|
|
ISTRAŽIVANJE EKONOMSKOG FAKULTETA U OSIJEKU I POSLOVNOG FORUMA D.O.O. |
Osvrti na istraživanje:
Novi list, Kolumna EKONOMSKI BREVIJAR, Autor: Ivo Jakovljević
Objavljeno u broju od četvrtka, 21. veljače 2008.
Većina hrvatskih tvrtki još nije na
internetu
Prema istraživanju riječkog Poslovnog foruma i osječkog Ekonomskog fakulteta,
više od 90 posto hrvatskih tvrtki, osnovanih tijekom 2006-e, niti na početku
2008-e nemaju vlastite web stranice!
Usred informatičke ere i u navodnoj završnici hrvatskoga puta u Europsku uniju,
među novoosnovanim tvrtkama u Hrvatskoj (gdje je već milijun korisnika
interneta) samo ih 5,6 posto ima vlastitu web stranicu.
Taj poražavajući nalaz krajnji je rezultat upravo dovršena, inicijalnog
istraživanja, što su ga na širem uzorku tvrtki, osnovanih tijekom 2006-e,
proveli analitičari riječkog Poslovnog foruma (kompanije, specijalizirane za
informatičke usluge, pa među ostalim i za izradu kompanijskih, instuticijskih i
osobnih web stranica) i osječkog Ekonomskog fakulteta.
Novi hrvatski poduzetnici u golemom broju, dakle, tragično zaostaju za poslovnim
imperativom br. jedan, oslanjajući se na tehnike marketinga iz romantičnih
1950-ih.
Živjele veze!
To malo novih tvrtki - koje prvog dana svog poslovanja otvaraju i svoju
internetsku stranicu, da bi na najjeftiniji i najotvoreniji način komunicirale
sa svim akterima na svom dijelu domaćeg i inozemnog tržišta - uglavnom su iz
Zagreba i s još pokoje adrese s istarske zapadne obale ili iz sjeverozapadne
Hrvatske, koja i fizički graniči sa Europskom unijom. Gotovo sve ostalo pokreće
se i nastoji profitirati kao da interneta nema i kao da to novo poduzetništvo, s
kojim Hrvatska misli da ide u EU, zbog elementarnoga neznanja još stoji duboko
ukopano u dalekoj, predinternetskoj eri.
U informatičkoj eri - treba li kome poduka iz te vrste abecede - tko nije na internetu, kao da ga nema.
A tko preko interneta obavještava javnost o svim svojim referencama,
ostvarenjima, planovima, poslovnim namjerama, rezultatima poslovanja,
revizorskim nalazima i bonitetskom ili kreditnom rejtingu, taj ulazi u globalnu
konkurenciju, koliko god da je sitan u svjetskim razmjerima. I, da sve
zaokružimo paradoksom: što je tvrtka manja, to joj je internet potrebniji.
U Hrvatskoj, međutim, i nova generacija mladih poduzetnika u najvećem broju još
misli da je najbolje da se što više radi na sivo i na crno, da se izbjegavaju
koliko je to moguće sve vrste obveza, da se radije zadužuju na crno i da poslije
trpe reket, nego da vode otvorenu, zakonitu poslovnu igru. Kao da dugi niz
godina lošeg školovanja, srozanih kriterija od osnovne do fakulteta, te
socijalnih poremećaja svih vrsta, dolazi na naplatu.
Može Hrvatska prepisati sve najbolje propise iz Europske unije, ali što ako nema
kvalitetne poduzetnike i visokokvalificiranu radnu snagu, koja inovativne ideje
zna pretvarati u profitabilan - internetu i javnosti posve otvoren - biznis.
Dolje internet!
Jučer je jedan dnevni list objavio rezultate analize prolaznosti srednjoškolaca
na polugodištu, u jednom jadranskom gradu, pred kojim je velika perspektiva.
Većina srednjoškolaca nije prošla prvo polugodište, jer ima jedinicu iz jednog
ili više predmeta, i to u školama koje su pod pritiskom učenika, roditelja i
novih školskih programa unazad 15-ak godina znatno oborile kriterije
ocjenjivanja i sankcioniranja neznanja, nerada, pa čak i vandalskog ponašanja
tijekom nastave. Kroz dvije-tri godine većina njih trebali bi biti novi
HR-poduzetnici ili konkurentni radnici i stručnjaci, s čijom energijom i znanjem
Hrvatska kroči u EU. Je li itko u ovoj zemlji svjestan razmjera te nove masovne
nepismenosti, koja se tiho razbuktala u sjeni razularenoga konzumerizma?
Prošećimo, na kraju ove balade, web-stranicama vodećih hrvatskih kompanija, pa
ih usporedimo sa web-stranicama njihovih konkurenata na domaćem, regionalnom,
europskom i svjetskom tržištu. Uz časne izuzetke: poraz do poraza, gotovo
civilizacijsko zaostajanje. Mnoge tajkunske tvrtke taje imena čelnih ljudi
kompanije, velika većina ni riječju ne spominje tko su im vlasnici, malo ih je
koje pred javnost izlaze s revizorskim nalazima o svom poslovanju, a o vlastitoj
inovativnosti i euro-poduzetnosti jedva da i jedna voli kazati koju riječ.
Podosta je velikih kompanija, koje su otvorile web-stranicu, kao početnu masku,
pa se nisu sjetile da unazad godinu-dvije upišu išta novog, značajnijeg. Izravne
kontakte sa dobavljačima, potrošačima, udrugama potrošača ili inspekcijama
nastoje onemogućiti na sve tradicionalne načine.
Ukratko, većina je za EU, ali većini internet ne treba. Zato ukupni rezultati ne
izostaju.
Napomena o autorskim pravima i pravila korištenja
Poslovni forum d.o.o. sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala
koristite na vlastitu odgovornost i Poslovni forum d.o.o. ne može se smatrati
odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem.
Poslovni forum d.o.o. polaže autorska prava na sve vlastite sadržaje.
Neovlašteno korištenje bilo kojeg dijela portala smatra se kršenjem autorskih
prava tvrtke Poslovni forum d.o.o. portala i podložno je tužbi.
Citiranje ovdje publiciranih informacija i prikazivanja dijela naših sadržaja u
javnim medijima i u drugim web publikacijama u kontekstu informiranja javnosti,
dozvoljeno uz navođenje izvora (adrese web portala) bez prethodnog traženja
dozvole.
U web publikacijama naznaka izvora mora biti u obliku linka koji otvara stranicu
www.poslovniforum.hr/webstranice.asp
| | | |
|