|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Agonija Sljemena, u kojem je proizvodnja ugašena s početkom godine, potakla je najmanje dva pitanja - čijim je proizvodima supstituiran nedostatak Sljemenovih brendova na tržištu i tko je nauštrb njegove propasti povećao svoje tržišne udjele? Drugo, jednako logično pitanje je i ono je li ispadanje Sljemena iz tržišne utakmice potaklo manje hrvatske tvrtke u mesnoj branši da razmišljaju o vlastitom opstanku na tržištu, na kojem je ionako počela velika konsolidacija. To više što je nedavno objavljena vijest o spajanju dviju slovenskih (jakih i poznatih mesnih tvrtki) MIP-a (Mesne industrije Primorske) i PMI-a (Pomurke mesne industrije) kako bi se spajanjem dosegli sinergijski učinci i pozitivni impulsi. Na prvo pitanje odgovori su različiti. Poznavatelji branše, naime, komentiraju kako su upražnjeni Sljemenov prostor prvenstveno ispunili proizvođači bijelog mesa (piletine i puretine) i prerađevina (čija potrošnja, inače, u Hrvatskoj skokovito raste). Istodobno, na isto pitanje može se čuti i objašnjenje da nema "velikog tržišnog profitera" od Sljemenova gašenja te da su, jednostavno, svim proizvođačima "sitno" porasli tržišni udjeli, i to u ovisnosti od jačine proizvođača u pojedinim programima. Naime, Sljemenovi udjeli na tržištu su i ovisili o programima i kretali su se od pet do dvadeset posto. No odgovor na drugo pitanje uglavnom je jednoznačan - propast Sljemena samo je još jedan zamašnjak u konsolidaciji koja je na tržištu krenula s Agrokorovom kupnjom Belja i PIK-a Vrbovec. Ostala konkurencija suočava se s činjenicom da, na jednoj strani, nestaje nelojalna konkurencija koju su imali u dvjema državnim tvrtkama zbog stalnih državnih dotacija, ali i da umjesto toga sada za tržišne protivnike dobivaju tvrtke koje će, procjenjuje se, već do konca godine izbacivati na tržište velike količine mesa i prerađevina. Pritom su i PIK Vrbovec i Belje u neizmjernoj prednosti jer uza sebe imaju najjači distributivni kanal u zemlji - Konzum. Treba li reći da su već i potrošači zamijetili politiku istiskivanja ostalih "mesnih" brendova s polica u korist vlastitih proizvoda. Doduše, vjerojatno se nikad neće dogoditi da se ostali igrači posve istisnu iz Konzuma jer bi to trgovcu (sa stajališta potrošača) moglo biti kontraproduktivno. No posve je sigurno da će se preferirati vlastiti proizvodi. Procjenuje se i da će se proizvodnja mesa u okviru koncerna Agrokor fizički podijeliti na način da se u PIK-u Vrbovec proizvodi crveno meso i prerađevine, dok će Belje postati centar proizvodnje bijelog (pilećeg i purećeg) mesa i konfekcije. To ima logike jer Belje ima potencijal peradarskih farmi i svojedobno je bilo centar proizvodnje bijelog mesa. Tržištem, pak, kola priča da je Agrokor potpisao sporazum s jednom tvrtkom iz regije za prenošenje njihova znanja i tehničke i tehnološke organizacije proizvodnje bijeloga mesa (i konfekcije) u Belju. Čak se govori da je već imenovana osoba koja bi u ime te kompanije nadzirala taj proces u Baranji, no u koncernu opovrgavaju tu informaciju uz tvrdnju da nikakav takav sporazum nije potpisan. Uz takvu podjelu, a i procijenjene količine - očekuje se da će PIK Vrbovec, primjerice, na kraju ove godine imati proizvodnju od 10.000 - 12.000 tona, čime će stati uz bok sadašnjem najvećem proizvođaču Gavriloviću, neizbježno je pitanje što će se dogoditi s ostalim proizvođačima. Treba reći da je u Hrvatskoj 216 registriranih objekata za klanje i preradu mesa. Ako se uzme u obzir da se godišnje u Hrvatskoj konzumira oko 65.000 tona prerađevina, od čega najmanje 20.000 tona otpada na uvoz i proizvodnju za vlastite potrebe, stručnjaci kažu da je za proizvodnju ostatka potrebnih količina potrebno samo četiri proizvodnje, naravno, onih s iole ozbiljnijim kapacitetom koji se može nositi s proizvodnjom u EU-u. Uz to, nije nevažan stalno ponavljani podatak da se više od 50 posto proizvodnje i prometa mesa u Hrvatskoj odvija u sivoj zoni. Jednako tako, struka kaže kako je proizvodnja prerađevina jedino mjesto zarade u mesnoj industriji pa je utoliko zanimljivije pitanje koliko je uopće isplativo imati samo klaonice i proizvodnju mesne konfekcije, osobito ako meso dolazi iz domaće, skuplje proizvodnje u odnosu na uvoznu. Uostalom, ima razloga zbog kojih vrlo moderna Gavrilovićeva klaonica (kapaciteta 2000 komada grla u osam sati) nije u pogonu premda se čuje da je vlasnik Žito Osijeka kani unajmiti za klanje svinja. Ako se u to upušta očito je da Pipunić ima plan i za plasman mesa. U svakom slučaju, projekcije govore da se, dugoročno, manji proizvođači moraju pomiriti ili s gašenjem proizvodnje ili s većom ekspanzijom sadašnjih većih proizvođača, i to putem akvizicija manjih tvrtki, uz pokušaj mehaničkog širenja i na druga tržišta ili, pak, mali proizvođači odgovor na konsolidaciju moraju potražiti u međusobnom povezivanju, slično modelu na koji su se odlučile slovenske kompanije. Zasad nema naznaka da su pokrenuti razgovori u tom pravcu. Poznata je jedino inicijativa (opet) Agrokora da kupi Sljemenov brend pod uvjetom da se riješi situacija s radničkim štrajkom i potraživanjima te najava čelništva Podravke da će se uskoro donijeti odluka hoće li se i kako širiti Podravkina mesna industrija Danica. Činjenica je da bi se razgovori o povezivanjima ili barem odluke o dugoročnom pristupu tržištu trebale donijeti tijekom ove godine. Procjenjuje se da će toliko trebati Agrokoru da obavi nužnu konsolidaciju unutar Belja i Pik-a Vrbovec i da na tržište počne ispuštati veće količine mesa. Kad je riječ o brendovima, posljednja istraživanja pokazuju da u mesnoj industriji premoćno vlada Gavrilović, a slijede ga Koka i Perutnina i, zanimljivo je, još uvijek Sljeme. Stoga će Agrokoru trebati nešto više vremena za bolje pozicioniranje vlastitih brendova na tržištu, no uz Konzum kao polugu ni to neće biti nepremostiv problem. (Izvor; Dnevik, dnevni list, lipanj 2005.) PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
7. 5. 2024. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
