|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
SAMOUBOJSTVA U 12 i pol godina ubilo se 12 tisuća osoba! "Kada danas razmišljam o svemu tome, ne znam što mi je bilo. No, u to vrijeme smrt mi se činila kao jedini logičan izlaz iz moje životne situacije. Dvije, tri godine gotovo uopće nisam radila, financije su mi bile očajne, privatni život raspao mi se tko zna koji put nakon još jedne propale veze. Činilo mi se da je najlakše dignuti ruku na sebe i potonuti u vječni san. Kombinacija alkohola i tableta činila mi se kao najbolje i najbezbolnije rješenje" kaže danas 34-godišnjakinja (podaci poznati redakciji) koja se prije nekoliko godina pokušala ubiti. Za razliku od mnogih drugih, kojima je samoubojstvo bilo konačan izlaz iz života i svakodnevnih problema s kojima se više nisu mogli nositi, ona se spasila. Objašnjava da je u posljednji trenutak zadnjim atomima snage ipak shvatila što je napravila. Shvatila je da joj je život, kakav god bio, bitan. Sama je pozvala Hitnu i jedva uspjela objasniti što je učinila. Završila je na jednom od psihijatrijskih odjela u Zagrebu, a ispumpavanje želuca bilo je, na sreću, dovoljno za spas njezina života. "Sjećam se da mi je nakon svega najteže bilo pogledati roditeljima u oči i objasniti im zašto sam to učinila. U to vrijeme nisam ih htjela niti mogla opterećivati svojim problemima. Nekoliko godina prije nego što sam se pokušala ubiti umrla mi je draga i bliska osoba. Tu smrt nikad nisam preboljela i na neki sam način sebe krivila. Iako, sada znam da nisam mogla ništa učiniti, trebale su mi godine da to prihvatim. Povukla sam se u sebe, potonula u depresiju, počeli su problemi na poslu... I jedna stvar je vodila drugoj" kaže 34-godišnjakinja. U Hrvatskoj ima tisuće priča poput njezine, o čemu svjedoči i sve veći broj samoubojstava i pokušaja samoubojstva. Statistike kažu da se u posljednjih 12 i pol godina u Hrvatskoj ubilo ili pokušalo ubiti 15.246 osoba, što odgovara broju stanovnika manjega grada. Što ljude tjera da dignu ruku na sebe, pitanje je na koje stručnjaci godinama pokušavaju odgovoriti. Bijeg od stvarnosti i problema, depresija, ovisnost, autoagresija, otuđenost, osjećaj osamljenosti i napuštenosti... samo su neki od motiva samoubojstava razotkriveni u različitim studijama i istraživanjima. Ljudi se obično odluče na samoubojstvo kad se više nemaju kome obratiti, kad se prekinu njihove veze s okolinom, obitelji, društvom. Prema istraživanjima na kojima sam radila, stopa samoubojstava, koja se mjeri na 100.000 stanovnika, u Hrvatskoj se posljednjih 15 godina nije znatnije mijenjala i kreće se oko 19. Češće se ubijaju muškarci nego žene, a najviše samoubojstava počine osobe između 15 i 30 godina ili osobe starije od 65 godina kaže Dragica Kozarić Kovačić, ravnateljica Nacionalnog centra za psihotraumu u Kliničkoj bolnici Dubrava. Istraživanja koja je ona provodila temelje se na podacima iz MUP-ova registra podataka koji je pouzdan, ali djelomično i ograničen jer se u nj, primjerice, ne unose podaci o samoubojstvima u bolnicama nakon hospitalizacije. No, iz policijskih statistika proizlazi da se u Hrvatskoj godišnje ubije oko tisuću ljudi, a smatra se da na svaku osobu koja se ubije dolaze još tri koje su se pokušale ubiti ili razmišljaju o samoubojstvu. Stručnjaci smatraju da porast samoubojstava, baš kao i porast ovisnika, upozorava na socijalnu sliku društva te da je to indikator bolesti društva. Takvo objašnjenje ima uporište i u statistikama jer se među muškarcima najčešće ubijaju osobe koje su sklone alkoholu, a bolest je najčešći motiv koji žene tjera da dignu ruku na sebe. U posljednjih 12 i pol godina u Hrvatskoj se ubilo ili se pokušalo ubiti 10.798 muškaraca i 4458 žena. No, stravičnija od tih podataka jest činjenica da je život sebi oduzelo ili pokušalo oduzeti i 156 djece mlađe od 14 godina. Porast samoubojstava među mladima trend je svuda u svijetu, pogotovo zapadnom. To se objašnjava činjenicom da se mladi ljudi ubrajaju u skupinu rizičnog ponašanja koja se teško nosi s promjenama, poput izdvajanja iz obiteljske sredine objašnjava D. Kozarić Kovačić. Samoubojstvo kao svjesno i namjerno uništenje vlastita života, odnosno autodestruktivno ponašanje sa smrtnim ishodom, nije samo problem psihički labilne ili bolesne osobe koja se na taj čin odlučila. Ono je i problem društva u cjelini i samoubojice zbog toga ne treba moralno osuđivati. Jer, kako je u jednom oproštajnom pismu naveo jedan od hrvatskih samoubojica, "sada nakon svega mi je opet dobro... ne vidim... ne dišem... ne volim i ne patim. Jednom riječju, dobro mi je..."  (10.06.2005 Večernji list) PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
6. 5. 2024. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
