|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Petar Klarić, predsjednik, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u izbornom sporu o žalbi za zaštitu izbornog prava Hrvatske stranke prava, Županijskog vijeća Bjelovarsko-bilogorske županije, kojeg zastupa predsjednik Vladimir Ferenčak, na sjednici održanoj 10. svibnja 2005. godine donio je ODLUKU I. Poništava se rješenje Županijskog izbornog povjerenstva Bjelovarsko-bilogorske županije, klasa: 013-01/05-01/19,urbroj: 2103/1-01-05-8/5 od 6. svibnja 2005. godine. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje 1. Hrvatska stranka prava, Županijsko vijeće Bjelovarsko-bilogorske županije (u daljnjem tekstu: žalitelj) osporava rješenje Županijskog izbornog povjerenstva Bjelovarsko-bilogorske županije (u daljnjem tekstu: nadležni ŽIP), klasa: 013-01/05-01/19, urbroj: 2103/1-01-05-8/5 od 6. svibnja 2005. godine, kojim je odbijen žaliteljev prigovor zbog nepravilnosti u postupku određivanja proširenog sastava Općinskog izbornog povjerenstva Općine Dežanovac. 2. U žalbi se ističe da je nadležni ŽIP rješenjem, klasa: 013-01/06-01/19, urbroj: 2103/1-01-05-1-8 od 29. travnja 2005. godine, imenovao prošireni sastav Općinskog izbornog povjerenstva Općine Dežanovac, ali da u njemu nisu zastupljeni članovi Hrvatske stranke prava, iako je ta stranka 28. travnja 2005. godine uredno dostavila prijedlog za imenovanje Antuna Kovača i Lovre Grgića, članova Hrvatske stranke prava, za člana, odnosno zamjenika člana proširenog sastava Općinskog izbornog povjerenstva Općine Dežanovac. Žalitelj nadalje navodi da je »iz dopisa općine Dežanovac upućenog Županijskom izbornom povjerenstvu vidljivo da je član Općinskog vijeća Dežanovac i gospodin Lovro Grgić iz Hrvatske stranke prava, te da su na dan raspuštanja predstavničkog tijela općine Dežanovac vladajuće stranke koalicija HSS i SDP, a oporbene stranke su HDZ i HSP«. Smatrajući da je osporeno rješenje nadležnog ŽIP-a nezakonito, žalitelj »ne prihvaća obrazloženje da po stanovištu tog povjerenstva Hrvatska stranka prava nije stekla svojstvo stranke koja participira u vijeću općine Dežanovac pa da samim tim nema niti pravo na svog predstavnika u proširenom sastavu Općinskog izbornog povjerenstva Dežanovac«. Zbog toga žalitelj predlaže Ustavnom sudu da poništi osporeno rješenje »i da Županijsko izborno povjerenstvo Bjelovar donese novo Rješenje o imenovanju proširenog sastava općinskog izbornog povjerenstva općine Dežanovac u čijem će sastavu biti i članovi Hrvatske stranke prava«. 3. Odlučujući o prigovoru žalitelja zbog nepravilnosti u postupku određivanja proširenog sastava Općinskog izbornog povjerenstva Općine Dežanovac, nadležni ŽIP je utvrdio kako iz službenih, pa time i valjanih te vjerodostojnih podataka Općine Dežanovac od 25. i 26. travnja te 5. svibnja 2005. godine slijedi da su na dan raspuštanja Općinskog vijeća Općine Dežanovac vladajuću koaliciju činile Hrvatska seljačka stranka (HSS) i Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), a da su oporbene stranke bile Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Hrvatska stranka prava (HSP). Nadležni ŽIP nadalje utvrđuje da je »iz navedenih podataka razvidno da niti jedan vijećnik Općinskog vijeća nije izabran na kandidacijskoj listi Hrvatske stranke prava, već je vijećnik Lovro Grgić na izborima 2001. godine izabran s liste Hrvatske pučke stranke, da je 11. travnja 2004. godine pristupio Hrvatskoj stranci prava«. Na temelju navedenih podataka nadležni ŽIP zaključuje da je »Lovro Grgić izlaskom iz Hrvatske pučke stranke u Općinskom vijeću Općine Dežanovac zadržao svojstvo nezavisnog člana, a samim njegovim prelaskom iz HPS-a u HSP, prigovaratelj Hrvatska stranka prava nije stekla svojstvo stanke koja participira u vijeću Općine Dežanovac, pa samim tim nema niti pravo na svog predstavnika u proširenom sastavu Općinskog izbornog povjerenstva Općine Dežanovac«. Žalba je osnovana. 4. Za ocjenu zakonitosti osporenog rješenja nadležnog ŽIP-a pravno su relevantne sljedeće činjenice: – na lokalnim izborima održanim 2001. godine, Lovro Grgić izabran je za vijećnika Općinskog vijeća Općine Dežanovac s liste Hrvatske pučke stranke, – nakon izbora, odnosno tijekom svoga mandata vijećnik Lovro Grgić istupio je iz Hrvatske pučke stranke, te se učlanio u Hrvatsku stranku prava (11. travnja 2004. godine), – Hrvatska stranka prava do 11. travnja 2004. godine nije bila zastupljena u Općinskom vijeću Općine Dežanovac ni s jednim članom, – od dana istupanja vijećnika Lovre Grgića iz Hrvatske pučke stranke, ta stranka nije zastupljena u Općinskom vijeću Općine Dežanovac, – na dan raspuštanja Općinskog vijeća Općine Dežanovac, vijećnici su bili članovi sljedećih političkih stranaka: 6 članova HSS-a i 3 člana SDP-a (ukupno 9 vijećnika iz vladajuće koalicije), 4 člana HDZ-a i 1 član HSP-a (ukupno 5 vijećnika iz oporbenih političkih stranaka). Dva vijećnika imala su status nezavisnih članova izabranih s lista političkih stranaka (HDZ-a i HSLS-a). Na temelju prethodno navedenog neosporno utvrđenog činjeničnog stanja, Ustavni sud je u izbornom sporu trebao odgovoriti na sljedeće pravno pitanje: je li osnovano pravno stajalište nadležnog ŽIP-a prema kojem se Hrvatska stranka prava ne može smatrati ovlaštenim predlagateljem članova proširenog sastava Općinskog izbornog povjerenstva Općine Dežanovac? 5. Člankom 27. stavkom 3. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 33/01., 10/02. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-39/2002, 155/02. – članak 43. stavak 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, 45/03., 43/04. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2494/2002., 40/05., 44/05. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Zakon o lokalnim izborima) propisano je: »Članak 27. stavak 3. (3) Prošireni sastav izbornog povjerenstva određuje se po prihvaćanju, utvrđivanju i objavi lista za izbor članova predstavničkog tijela jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode, a čine ga po dva predstavnika većinske političke stranke, odnosno koalicija i dva dogovorno predložena predstavnika oporbenih stranaka, odnosno koalicija sukladno stanačkom sastavu predstavničkog tijela jedinice. Ako se ne postigne dogovor o dva predstavnika političkih stanaka i njihovim zamjenicima, njihov se izbor obavlja kockom između predloženih kandidata.« U pročišćenom tekstu Zakona o lokalnim izborima članak 27. označen je kao članak 31. Ustavni sud utvrđuje da je mjerodavna zakonska odredba, sadržana u članku 27. (31.) stavku 3. Zakona o lokalnim izborima, nepotpuna, jer ne propisuje izrijekom vrijeme prema kojem se treba određivati »stranački sastav predstavničkog tijela jedinice«. Drugim riječima, Zakon o lokalnim izborima ne propisuje izrijekom koje je stanje stranačkog sastava mjerodavno u postupku određivanja proširenog sastava nadležnog izbornog povjerenstva (je li to stanje na dan konstituiranja predstavničkog tijela ili stanje na dan objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora, odnosno o raspuštanju predstavničkog tijela, ili pak stanje na neki drugi dan). Štoviše, mjerodavni zakoni ne uređuju situacije nastale promjenama stranačke pripadnosti izabranih članova predstavničkog tijela, odnosno posljedice tih promjena u odnosu na prava i obveze samih članova predstavničkog tijela, ali i na položaj političkih stranaka čiji su članovi tijekom mandata istupili iz njih, pa su time promijenili stranački sastav predstavničkog tijela koji je postojao na dan njegova konstituiranja. 6. U takvim okolnostima, Ustavni sud ocjenjuje da pri popunjavanju navedene zakonske praznine treba poći od ustavnopravnog značenja predstavničkog tijela, odnosno ustavnopravne naravi predstavničkog mandata. Prema članku 132. stavku 2. Ustava, lokalna i područna (regionalna) predstavnička tijela sastavljena su od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava. Nositelj predstavničkog mandata je, prema tome, isključivo izabrani član predstavničkog tijela, a ne politička stranka čiji je on član. Član predstavničkog tijela svojim mandatom slobodno raspolaže, jer članovi predstavničkih tijela u Republici Hrvatskoj nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. Sukladno navedenom, u situaciji kada tijekom mandata nastupi promjena stranačkog sastava predstavničkog tijela uslijed istupanja pojedinog vijećnika iz dotadašnje političke stranke i njegova učlanjenja u drugu političku stranku, mjerodavnom se ima smatrati volja člana predstavničkog tijela kao isključivog nositelja predstavničkog mandata (u konkretnom slučaju, vijećnika Općinskog vijeća Općine Dežanovac Lovre Grgića), jer po sili Ustava on svojim mandatom slobodno raspolaže. Ustavni sud pritom napominje da je pitanje raspolaganja slobodnim predstavničkim mandatom predmet zakonskog uređenja, pa ono izlazi izvan okvira nadležnosti Ustavnog suda pri rješavanju konkretnog izbornog spora. 7. Slijedom navedenog, Ustavni sud ocjenjuje da je žalba protiv osporenog rješenja nadležnog ŽIP-a osnovana. Stoga je na temelju članka 128. alineje 9. Ustava Republike Hrvatske i članka 87. alineje 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), odlučeno kao u izreci. Točka II. izreke ove odluke temelji se na članku 29. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-VIIA-2006/2005 Zagreb, 10. svibnja 2005. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. NN 61/05 PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
6. 5. 2024. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
