|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
· Aktiviraju se agencije za lobiranje našeg gospodarstva u Uniji Hrvatske tvrtke od 1. veljače mogu sudjelovati na natječajima za javne nabave u Europskoj zajednici, prema pravilima koja vrijede u zajednici i pod uvjetima ne manje povoljnim od uvjeta koji se primjenjuju na društva zajednice. Ta mogućnost za hrvatske tvrtke predviđena je u članku 72. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji su Hrvatska i EU sklopile još u listopadu 2001. godine i koji na snagu stupa prvog dana veljače. Riječ je o jednom u nizu pripremnih koraka hrvatskog gospodarstva za europsku konkurenciju. Ima ih više od ove godine kada se otvaraju i predpristupni fondovi EU-a za kandidate - PHARE i ISPA, a od slijedeće godine i SAPARD. Iz tih fondova Hrvatskoj je odobreno za povlačenje u ovoj i idućoj godini 245 milijuna eura. Za usporedbu, deset tranzicijskih zemalja obuhvaćenih procesom proširenja EU-a iz predpridstupnih je fondova Unije u razdoblju od 1990. do 2003. dobilo ukupno 18,78 milijardi eura. Najviše je dobila Poljska, a najmanje Slovenija. Međutim, bilo je primjera gdje je Unija nekoj državi odredila određeni iznos sredstava koji u cijelosti nije povučen. Jedan od razloga bila je i opsežna birokratska procedura, kojom se nastojalo zaštititi zloporabu u korištenju namijenjenih sredstava. Lobisti za gospodarstvo Flor O'Mahony, predsjednik Savjetodavnog vijeća FIPRE International, prve strane lobističke agencije koja se registrirala u Hrvatskoj i najveće u Europi sa ciljem da lobira za interese hrvatskog gospodarstva u pregovorima za EU, nije bez razloga već na samom dolasku savjetovao javnoj upravi da poradi na podizanju svojih sposobnosti na višu razinu. Savjetuje joj da to učini posebice na području primanja potpora predpristupnih fondova Europske unije kako bi se one mogle iskoristiti što učinkovitije. Slično je, ali indirektno, mislio i predsjednik Saborskog odbora za europske integracije kada se požalio da predpridstupne programe koji su joj bili dosad dostupni Hrvatska malo ili nikako ne koristi. Ove godine otvorili su se novi fondovi, a postoji i prethodni CARDS program, koji se odnosio samo na zemlje-članice bivše države, plus Albaniju, te još njegov preteča PHARE odakle nije planiranim tempom povlačen novac. Hrvatska uprava sigurno nije dorasla profesionalnoj, dobro opremljenoj i uhodanoj EU birokraciji, što ne znači da je sve propalo. Jedan od znakova da se pripreme za usvajanje svih kriterija koje trebaju ispuniti buduće članice, u čemu im predpristupni fondovi samo financijski pomažu, još nisu pravo ni zahuktale, jeste i dolazak prvih stranih lobista koji su se i u drugim državama pojavili na vrijeme - onda kada su one postale zemlje kandidati. Ali nisu ni oni svemogući. Znalci tvrde da lobisti mogu pomoći u prvom redu gospodarstvenicima konzultantskim uslugama za unapređenje konkurentnosti potrebne za uspješno poslovanje u EU. FIPRA je već locirala i one sektore kojima će njihove usluge biti najpotrebnije, a to su naftna industrija, brodogradnja, energetika te prehrambena industrija i poljoprivreda. Također ima područja gdje je lobiranje nemoguće, a to je usvajanje pravne stečevine EU, o čemu se ne pregovara. Najveći prostor za lobiranje postoji u pregovorima o tranzicijskim razdobljima, odnosno izuzecima za određena područja. Iz tih razloga i prvi domaći registrirani lobisti kreću prema središnjici Unije. Ustrojavaju se državna tijela Jedno u nizu predavanja koje uprava, ponajprije nadležno Ministarstvo za europske integracije, namjerava održati potencijalnim korisnicima predpristupnih fondova održano je u HGK u organizaciji njezinog Euro info komunikacijskog centra, koji sufinancira Europska komisija u okviru programa CARDS. No, neke privrednike - unatoč njihovoj zainteresiranosti - prvo predavanje nije impresioniralo. Jedan od visokih članova Ininog menedžmenta smatra kako će sredstva iz tih fondova koristiti prije državna i lokalna uprava pri provođenju svojih programa nego gospodarstvo. Prije ćemo do sredstava doći putem i uz pomoć naših poslovnih partnera koji su u Uniji i kojima su poznate sve začkoljice europske birokracije. Kaže, u tomu već imamo iskustva. Za pripremu i provedbu programa koji se odnosi na povlačenje sredstava iz predpristupnih fondova odgovorna je država koja ih koristi i na tim poslovima mora surađivati s Europskom komisijom. Na taj se način svaka država kandidatkinja priprema za upravljanje fondovima koji će joj biti otvoreni kao članici Unije. U tu svrhu ustrojavaju se nacionalna tijela, zadužena za pojedine faze pripreme ili provedbe programa. Nacionalni koordinator pomoći i dužnosnik za ovjeravanje na čelu Nacionalnog fonda, kroz koji Unija usmjerava financijska sredstva prema državi korisnici pretpristupnih programa, zajednički su prema Europskoj komisiji odgovorni za učinkovito i financijski ispravno upravljanje programima. Oni usko surađuju s provedbenim agencijama - Središnjom jedinicom za financiranje i ugovaranje zaduženom za provedbu PHARE programa, Agencijom za provedbu programa ISPA i Agencijom za provedbu programa SAPARD - koje su u izravnim kontaktu s krajnjim korisnicima. Za programe PHARE i ISPA Europska komisija provjerava natječajne dokumente i provedbu natječajnog postupka te odobrava sklapanje ugovora prije pokretanja projekata. Financiraju se i stari projekti U sustavu naknadne kontrole, prema kojem se provodi program SAPARD, navedene zadaće u potpunosti su prenijete na nacionalna tijela države korisnice programa, a komisija zadržava pravo naknadnog nadzora svih administrativnih i financijskih postupaka, što program SAPARD čini istovjetnim modelu upravljanja fondovima, otvorenim za korištenje državama članicama Unije. Hrvatska je ispunila većinu uvjeta za korištenje primjerice ISPA programa, koji se odnosi na financijsku podršku za investicije u području zaštite okoliša i prometa. Tako se znaju sudionici u provedbi programa pa je imenovan državni koordinator za ISPA program, kao i državni dužnosnik zadužen za ovjeravanje programa na čelu Nacionalnog fonda, a ustrojena je i ISPA provedbena agencija te su imenovani dužnosnici koji imaju u nadzoru sektorsku koordinaciju. U pripremi je samo još Nacionalna strategija korištenja ISPA programa za područje zaštite okoliša i prometa. Više je posla preostalo na programu SAPARD, koji se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvitak u kojem je prva tranša od 25 milijuna eura odobrena u okviru proračuna Unije za iduću godinu. Hoće li Hrvatska biti spremna do tada ta sredstva i prihvatiti? Valja još osnovati agenciju, regionalne podružnice, izraditi Nacionalni plan za ruralni razvitak, višegodišnji financijski sporazum i godišnje sporazume o financiranju itd. Iz tih je razloga, kaže Nataša Mikuš, načelnica Uprave za koordinaciju programa pomoći i suradnju s EU pri Ministarstvu europskih integracija, određeno da Unija Hrvatskoj proslijedi sredstva u idućoj godini. No, to nije sve. Hrvatskoj će se nakon ulaska u EU otvoriti Kohezijski fond i četiri strukturna fonda namijenjena članicama EU. Nove članice koje su Uniji pristupile lani, prestale su biti korisnice pretpristupnih programa, ali će se svi projekti odobreni zaključno s proračunskom godinom 2003. u sklopu PHARE, ISPA i SAPARD nastaviti provoditi tijekom trogodišnjeg razdoblja i to prema modelu proširene decentralizacije uz ex-post kontrolu Komisije. (Privredni vjesnik, 2005) PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
7. 5. 2024. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
