|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
TOMISLAV JOSIP MLINARIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKIH ŽELJEZNICA Privatizacijom do većih prihoda i manjih troškova Već prvi pogled na radnu verziju poslovnog plana Hrvatskih željeznica daje naslutiti da bi konačna verzija trebala biti vođena načelom “manje je više”. Mladi menadžment HŽ-a prednost će dati ulaganju u željezničku infrastrukturu, u glavne pruge. Za sada je izvjesno da će oko 65 posto ukupnog iznosa (odnosno 7,81 milijarda kuna) biti namijenjeno upravo tom ulaganju, od čega će najviše (5,361 milijarda kuna) biti izdvojeno za četiri koridorske pruge. Kapitalni projekti uvođenja optičke infrastrukture na koridorskim smjerovima trebali bi biti završeni do kraja 2006. godine. Da u HŽ-u razmišljaju i dugoročno, poput slovenskih željezničara prije gotovo pola stoljeća, vidi se po jednom od najvažnijih projekata, kojemu je cilj povezivanje Zagreba s Rijekom. Radi se o početku radova na drugom kolosijeku pruge Zagreb-Karlovac, koji valja shvatiti i kao početak radova na izgradnji dvokolosiječne pruge do Rijeke. U ne tako bliskoj budućnosti na toj će se dvokolosječnoj pruzi voziti brzinom do 160 kilometara na sat. Prema projekcijama, nova dvokolosiječna riječka pruga trebala bi biti završena do 2020. Menadžment HŽ-a čini se nema izbora: prednost se daje profitabilnijim glavnim prugama. Razgovaramo s glavnim direktorom, inženjerom prometa Tomislavom Josipom Mlinarićem, koji se za ovu dužnost nekoliko godina pripremao proučavajući sustav Austrijskih željeznica. >> Hoće li mladi menadžment hrvatskih željeznica moći ostvariti svoje “nestrpljive” korporacijske ciljeve? - Nemamo izbora, moramo se okrenuti onom željezničkom prijevozu koji stvara profit, jer se od nas zahtijeva i očekuje da budemo efikasniji, da smanjimo troškove, da više zarađujemo. Pokrenuli smo nekoliko programa pomoću kojih istodobno s tržišnim razmišljanjem kanimo smanjiti troškove. Provedenom informatizacijom stanja zaliha na zagrebačkom području, pokazalo se da imamo prostora za bolje i racionalnije gospodarenje zalihama. Svakako želimo dati prednost glavnim, profitabilnim prugama, dakle ulaganjima u željezničku infrastrukturu. Kapitalni projekti uvođenja optičke infrastrukture na koridorskim smjerovima trebali bi biti završeni do kraja 2006. godine. Početak radova na drugom kolosijeku pruge Zagreb-Karlovac valja shvatiti i kao početak radova na izgradnji dvokolosiječne pruge do Rijeke, kojom će vlakovi voziti brzinom od 160 km na sat. Projekte u području prijevoza vezali smo za infrastrukturne, što do sada nije bio slučaj. >> Hoće li se novi poslovni plan i program rukovoditi značajno drukčijim načelima od dosadašnjih? - Iz novog programa može se iščitati da nastojimo uspostaviti paralelnu vezu između infrastrukturnih projekata i prijevoza. Primjerice, svojedobno je napravljeno pedeset rola-vagona, ali nije napravljen terminal za njih, pa ih praktički šaljemo iz Zagreba. Takav projekt ne daje efekte, jer je bio zamišljen da bi se vezao uz X. koridor, da bi se kamionski promet prebacio na željeznički, za što mu je potrebna infrastruktura koja se morala paralelno graditi. Jednim od najvažnijih projekata smatramo onaj kojemu je cilj povezivanje Zagreba s Rijekom, dvokolosječnom prugom. Radi se o početku radova na drugom kolosijeku pruge Zagreb-Karlovac, koji valja shvatiti i kao početak radova na izgradnji dvokolosiječne pruge do Rijeke. Veza do Karlovaca ujedno obuhvaća prigradski promet grada Zagreba. Naše novo načelo jest da nastojimo što više toga “uvezati”, kako bismo realizirali koncepciju održivoga rasta. Gospodarski gledano, moramo pratiti nastojanja na razini Hrvatske države u pogledu rasta i razvoja. Naša koncepcija poslovnog plana mora biti održiva, jer je HŽ osjetljiv sustav, u koji se godinama nije adekvatno ulagalo. Desilo se čak i to da se odjednom “našlo” previše sredstava, što nije dalo efekta, jer ih se nije moglo kvalitetno utrošiti. Trebalo se dobro pripremiti i krenuti u ulaganja, koja bi dala optimalan učinak. >> Sustavi u državnom vlasništvu su postali sinonim za negospodarsko ponašanje. Možete li navesti neki eklatantan primjer? - Mnogi od naših današnjih problema vezani su uz kapitalne projekte, u koje se krenulo bez zgotovljene dokumentacije. Kad se pokrene golem sustav, kad se “nađu” sredstva, pa se naknadno rješavaju neki problemi, čije je rješenje trebalo biti ugrađeno u projekt još u pripremnoj fazi, onda je jasno u kojoj je mjeri to ponašanje - negospodarsko. Kad se kretalo u obnovu Ličke pruge, Koridora Vb1, netko nije ukalkulirao pri ugovaranju da će isporuka robe biti do dvije i pol godine. Sve dok HŽ ne raspolaže tom opremom, ne može je ugraditi. Radi se o specifičnoj opremi koja bi bitno povećala propusnost i onda je jasno zašto nema efekta takvog ulaganja. Za prijašnje Uprave počelo se ulagati u Hrvatske željeznice i to je već samo po sebi velika stvar. Ali bode oči činjenica da kad i dobijete sredstva, ne znate na pravi način utrošiti, cijeli sustav možete dovesti na rub katastrofe. Da su nagibni vlakovi ostali po početnoj zamisli samo na relaciji Zagreb-Split, ne bi bilo efekta. Kao moderni vlakovi, ne bi samo na toj relaciji dali željene rezultate. Naša koncepcija, da ih vozimo po Hrvatskoj, da ne stoje, da su stopostotno u prometu, ipak je počela davati rezultate. Tom koncepcijom željeli smo i uspjeli postići obrat u razmišljanju, jer nismo došli promijeniti strategiju i počinjati iz početka. Strategija postoji, prihvaćena je na razini države. Mi smo htjeli samo dati koncepciju koja tu strategiju može ostvarivati i to na državi podnošljiv način. Ne tvrdim da će se tom koncepcijom silne milijarde sliti u sustav, ali naša je zamisao da će ona sredstva koja će biti odobrena, morati imati opravdanje. >> Predstoji presudna reorganizacija sustava Hrvatskih željeznica. Hoćete li se s tim problemom uhvatiti u koštac u ovoj godini? - Ova godina je ključna ne samo zbog reorganizacije, već i zbog toga što počinjemo s privatizacijom dioničkog društva. Neovisno o tomu što Zakon o privatizaciji stupa iduće godine na snagu, mi se kao sustav moramo organizacijski prilagoditi onomu što će uslijediti. Nastojali smo primijeniti najbolju praksu iz zemalja u okruženju, uvažavajući neke naše specifičnosti. Zaključili smo da je najbolje da sustav ostane integriran. Temeljne direktive daje Europska unija i mi ćemo jasno morati razdvojiti infrastrukturu od prijevoza. Model Njemačkih željeznica DB pokazuje najbolje rezultate upravo zbog toga što pokazuje koliko je važno usvojiti neke specifičnosti sustava. Sustav će ostati integriran, razdvojit ćemo infrastrukturu od prijevoza, preostaje nam da riješimo odnos između teretnog i putničkog prometa. Hoće li imati tri zasebna poduzeća, hoće li “vuča” biti podijeljena između putničkog i teretnog, hoćemo li prijevoz u početnoj fazi zadržati kao jedno poduzeće, vidjet ćemo. Predvidjeli smo četiri faze do studenoga ove godine, do kada planiramo postaviti sustav i dati mjesec dana za testiranje do stupanja Zakona na snagu. >> Kakav plan akcije predviđate za proces privatizacije Hrvatskih željeznica? - Svjetska banka je postavila stanovit zahtjev prema procesu privatizacije. HŽ ima 16 ovisnih društava, od kojih neka kao npr. Željezničko ugostiteljstvo i Željeznička tiskara nisu vezana uz osnovnu djelatnost. Druga su pak direktno vezana uz održavanje infrastrukture i prijevoza. Na njih ne može biti primijenjen isti model. Krećemo s prodajom udjela u Željezničkom ugostiteljstvu, RVR-u i PZZ Inženjeringu, jer su to društva koja će svojom privatizacijom najbrže osigurati bitno smanjenje troškova. Ujedno njihovom prodajom želimo vidjeti koliko smo sposobni realizirati je na uravnotežen način. Nedvojbeno ove godine krećemo s prodajom poslovnih udjela u ovisnim društvima i po tomu je ova godina isto tako prijelomna za razvitak HŽ-a. >> Je li glavna svrha privatizacije postizanje konkurentnosti željezničkog prijevoza? - Država kao vlasnik od Hrvatskih željeznica traži da budu efikasnije, da se za nas izdvaja manje novca, da budemo samostalniji, da više zarađujemo. U tom kontekstu je privatizacija jedan od procesa koji može doprinijeti i stvaranju većih prihoda i smanjenju troškova. Uspostavom tržišnih odnosa zbog kojih ćemo usluge uzimati na tržištu, u konkurenciji društava koja pružaju te usluge, postizat ćemo manje cijene i izravno utjecati na smanjenje troškova. Interes je države da Hrvatske željeznice budu uređen sustav, koji stvara manje troškove i koji služi hrvatskim gospodarskim interesima. U tom kontekstu valja podsjetiti da radikalan proces privatizacije u Velikoj Britaniji nije dao očekivane rezultate. Mi smo mala zemlja, u ovom sektoru nemamo pravo na pogrešan izbor, jer bi nas to onda daleko više koštalo. Na nama je da sustav restrukturiramo, provedemo reorganizaciju, kako bismo postali učinkovitiji. U non-core-businessu započinjemo s privatizacijom, kako bismo vidjeli njezin tijek i hoće li polučiti željene rezultate. >> Poduzimate li što da se HŽ sustavno uključi u povezivanje s Europom i u transportnom i u putničkom prijevozu? - Prije dva mjeseca osnovali smo Intermodalni promotivni centar u Zagrebu, spremamo se za ulazak u Europsku intermodalnu agenciju, čime promoviramo povezivanje svih prometnih podsustava. Kad nudimo proizvod u putničkom ili teretnog prometu, radi se o proizvodu “od vrata do vrata”. Željeznica više neće nastupati sama, već će se vezati uz cestovni, riječni, pa i trajektni promet. Radimo na ideji da putnike iz Njemačke ili neke druge srednjoeuropske zemlje, kad rezerviraju ili kupuju našu kartu, u toj karti kupuju i uslugu prijevoza trajektom. Znači, kad se svojim automobilom ukrca na vlak, praktički ga dovodimo do otoka na kojem će ljetovati. Za sada u suradnji s Deutsche Bundesbahn već u ovoj sezoni spremamo promociju tog proizvoda. To su neka naša nova razmišljanja, koja će bitno doprinijeti našem pozicioniranju na tržištu, ali i tomu da nas država shvaća kao nešto što joj treba, kao potpun turistički proizvod. >> Uz koridorske pruge, očito ostaje manje prostora za pozornost lokalnima? - Nije ova Uprava rekla da neće ulagati u lokalne pruge, ali je očigledno da program koji za njih postoji ne daje rezultate. Od države tražimo sredstva za njih, uložimo ih u infrastrukturu, dovedemo kolosijek u onu razinu kvalitete da može pružati pristojnu uslugu, ali nam se najčešće događa da lokalna zajednica ili nema sredstava ili interesa da putnički promet subvencionira. Htjeli smo vlasniku, ali i javnosti poručiti da ćemo ulagati u ono što će dati opravdanje. Ako ćemo u te kolosijeke ulagati samo da bismo na njih potrošili sredstva, a da kasnije na njima nema prometa, onda to sve skupa nema smisla. Treba jasno i glasno reći: trošimo novac poreznih obveznika, rezultata nema. Platforma koju smo razvili i u suradnji sa Svjetskom bankom nije da se ne ulaže, nego da se napravi program po kojem bi kad već tražite ulaganje u lokalne pruge, jamčilo određeni promet. Jedan od načina možda je direktan transfer sredstava lokalnoj zajednici, kako bi ih ona ulagala u modernizaciju i time bila obavezna da subvencionira promet na tim prugama. Mi smo tu da kvalitetno organiziramo prijevoz i brinemo se za sigurnost prometa, dakle samo jedan od subjekata u ekonomski opravdanom projektu. Ne radi se o tome da ne želimo ulagati u taj dio infrastrukture, nego baš naprotiv - program koji postoji želimo postaviti na zdravu osnovu, kako bi se znalo zašto se ulaže u te pruge i što će se time dobiti. Postoje modeli u obližnjim zemljama, u kojima lokalna zajednica nalazi interesa da subvencionira promet. >> Zašto povezivanje Zagreba s Rijekom dvokolosiječnom prugom ima prioritet u poslovnom planu? - Naše luke kao što su Rijeka i Ploče, iz godine u godinu kontinuirano rastu. Ne želimo da nam se desi da roba stigne, a da je HŽ ne može preuzeti. Ne budemo li na Vb koridoru od mađarske granice do Rijeke izgradili drugi kolosijek i prilagodili prijevozni park teretu koji očekujemo, koji možemo predvidjeti, izgubit ćemo veliku zaradu. Gubitkom te zarade izgubit ćemo mogućnost ulaganja u druge naše sektore. Vrlo je važno na vrijeme prepoznati strateška stremljenja i ponuditi svoju usluge i svoj razvoj kao dio budućeg projekta. Aktivni smo na međunarodnom planu, surađujemo na strateškim promišljanjima, tražeći mjesto za našu malu zemlju, koja nesumnjivo ima velik potencijal. PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
6. 5. 2024. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
