|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Hrvatska će u sklopu procesa usklađivanja sa zahtjevima Europske unije biti podijeljena na četiri statističke regije s obzirom da pravila Eurostata predviđaju regije od 800.000 do tri milijuna stanovnika, najavila je Vlada. Jedna od njih je Grad Zagreb s okolicom, čiji bruto domaći proizvod po stanovniku hvata 75% europskog prosjeka i kao takav ne kvalificira se za dobivanje pomoći europskih fondova. Ostatak Hrvatske podijelit će se na tri regije i pretpostavlja se da će one zadovoljiti kriterije programa pomoći EU-a. Prijedlog je izradio Državni zavod za statistiku na čelu s ravnateljem dr. Jakovom Gelom. Svrha ovog prijedloga nije administrativno prekrajanja Hrvatske, u kojoj su županije kao područne, odnosno regionalne samouprave uvedene 1993. godine, već privlačenje sredstava iz fondova EU, na koje Hrvatska (nažalost, zbog nerazvijenosti) računa. No uvjet za pristupanje tim fondovima je statistika koja u EU procjenjuje da regije od 800.000 do 3,2 milijuna stanovnika imaju uvjete da vode projekte i same se brinu o razvoju. I u članicama EU postoje vrlo velike razlike u regionalnoj organizaciji, a EU ne nameće da se regije unutar država moraju toga pridržavati kod vlastitog administrativno političkog uređenja, ali su ovakve regije kao statističke obvezne. Riječ je, dakle, o pristupu tzv. strukturalnim fondovima, a četiri su takva, namijenjena ujednačavanju rasta, što znači da iz njih sredstva dobivaju nerazvijenija područja. Uvjet (načelan) je da takva područja imaju BDP po stanovniku manji od 75 posto europskog prosjeka. Taj se podatak mijenja i ovog je trenutka vjerojatno oko 18.000 eura iako se pri izradi ovog hrvatskog prijedloga statistički barata s onim od 16.000 iz 2002. godine. U Hrvatskoj se već godinama priča o potrebi drugačije administrativne organizacije, ali prije svega s naglaskom na - rastrošnosti sadašnjeg hrvatskog ustroja i gomilanju administracije, a bez stvarne snage da se jedinice lokalne i regionalne samouprave kakve imamo nose s problemima koje trebaju rješavati. Konkretno, s više od 550 gradova i općina među kojima su razlike fantastične, do 21 županije, odnosno Zagreba s istim statusom organiziranog kao grada. Sve to u zemlji s manje od 4,5 milijuna stanovnika i ekonomskom snagom kakvu imamo, a znatno je manja od nekih većih gradova u EU. U tom smislu u županijama, gradovima i općinama naviklo se puhati i na hladno s projiciranjima smanjenja broja jedinica, pa se uz to vezuje i uvođenje statističkih regija. No ova statistička "prekrajanja" formalno nemaju s tim veze. Štoviše, niz članica EU ima ih, a da nisu dirale u svoj administrativni ustroj. Niz županija sa svojim centrima uporno dokazuje, ponajviše svojom uspješnošću, da je sadašnji regionalni ustroj Hrvatske upravo ono što im je trebalo da "uzmu stvar u svoje ruke" (barem onoliko koliko se dopušta u Hrvatskoj kao izrazito centraliziranoj zemlji) i spadaju u sredine koje su ovaj ustroj najbolje iskoristile u zemlji. Ako bismo tražili potvrdu ispravnosti ovako ustrojene zemlje, sigurno je da bismo upravo s nekima statistički malim regijama dokazivali da je bio pun pogodak. Pritom zasigurno nitko ne bi zaobišao Zadarsku županiju, Istarsku županiju, Međimursku ili Varaždinsku županiju, ne negirajući i uspjehe nekih drugih - sve odreda premalene da bi se mogle nositi kao europske regije. Bilo je pokušaja da se ova dva problema povežu, odnosno da se govoreći o potrebi ustroja statističkih regija zbog privlačenja novca iz EU fondova - u isto vrijeme, a po tom obrascu pokuša izmijeniti i administrativni ustroj Hrvatske. No svi takvi pokušaji nisu uspijevali dovesti do statističkih regija. Najčešće spominjana bila je podjela zemlje na pet regija - jednu više od ovog prijedloga s tim da je u toj kombinaciji igrala Dalmacija. No onda je stanovnika nedostajalo sjeveru Jadrana pošto Istra i Kvarner, odnosno Riječka županija ne bi došle do očekivane brojke pa se zadiralo u unutrašnjost. Tako se ovim poslom neće riješiti teška muka - da Hrvatska ima previše sitnih regija, još više jedinica lokalne samouprave koje se nisu u stanju brinuti o sebi niti u održavanju niti u razvoju. Sigurno je da se u to neće nitko ni upustiti u izbornoj godini i to upravo pred lokalne izbore. Naime više od 550 jedinica lokalne samouprave, i 21 županija strogo bi kaznile političke stranke koje bi ih - ukinule. Hrvatskoj će ostati problem rješenja lokalnog ustroja ako želi uštedjeti novac i povećati efikasnost jedinica, a naravno smanjiti trošak i brojnost administrativnog osoblja koje je u odnosu na broj stanovnika vjerojatno najbrojnije na svijetu. Zbog toga je, unatoč malim plaćama i hrvatska državna uprava jedna od najlošije plaćenih, a na neke pozicije ne može naći dovoljan broj VSS-ovaca koji bi radili za 3.700 kuna. Temeljni argumenti iznošeni u tim pričama do sada nisu bili funkcionalni. Polazilo se od prevelikog broja jedinica i njihove skupoće, ili lamentiralo nad povijesnim regijama, zaboravljajući da su nam povijest često krojili drugi i da su te regije i kroz povijest mijenjale obuhvate. Iako je država uvijek sklona vratiti se nekadašnjim (u socijalizmu od ukidanja kotareva do osamdesetih) - zajednicama općina. Riječ je o podjeli Hrvatske na Zagreb kao metropolu sa širokim okruženjem i tri regije simbolizirane s tri najveća grada - Splitom (ZO Split), Rijekom (ZO Rijeka) i Osijekom (ZO Osijek). Protivnici ove politike, a mnogi od njih još su aktivni, nazvali su taj koncept posprdno - ROS (po prvim slovima gradova koji su nametani kao regionalni centri). Najbolje bi ove dileme bilo razbijati - funkcionalnim, a ne povijesnim ili lobističkim argumentima. Najjednostavnije je obrazloženje te funkcionalne regionalizacije da kada čovjek s područja neke sadašnje županije određenu društvenu funkciju ne uspije zadovoljiti na razini svoje županije odlazi u - metropolu. Je li to regionalna ili direktno nacionalna metropola? Hoće li, dakle, ljudi iz sadašnjih središta županija, kada moraju posegnuti za uslugom koju nemaju na svom području, potegnuti u Zagreb ili u neku drugu sredinu? Na tome bi kao počelu trebalo razmisliti i o tome kojim županijama dati status regije, makar i manje, a koje pripojiti nekoj široj. Stare su ZO najčešće ostale upamćene kao nametnute i nerazvojne, s osnovom u gomilanju administracije i moći u tadašnjim sjedištima. Pa smo umjesto regionalizacije ili čak policentrične koncepcije razvitka zemlje dobili to da se centralizacija, uz Zagreb, svela na centralizaciju u još tri "minizagreba". Sadašnje ustrojavanje statističkih regija ne dira u ovaj problem već je nužda pristupa EU fondovima, a naše regije odnosno županije ostat će naš problem. Naravno, stručnjaci ocjenjuju da bi na dužu stazu ustrojavanje samih statističkih regija i okupljanje oko projekata i traženja sredstava moglo imati i političke pa možda i administrativne posljedice. No ovim prijedlogom one se ne nameću. Treba kazati da ovakve regije treba prihvatiti EU, koja je prije ovog predlagala tek dvije - obalu (širu) i kontinentalnu Hrvatsku ali se u nas željelo imati kao regiju jako pogođen prostor Slavonije, odnosno istočne Hrvatske, koji će najvjerojatnije trebati najviše podrške EU. (Privredni vjesnik) PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
18. 7. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
