|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Što je zapravo Business intelligence? Često nas pitaju, da li je Business intelligence isto što i poslovna špijunaža? Ne. Poslovna špijunaža je ilegalan način prikupljanja informacija, što nije slučaj kod Business intelligence. Između 80 i 90 posto svih poslovnih informacija je javno dostupno. Dakle, informacije koje je moguće prikupiti na etičan način su novosti o: poslovnim akcijama konkurencije, planovima novopridošle konkurencije, tržišnim promjenama, novim tehnologijama i izmjenama zakona. Poslovni forum prikuplja samo javno dostupne informacije. Postoje dvije vrste načina prikupljanja javno dostupnih informacija, primaran i sekundaran. Primarni izvori su: internet, financijska izvješća, govori, 'eventi', sajmovi, osobni i telefonski intervjui, kao i javno dostupne publikacije. Sekundarni izvori su: online i digitalne baze podataka, knjige, članci u novinama i magazinima, TV i radio programi te analitička izvješća. Poznat i pod nazivom competitive intelligence, Business intelligence (BI) je sistematičan i etičan način pribavljanja, prikupljanja, sortiranja i analiziranja javno dostupnih informacija o aktivnostima konkurencije na temelju kojih se mogu predviđati budući poslovni trendovi da bi se održala i učvrstila vlastita kompetentnost na tržištu. Business intelligence je koncept svjesnog, kontinuiranog prikupljanja, analize i uporabe informacija u cilju razvijanja: osjetljivosti poduzeća na prihvaćanje podražaja iz okoline, sposobnosti tumačenja i analize podražaja okoline u interakciji sa poduzećem, pravovremenog iskorištavanja strateških prilika i šansi. Business intelligence katedra pri Ekonomskom fakultetu u Osijeku http://bi.psp.efos.hr/ Pojam poslovne inteligencije u zadnjih je nekoliko godina toliko “in” da ga je gotovo nemoguće izbjeći, što i ne čudi s obzirom da nudi rješenje za jedan od najvećih problema menadžmenta - donošenje kvalitetnih poslovnih odluka. Sigurno je i da će se dalje razvijati i postajati sve sofisticiraniji. Poslovna inteligencija usko je povezana s činjenicom da si niti jedno ozbiljno poduzeće u uvjetima kakvi danas vladaju na tržištu - a pritom mislimo najprije na žestoku konkurenciju, sve zahtjevnije kupce i okolnosti koje se mijenjaju nevjerojatnom brzinom - ne može priuštiti grešku da se poslovne odluke donose intuitivno, na temelju subjektivnih procjena menadžera. Poslovne su odluke raznolike i nema poslovnjaka koji u svom svakodnevnom poslu ne mora donijeti bar nekoliko odluka poput kada lansirati novi proizvod na tržište, s kojom cijenom ići, koliki rabat dati velikim kupcima, na kojoj razini držati zalihe i sl. Poslovno pravilo broj jedan je da odlučivanje o ovakvim i sličnim stvarima mora biti na temelju kvalitetnih informacija. Važnost ovoga posebno raste u novim i neočekivanim situacijama, u kojima poduzeće mora imati mogućnost da se brzo i bezbolno snađe i izvuče za sebe maksimalnu korist. Za menadžera je kvalitetna ona informacija koja mu je na raspolaganju u momentu kad mu je potrebna, u koju se može pouzdati kao točnu, koja mu nosi novu vrijednost, odnosno koja ima smisla u njegovom poslovnom okruženju, i koju može upotrijebiti u korist poduzeća. Ovakav način ponašanja modernog menadžmenta naziva se poslovnom inteligencijom. BI se intenzivno počeo razvijati kada su poduzeća automatizirala svoje poslovne procese, odnosno implementirala različite transakcijske sustave koji su se vrlo brzo pokazali kao izvrsni generatori velikih količina podataka. Došlo je do tzv. eksplozije podataka - podaci su se gomilali, nastajale su nove i nove baze, ali se do njih nije moglo brzo i jednostavno pa se nisu niti upotrebljavale. Paralelno s time rasla je svijest o tome da u takvim podacima leži velik potencijal i pravo bogatstvo, ali da je potrebno nešto čime će se oni objediniti, obraditi i staviti na raspolaganje menadžmentu. I tako je nastao BI, kojeg bismo, ovaj put s tehničke strane, najjednostavnije mogli opisati kao proces kojim se sirovi podaci pretvaraju u informacije. Te informacije se zatim analiziraju i koriste u procesu odlučivanja. Poslovno odlučivanje kompleksan je proces koji zahtijeva mnoštvo raznolikih informacija, kako internih, tj. onih koje dolaze iz poduzeća, tako i eksternih, tj. onih koje dolaze iz okruženja. Ujedno te informacije moraju biti integrirane i posložene na način koji je najpogodniji za odlučivanje, dakle onaj koji omogućava takvo pretraživanje podataka koje je intuitivno i prati način na koji menadžeri razmišljaju dok donose neku odluku. Ako ste menadžer u nabavi i idete na pregovore s jednim od svojih najvećih dobavljača s ciljem da dogovorite što povoljnije uvjete, svoju pregovaračku moć ćete znatno ojačati ako su vam informacije o vašem dosadašnjem odnosu s tim dobavljačem transparentne i lako čitljive: koliko je ukupno prometa s njim napravljeno, koji proizvodi najbolje idu, po kojim uvjetima kupujemo, da li je ono što najbolje ide ujedno i najprofitabilnije za nas, tko su mu konkurenti i što možemo s njima dogovoriti? Obično taj proces razmišljanja kreće od nekakve generalne slike koja se kasnije sve više i više razlaže. Iako je važno imati na umu da je poslovna inteligencija prije svega način razmišljanja, bilo je logično da se za podršku ovako složenom procesu razvije čitav niz softverskih rješenja koja ga olakšavaju, ubrzavaju i djelomično automatiziraju. Gledano sa stanovišta informatičke infrastrukture, svaki BI sustav započinje izgradnjom skladišta podataka. Skladište podataka bismo najjednostavnije opisali kao centralnu bazu podataka u koju se slijevaju svi podaci koji nastaju u poduzeću, bez obzira da li je izvor tih podataka neka transakcijska aplikacija ili druge, tzv. individualne aplikacije koje se nalaze na osobnim računalima zaposlenika, poput Excelovih ili Accessovih datoteka, ili su to pak podaci nabavljeni izvan poduzeća. U gospodarski razvijenim zemljama gotovo svako ozbiljnije poduzeće služi se poslovnom inteligencijom (Business Intelligence). Koristeći se Business Intelligence menadžeri doznaju samo bitne poslovne informacije, koje će se iskoristiti za donošenje ključnih odluka te pri odabiru najprikladnije poslovne strategije. Ubrzan tempo razvoja novih tehnologija te širenje globalne trgovine uvjetuje današnje poslovno okruženje koje se mijenja brže nego ikad prije. Izvršni direktori i menadžeri više si ne mogu dopustiti luksuz donošenja ključnih odluka baziranih isključivo na instinktu i intuiciji. Pogledajte samo oko sebe i uvidjet ćete da posljedice donošenja strateški loših odluka mogu uroditi gubitkom utrke na tržištu. Istraživanje koje je 2004. proveo MIT (Massachusetts Institute of Technology) na 4.500 menadžera pokazalo je da adekvatna primjena BI povećava efikasnost odlučivanja jer se umanjuje rizik donošenja loših procjena i krivih odluka koje za čestu posljedicu imaju turbulenciju na tržištu. Tvorac pojma Business Intelligence Dedijer je prije svoje smrti otkrio veliku tajnu – Dubrovnik je kolijevka Business intelligencea. Ragusa (Dubrovnik), grad - država u 14. st. imala je jednu od prvih BI organizacija u povijesti. Dubrovnik nije posjedovao vlastitu vojsku, a da bi uspio sačuvati svoju neovisnost, oslanjao se na precizne i valjane informacije prikupljene od strane svojih trgovaca, diplomata i znanstvenika. Kroz svoju dugu prošlost kao neovisan grad - država Dubrovnik je održavao svoju neutralnu poziciju balansirajući između Austrije, Venecije, Otomanskog Carstva i ostalih europskih sila njegujući izvrsne diplomatske i trgovačke odnose zahvaljujući odlično organiziranoj gustoj mreži agenata razasutih po kutcima i zakutcima cijele Europe sa zadatkom da sistematično prikupljaju, sortiraju, analiziraju te promptno prosljeđuju trgovačke i vojne informacije gradskim ocima. Ta višestoljetna praksa pokazala se od krucijalne važnosti za opstanak Dubrovnika. U tome je upravo i sažeta istinska svrha business intelligencea – precizna, potvrđena i bitna informacija u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Koje koristi tvrtka ima od BI? - Predviđanje i upravljanje rizicima - Spoznaja internih prilika i prijetnji - Prepoznavanje isplativih tržišnih niša - Uviđanje snaga i slabosti konkurencije - Poboljšanje procesa planiranja i donošenja važnih odluka - Poduzimanje akcija prije nego što ih poduzme konkurencija Utječe li BI direktno na troškove i profit tvrtke? Da. Magazin Business Week navodi da tvrtke koje posjeduju i koriste se razvijenim i uhodanim BI bilježe rast prihoda i do 20 posto brže od svoje konkurencije koja ne uviđa koristi od BI. Uzmite u obzir stvaran slučaj farmaceutske tvrtke Merck & Co., Inc. iz 2002. Tvrtka je oformila BI odjel kojem je primaran cilj bio razvijanje kontrastrategije koja je trebala zbuniti konkurenciju i spriječiti curenje važnih internih informacija o novom proizvodu. Rezultat je bio više nego pozitivan. Prema istraživanju Europske unije provedenom još 2002. godine, 82 posto europskih tvrtki čiji je godišnji prihod veći od 10 milijuna dolara ima interne specijalizirane odjele s namjenom prikupljanja relevantnih podataka o konkurenciji. Danas je taj udio već veći od 90 posto. Europsko tržište BI usluga vrijedi više od dvije milijarde dolara godišnje. Usluge variraju od detaljnih korporativnih istraga do dnevnog skeniranja novosti iz medija. U Hrvatskoj se metode koje podrazumijeva BI gotovo uopće ne primjenjuju jer većina domaćih menadžera nije dovoljno obaviještena. Stoga se događa da se domaće tvrtke ne mogu primjereno odnositi niti spram stranih partnera koji nasuprot nama raspolažu s gotovo svim relevantnim podacima niti spram domaće konkurencije. Takvo stanje u gospodarstvu jasno ukazuje na potrebu otvaranja kvalitetnih BI agencija koje bi pokrenule trome mehanizme u hrvatskom gospodarstvu. Te agencije bile bi preduvjet stvaranju solidnih temelja za buduće upravljanje poslovnim informacijama koje će nam itekako trebati jednom kada postanemo ravnopravna članica EU. Nije li istina da je BI važan samo velikim tvrtkama? Ne. Istina je da su globalne tvrtke poput Xeroxa, IBM-a i Motorole prepoznale koristi BI te su sukladno tome i formirale interne BI odjele. No i manje i srednje tvrtke se također natječu na tržištu, stoga je jednako važno da donositelji odluka u malim i srednjim tvrtkama znaju što ih očekuje na tržištu kao što je to važno i izvršnom direktoru Lufthanse. Je li moguće da tvrtka već koristi neku formu Business Intelligence, a da nije toga svjesna? Da. Svaki poduzetnik koji posjeti poslovni sajam, pročita novine ili popriča s kolegama iz iste branše prikuplja informacije o tržištu i uopće poslovnom okruženju u kojem djeluje. Prikupljanje informacija je jedna od faza BI procesa, dok se preostale faze BI (sortiranje, analiziranje) pretežno izostavljaju ili nedovoljno iscrpljuju u današnjem poslovanju. BI dodaje vrijednost prikupljenoj informaciji jer se koristi discipliniran i standardiziran sustav u kojem se prikupljene informacije sortiraju, filtriraju i analiziraju, da bi se na kraju iskoristile samo one zaista bitne. Business Intelligence je jedan od pojmova koji se vrlo često provlači kroz mnoge poslovne razgovore i kontakte, te se vrlo brzo "udomaćio" i u Hrvatskoj, često i pod nazivom "Poslovna Inteligencija". Gotovo svaki poslovni čovjek već zna da Business Intelligence sustavi pomažu u donošenju poslovnih odluka te omogućavaju transformiranje velikih količina podataka u kvalitetne upravljačke informacije i analize koje omogućavaju unaprijeđenje poslovanja. Može se reći da je Internet približio ukupnu svjetsku ekonomiju stanju savršene konkurencije. I dok tradicijska elektronička trgovina vidi mrežu kao sredstvo za razmjenu podataka, za Internet elektroničku trgovinu mreža je tržište. Citat sa; http://www.poslovniforum.hr/marketing-knjige/e-marketing.asp PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
29. 4. 2024. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
