje zbog
standardiziranog postupka te pohrane, umnažanja, korištenja, razmjene i
digitalizacije građe.
Fotokopiranjem se prenosi novija građa (građa slobodnog pristupa) pri čemu se
koriste fotokopirni aparati koji imaju glave za snimanje položene iznad građe
tako da glava leži otvorena pod kutom manjim od 180°.
Građa se na drugi medij može prenositi i digitalizacijom uz odgovarajuću
opremu.
Moguće su i kombinacije navedenih metoda za prenošenje građe (mikrofilmiranje
i digitaliziranje).
NAČIN KORIŠTENJA KNJIŽNIČNE GRAĐE
Članak 18.
Korištenje knjižnične građe knjižnice uređuju svojim općim aktom.
U svakoj čitaonici na vidljivom mjestu treba istaknuti upute o rukovanju
građom (standardnom i nestandardnom), kao i upute o pravilima korištenja
građe.
Voditelj odjela za rad s korisnicima u samostalnim knjižnicama, odnosno
voditelj knjižnice u sastavu organizira nadzor nad korištenjem građe radi
sprječavanja krađe, oštećivanja i uništavanja građe prilikom njezina
korištenja u čitaonicama.
POPISIVANJE I EVIDENTIRANJE ZAŠTIĆENE GRAĐE
Članak 19.
Knjižnice popisuju zaštićenu građu i popis dostavljaju Ministarstvu kulture –
Upravi za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskom odjelu mjesno nadležnom
prema sjedištu knjižnice radi donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti građe
ili rješenja o utvrđivanju sredstva kulturnog dobra.
Na knjižničnu građu koja ima svojstvo kulturnoga dobra ili za koju se
predmnijeva da ima svojstvo kulturnoga dobra (zaštićena građa) primjenjuje se
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, bez obzira na mjesto pohrane i
vlasništvo građe.
U postupanju s građom iz stavka 1. ovoga članka knjižnice obvezno surađuju s
Ministarstvom kulture – Upravom za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskim
odjelom mjesno nadležnim prema sjedištu knjižnice.
Članak 20.
Knjižnice obvezno vode evidenciju zaštićene građe.
Postupak popisivanja zaštićene građe u knjižnici, kao i popisivanja zaštićene
građe izvan knjižnica uređuje se posebnim aktom knjižnice, kojim se uređuju i
posebni uvjeti korištenja te građe.
Članak 21.
Knjižnice obvezno čuvaju rješenja o preventivnoj zaštiti i rješenja o upisu
njihove građe u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (u daljnjem
tekstu: Registar), koja donosi Ministarstvo kulture, kao i svu dokumentaciju o
toj građi.
Preslik rješenja iz stavka 1. ovoga članka knjižnice dostavljaju matičnoj
knjižnici i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
POSTUPANJE SA ZAŠTIĆENOM GRAĐOMI NAČIN KORIŠTENJA
Članak 22.
Knjižnice koje u svom fondu imaju zaštićenu građu dužne su je mikrofilmirati u
dvije kopije (sigurnosna i radna), a mikrofilm čuvati u optimalnim
mikroklimatskim uvjetima.
Obje kopije se izrađuju na srebrno-halogenom filmu. Za potrebe korisnika radna
kopija se može kopirati na film ili na papir, odnosno skenirati.
Članak 23.
Zaštićena građa ne smije se dati na korištenje u izvorniku, ni posuđivati niti
može biti predmet međuknjižnične posudbe.
Zaštićena građa se može dati na korištenje na korisnikov pisani zahtjev iz
kojega mora biti razvidno za koje se svrhe građa koristi.
Zaštićena građa se može koristiti isključivo u svrhu znanstvenog i
istraživačkoga rada te u slučajevima kada je njezino korištenje bitno za
realizaciju vrijednih znanstvenih, kulturoloških, povijesnih ili obrazovnih
studija, edicija, emisija i filmova o čemu odluku donosi ravnatelj samostalne
knjižnice ili voditelj knjižnice u sastavu, uz obveznu konzultaciju s
konzervatorom ili s konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture mjesno
nadležnim prema sjedištu knjižnice.
Članak 24.
Zaštićena građa može se za potrebe korisnika snimati, ali isključivo na
aparatima konstruiranima za snimanje stare građe i uz prethodno odobrenje
ravnatelja samostalne knjižnice, odnosno voditelja knjižnice u sastavu.
Za izradu snimke moguće je od korisnika zatražiti naknadu predviđenu
pravilnikom knjižnice iz članka 18. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Nije dopušteno kopiranje zaštićene građe na aparatima za suho kopiranje (xerox
i slično).
Članak 25.
Način izlaganja zaštićene građe mora biti prilagođen vrsti, obliku, veličini i
stanju njezine očuvanosti.
Zaštićena građa može se izlagati i posuđivati za izlaganje uz obvezno
prethodno mikrofilmiranje i dokumentiranje, za što je odgovoran ravnatelj
samostalne knjižnice, odnosno voditelj knjižnice u sastavu.
Pritom valja voditi računa o:
– očuvanosti i stanju građe,
– sigurnosti prostora izložbe (stalni nadzor, protuprovalne mjere)
– vitrinama za izlaganje (neprobojno staklo i kemijski stabilni materijali
provjereni na hlapljivost, zaštićenost od UV zračenja, opremljenost lampama i
po potrebi apsorbentom),
– mikroklimatskim parametrima (instrumenti za mjerenje temperature, relativne
vlage, svjetla, UV zračenja i atmosferskih onečišćenja),
– materijalima od kojih su izrađeni podlošci za izlaganje zaštićene građe i
pripadajući pribor (kemijski stabilni materijali, neutralni kartoni i folije),
– načinu uokvirivanja slika (neutralni muzejski kartoni, a ukoliko slike vise
na nezaštićenim zidovima, graničnici kao zaštita od dodira posjetitelja).
Zaposlenik knjižnice (po mogućnosti konzervator) kojega ovlasti ravnatelj
samostalne knjižnice, odnosno voditelj knjižnice u sastavu dužan je utvrditi i
provoditi mjere zaštite.
Članak 26.
Zaštićena građa se drugim ustanovama posuđuje samo uz prethodno odobrenje
stručnog povjerenstva koje imenuje ravnatelj samostalne knjižnice, odnosno
voditelj knjižnice u sastavu. U stručno povjerenstvo obvezno se imenuje
konzervator koji vodi brigu o osiguravanju svih potrebnih mjera zaštite građe
prilikom njezine posudbe, transporta i povrata.
Zahtjev za posudbu zaštićene građe ustanove dostavljaju najkasnije tri mjeseca
prije predviđenog termina otvaranja izložbe.
O svakoj posudbi zaštićene građe sastavlja se ugovor u kojemu se obvezno
utvrđuje popis građe koja se posuđuje, stanje, procijenjena vrijednost, polica
osiguranja kao prilog ugovoru, potrebne mjere zaštite, rok vraćanja građe,
obveza snošenja troškova opremanja, pakiranja i transporta građe pri posudbi i
povratu te odgovorna osoba.
Prije posudbe obvezno se izrađuje sigurnosna mikrofilmska snimka i
fotodokumentacija zaštićene građe.
Posuditelj zaštićene građe obavezno će pri postavi izložbe na vidljivom mjestu
istaknuti iz koje je knjižnice građa posuđena.
Članak 27.
Kod pripreme izložbi na kojima se planira izlaganje brojnije zaštićene građe,
pisani zahtjev za posudbu mora se dostaviti imatelju građe najkasnije godinu
dana prije planiranog termina otvaranja izložbe.
U roku iz stavka 1. ovoga članka takva će se građa standardnim
konzervatorsko-restauratorskim postupcima pripremiti za izlaganje u suradnji s
Odjelom zaštite knjižnične građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
i konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture mjesno nadležnim prema sjedištu
knjižnice.
Članak 28.
Zaštićenu građu dopušteno je izlagati samo ako su osigurani prihvatljivi
mikroklimatski uvjeti (relativna vlažnost zraka 50 – 60%, temperatura zraka 18
– 22° C i svjetlost do 500 luxa).
Članak 29.
Ukoliko se zaštićena građa koristi radi izrade pretiska (reprinta), potrebno
ju je prethodno mikrofilmirati i dokumentirati na trošak nakladnika pretiska.
Nakladnik pretiska također je dužan podmiriti obveze iz članka 112. i 113.
Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara vezanih uz izradu i korištenje
replike kulturnog dobra.
Eventualna oštećenja izvornika dužan je u potpunosti sanirati nakladnik
pretiska o svom trošku.
Članak 30.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u «Narodnim
novinama».
Klasa: 612-04/05-01/02 Urbroj: 532-10-01/1-05-05 Zagreb, 14. travnja 2005. (NN
52/05)
Ministar
mr. sc. Božo Biškupić, v. r.
|
|
|
|
Poslovni forum - One Stop Shop |
|
|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
Istraživanje tržišta
Poslovni izvještaji
Internet marketing
Izrada web stranica
Izrada CMS stranica
Hosting i domene
Imenici i adresari
Poslovni ugovori
Poslovne usluge
Trgovine i usluge
Poslovna psihologija
Poslovni programi
Oglasi i obavijesti
Korisni linkovi
Besplatne stvari
Poslovni forum
Primjeri ugovora
Poslovne ponude
| |
|
IZRADA WEB STRANICA
Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi tvrtka trebala imati web stranice:
Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.
Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.
Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.
Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, obrazaca za kontakt, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.
Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.
Branding: Web stranice su važan alat za branding tvrtke, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.
Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.
Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.
Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
|
|
Napomena!
Internet je dostupan milijunima ljudi. Ipak, neke tvrtke još uvijek ne shvaćaju moć Interneta.
Neke tvrtke uopće nemaju internet stranice, a neke imaju tako amaterske i loše
da je to gotovo nevjerojatno.
Priuštite si stvarno kvalitetne stranice. Sada po
prvi puta imate priliku kvalitetno predstaviti svoju tvrtku milijunima ljudi.
Da
li ćete tu priliku iskoristiti, to ovisi samo o Vama.
| CMS - Content Menagment System - Izrada web stranica |
Što je to CMS?
CMS ili Content Menagment System
je izraz za programirane internet stranice što
Vam omogućava da samostalno i jednostavno unosite ili brišete sadržaj sa
svojih internet stranica putem jednostavnog i preglednog administratorskog
sučelja, a što je vrlo bitno, bez ikakvih posebnih predznanja.
Za rad Vam dovoljan je samo Vaš preglednik web stranica (browser), a to je
upravo Vaš Internet Explorer ili neki drugi program koji upravo i sada koristite kada čitate ovaj tekst.
Tekst je moguće unositi direktno ili tako da ga jednostavno kopirate iz
Microsoft Worda ili drugog tekst editora, a formatirate ga onako kako ste
navikli u svom programu za obradu teksta. Kao što pišete stranice u Wordu,
ili Excelu, tako pišete i sadržaj za Vaše web stranice, direktno u Vašem
Control panelu, ili sve napišete u npr. Wordu, a potom to isto kopirate na
svoje stranice. Da ste naručili i "klasičnu" izradu web stranica, svejedno
bi morali pripremiti tekst i fotografije.
Kako bi se upoznali sa CMS aplikacijama pripremili smo Vam veliki broj primjera i pregleda.
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i besplatne web stranice prilagođene vašem poslovanju. Savjetovanje i podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno! Izrađujemo web stranice koje vas spajaju s novim poslovnim prilikama, optimizirane za povećanje uspješnosti online poslovanja. Izrađujemo uspješne web stranice i napredna web rješenja kreirana prema vašim zahtjevima. Besplatna izrada web stranica za obrtnike i male poduzetnike.
|
|
Detaljne informacije o izradi CMS internet stranica - Klikni i saznaj! |
|
|
|
|
|
|
| |
| | |
