![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() | ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]()
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
![]() |
![]() ![]()
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom A. Š. iz Š., R. M., koga zastupa odvjetnik Đ. A. iz Z., na sjednici održanoj 28. travnja 2005. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje 1. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-1908/2000-5 od 12. veljače 2004. godine, kojom je odbijena tužba podnositelja i potvrđeno rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: 511-01-42-UP/II-254/4-1996 od 20. siječnja 2000. godine. Tim rješenjem odbijena je žalba podnositelja protiv rješenja Policijske uprave Primorsko-goranske, broj: 511-09-21/4-1409/94 od 2. veljače 1996. godine, kojim je utvrđeno da podnositelj nije stekao status trajno nastanjenog stranca u Republici Hrvatskoj, na temelju članka 79. stavka 1. Zakona o kretanju i boravku stranaca (»Narodne novine«, broj 53/91., 22/92., 26/93., 29/94., 22/99. – odluka Ustavnog suda i 109/03.). 2. Podnositelj smatra da su osporenim aktima povrijeđene odredbe članaka 18., 26., 54. i 55. Ustava Republike Hrvatske, posebno ističući da su upravna tijela i Upravni sud pogrešno utvrdili da on nije stekao uvjete za utvrđivanje statusa trajno nastanjenog stranca, budući da su pogrešno tumačili pojmove prebivalište i boravište. Smatra da su ta dva pravna pojma izjednačena nakon donošenja odluke ovoga Suda, broj: U-I-496/1998 od 19. siječnja 2001. godine. Ustavna tužba nije osnovana. 3. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe podnijete na temelju odredbi članka 62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 39/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja povrijeđeno podnositelju ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava, a eventualno postojanje povrede ustavnih prava Ustavni sud, u pravilu, ocjenjuje na podlozi činjenica koje su utvrđene u postupku donošenja osporenog akta. 4. Mjerodavno materijalno pravo koje je primijenjeno pri rješavanju ove upravne stvari jest odredba članka 79. stavka 1. Zakona o kretanju i boravku stranaca, koja glasi: »Status trajno nastanjenog stranca priznat će se, pod uvjetima reciprociteta, osobama koje su se prema dosadašnjim propisima smatrale jugoslavenskim državljanima ako danom stupanja na snagu ovog zakona imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.« Mjerodavan je i članak 59. istoga Zakona, koji glasi: Boravište je mjesto u kojem boravi stranac na privremenom boravku, na odobrenom produženom boravku, s poslovnom vizom i stranac kojem je priznat status izbjeglice. »Prebivalište je mjesto u kojem se stranac s odobrenim trajnim nastanjenjem nastanio s namjerom da u njemu živi.« 5. U provedenom upravnom postupku, nadležna tijela su utvrdila da je podnositelj odjavio prebivalište u R. 8. siječnja 1991. godine, te 1. srpnja 1991. godine prijavio boravište u R., a zatim 23. srpnja 1991. godine prijavio boravište u D. Zbog navedenog, i prema stajalištu Upravnog suda, u ovom slučaju nije bilo uvjeta za priznavanje statusa trajno nastanjenog stranca u Republici Hrvatskoj sukladno navedenom mjerodavnom materijalnom pravu jer podnositelj na dan 8. listopada 1991. godine (dan stupanja na snagu Zakona o kretanju i boravku stranaca) nije imao prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj. 6. Podnositelj se poziva na Odluku ovoga Suda, broj: U-I-496/1998 od 19. siječnja 2000. godine, kojom su ukinute pojedine odredbe Zakona o prebivalištu i boravištu građana (»Narodne novine«, broj 53/91. i 26/93.). Podnositelj se pogrešno poziva na ovu Odluku jer je nesporno da je podnositelj stranac, državljanin R. M., te stoga stajališta izražena u toj Odluci nisu relevantna za odlučivanje u slučaju podnositelja. 7. Podnositelj u ustavnoj tužbi ističe da mu je osporenim aktima povrijeđeno ustavno pravo na žalbu propisano člankom 18. Ustava. Ustavni sud je utvrdio da se podnositelj koristio pravom na žalbu te mu je drugostupanjskim rješenjem odgovoreno na sve relevantne žalbene navode, te mu stoga nije povrijeđeno ustavno pravo na žalbu. 8. Odlukom Upravnog suda kojim je odbijena tužba, jer je utvrđeno da su osporena upravna rješenja osnovana na zakonu, nije povrijeđeno ustavno jamstvo sadržano u članku 26. Ustava, čiju povredu podnositelj ističe u ustavnoj tužbi. Članak 26. Ustava propisuje: »Svi su državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.« Navedena odredba sadrži ustavno jamstvo jednakosti hrvatskih državljana i stranaca u postupcima pred nadležnim tijelima Republike Hrvatske. Ta Ustavom zajamčena procesna garancija obvezuje nadležna tijela da u sudskim, upravnim ili u postupcima pred drugim tijelima koja imaju javne ovlasti prema strankama postupaju jednako, neovisno o njihovoj državljanskoj pripadnosti. Podnositelj u ustavnoj tužbi nije naveo ustavnopravno relevantne razloge na temelju kojih bi Ustavni sud mogao utvrditi da su u provedenom postupku pred Upravnim sudom Republike Hrvatske postojale okolnosti koje bi upućivale na nejednak procesni položaj podnositelja – stranog državljanina u provedenom postupku. 9. Odredba članka 54. Ustava glasi: Svatko ima pravo na rad i slobodu rada. »Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.« Odredba članka 55. Ustava propisuje: »Svaki zaspoleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život.« Najduže radno vrijeme određuje se zakonom. Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći. »Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odlučivanju u poduzeću.« Ustavni sud utvrđuje da navedene ustavne odredbe nisu mjerodavne jer je u slučaju podnositelja odlučeno o statusu trajno nastaljenog stranca. 10. Odluka se temelji na odredbama članaka 73. i 75. Ustavnog zakona, a odluka o objavi donesena je na temelju članka 29. Ustavnog zakona. Broj: U-III-4026/2004 Zagreb, 28. travnja 2005. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijećadr. sc. Željko Potočnjak, v. r. PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
21. 7. 2025. |