HRVATSKI SABOR

1936

Na temelju članka 6. stavka 2. podstavka 3. Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 33/02. i 58/02.), Hrvatski sabor na sjednici 7. srpnja 2006., donio je

DUGOROČNI PLAN

RAZVOJA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE2006. – 2015.

UVOD

Oružane snage Republike Hrvatske (OS RH) štite njezin suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost. Ispunjavanje ove uloge zahtijeva prilagođavanje OS RH sigurnosnim promjenama. Potrebe razvoja društva u cjelini zahtijevaju, između ostalog, i OS RH primjerene sigurnosnim izazovima i istodobno financijskim mogućnostima države. Glavni dokument kojim se usmjerava razvoj OS RH je Dugoročni plan razvoja OS RH (DPR OS RH).

Programom Vlade RH za mandatno razdoblje 2003. – 2007. izražena je potreba za izmjenama i usvajanjem novih strategija (Strategija nacionalne sigurnosti RH, Strategija obrane RH i Vojna strategija RH). S obzirom da su izrada i usvajanje DPR OS RH postali conditio sine qua non nastavka obrambene reforme u RH, iskazana je potreba usvajanja novog polazišta za izradu prvog DPR OS RH, uz istodobno usklađivanje postojećih strategija s tim polazištem. Izradom prvog Strateškog pregleda obrane (SPO), Ministarstvo obrane (MORH) kreiralo je potrebno polazište, predlažući osnovne smjerove nastavka obrambene reforme i razvoja OS RH. DPR OS RH 2006. – 2015. se oslanja na nalaze i preporuke SPO-a koji je rezultat konsenzusa državnog vrha i istodobno, plod šire suradnje MORH-a s drugim resorima Vlade RH, stručnjacima s područja obrane u RH te sa zemljama članicama NATO-a. Na taj način, SPO predstavlja »most« u razdoblju u kojem je potrebno prilagoditi strategijske i zakonske dokumente istodobno nastavljajući započete procese transformacije OS RH.

Namjena DPR OS RH 2006. – 2015. (u daljnjem tekstu: Plan) je utvrđivanje smjera razvoja OS RH u idućem desetogodišnjem razdoblju i definiranje obveza elemenata obrambenog sustava u njegovom ostvarenju. Usvajanjem ovog dokumenta Hrvatski sabor iskazuje odlučnost u provedbi reforme obrambenog sustava i obvezuje Vladu RH da osigura resurse potrebne za dostignuće ciljeva utvrđenih ovim Planom. Plan je polazište za izradu svih razvojnih i provedbenih planova u okviru MORH-a i OS RH, uključujući i prijedloge obrambenog proračuna, odnosno financijskog plana MORH-a.

Cilj ovoga Plana je utvrditi vojne sposobnosti koje će OS RH razvijati i održavati, te financijske okvire i dinamiku njihova punog dostizanja. Slijedeći nalaze i preporuke SPO-a buduće vojne sposobnosti bit će primjerene suvremenim sigurnosnim izazovima i raspoloživim resursima.

SPO je predložio smjer razvoja OS RH definirajući im misije i zadaće te sposobnosti koje moraju posjedovati kako bi ih učinkovito provodile odnosno sudjelovale u sustavu kolektivne obrane. U skladu s ovim prijedlogom vizija OS RH  je:

– veličina OS RH koja neće prelaziti 16 000 djelatnih vojnih osoba, 2 000 civilnog osoblja, 2 000 dragovoljnih ročnika (ukupni godišnji kontingent) i do 6 000 pripadnika ugovorne pričuve;

– OS RH će se popunjavati isključivo dragovoljcima najkasnije od 2010.;

– napuštanje teritorijalnog načela organiziranja snaga;

– zapovjedništva grana OS RH imat će primarnu ulogu pripreme snaga, a operacije će voditi Glavni stožer OS RH;

– posebno ustrojeno združeno zapovjedništvo skrbit će se o potpori u segmentima logistike, zdravstva i osoblja;

– kopnene snage bit će nositelj izvođenja združenih operacija OS RH razvijajući i održavajući uravnotežene sposobnosti odgovora na suvremene sigurnosne izazove;

– 8% djelatnih kopnenih snaga bit će angažirano ili spremno za angažiranje u međunarodnim vojnim operacijama, a 40% će posjedovati sposobnosti sudjelovanja u  operacijama izvan teritorija RH;

–  pripadnici ugovorne pričuve pripremat će se za sudjelovanje i u operacijama izvan teritorija RH;

– pomorske snage razvijat će sposobnost nadzora i zaštite pomorskog prostora RH i potpore kopnenim snagama u združenim operacijama;

– zrakoplovne snage održavat će sposobnosti nadzora i zaštite zračnog prostora RH te sposobnosti potpore kopnenim snagama u združenim operacijama;

– sposobnosti OS RH bit će dostignute i održavane primjerenom obukom postrojba i pripadnika OS RH, te nabavom potrebnog naoružanja i opreme.

Ovakva vizija izvire iz realistične procjene prijetnji i rizika, postojećih i anticipiranih misija i zadaća OS RH, preuzetih obveza u međunarodnim okvirima i očekivanih resursa koje RH za obrambeni proračun može izdvojiti.

U prvom poglavlju ovog dokumenta opisane su zadaće koje će u budućnosti provoditi OS RH, sposobnosti potrebne za njihovu provedbu, ciljana struktura i veličina OS RH te njihov razmještaj.

U drugom poglavlju definirani su razvojni ciljevi na području osoblja, materijalnih resursa, logističkog sustava, obuke i doktrine, međunarodne vojne suradnje i istraživanja i razvoja.

U trećem poglavlju utvrđuju se proračunski, odnosno financijski okviri koji će omogućiti ostvarivanje razvojnih ciljeva.

Četvrto poglavlje razrađuje mehanizme osiguranja provedbe Plana te upravljanje rizicima koji mogu otežati ili onemogućiti realizaciju ciljeva.

I. MISIJE I ZADAĆE, VOJNE SPOSOBNOSTI I STRUKTURA OS RH

1. Misije i zadaće OS RH

Oružane snage Republike Hrvatske imaju četiri temeljne misije: zaštita suvereniteta Republike Hrvatske, obrana Republike Hrvatske i saveznika; sudjelovanje u operacijama odgovora na krize u inozemstvu; sudjelovanje u mjerama izgradnje sigurnosti i povjerenja; te pomoć civilnim institucijama u zemlji.

Vjerojatnost konvencionalnog napada na Republiku Hrvatsku je vrlo mala te će na strukturiranje i dimenzioniranje OS RH, osim osnovne misije zaštite suvereniteta i obrane Republike Hrvatske, utjecati i sve ostale misije.

Za izvršavanje temeljne, ustavne misije, OS RH će zadržati sposobnost narastanja ukupnog vojnog potencijala zemlje na potrebnu veličinu. Sposobnost narastanja vojnog potencijala osigurat će se zadržavanjem opće vojne obveze, uvođenjem dragovoljnog služenja vojnog roka te usvajanjem novog koncepta pričuve (ugovorna i nerazvrstana pričuva).

Ugovornom pričuvom popunjavat će se pričuvne postrojbe s djelatnom jezgrom koje će moći biti upućene u sve vrste operacija u roku od 120 dana od dana donošenja odluke. Ugovorna pričuva pojačavat će potencijal OS RH u izvođenju operacija u zemlji i inozemstvu.

Postrojbe popunjene pripadnicima nerazvrstane pričuve bit će ustrojavane, opremane i uvježbavane tek u situacijama kada Republika Hrvatska bude ugrožena potencijalnom agresijom. Raspoloživo vrijeme za njihovo ustrojavanje i obuku iznosit će 120 do 360 dana. Za pripadnike nerazvrstane pričuve (oko 40 000 pripadnika) vodit će se evidencija i čuvati dio pješačkog i topničkog naoružanja i potrebne opreme. Pripadnici nerazvrstane pričuve neće biti pozivani u vojnu službu niti uvježbavani sve dok stupanj ugroženosti ne dostigne razinu koja zahtijeva značajno povećanje obrambenih sposobnosti zemlje.

2. Ključne operativne sposobnosti OS RH

Tijekom transformacije obrambenog sustava provest će se promjene koje će povećati sposobnosti odgovora na sigurnosne izazove i ugroze. Ovaj proces će ostati otvoren za primjenu novih rješenja u područjima doktrine, organizacije, osoblja i obuke.

Transformacija OS RH usmjerena je na dostizanje potrebne razine vojnih sposobnosti mirnodopskog sastava OS RH za izvršavanje svih vojnih zadaća te na razvoj sposobnosti stalne prilagodbe obrambenog sustava dinamičnom sigurnosnom okružju. Tijekom procesa transformacije pratit će se promjene koje se događaju u NATO-u, EU-u te promjene u našem bližem i širem okružju. U slučaju značajnih promjena, razvoj vojnih sposobnosti OS RH prilagođavat će se novim uvjetima.

OS RH će u budućnosti u međunarodnim operacijama odgovora na krize značajnije djelovati izvan nacionalnog teritorija, u područjima gdje je mogućnost oslonca na postojeću infrastrukturu vrlo ograničena. Ovo djelovanje bit će uvijek u sklopu savezničkih snaga, bilo u okvirima NATO saveza, UN-a, EU-a ili u sklopu drugih koalicijskih snaga, a u skladu s interesima i mogućnostima RH. U cilju ispunjenja takvih zadaća bit će donesena pravila angažiranja postrojba i pojedinaca iz sastava OS RH u inozemstvu koja će biti usklađena sa zakonskom regulativom Republike Hrvatske i regulativom međunarodnih organizacija pod čijim vodstvom će biti angažirane hrvatske snage.

Imajući u vidu financijska sredstva raspoloživa za obrambene potrebe, OS RH neće biti u mogućnosti niti će razvijati cijeli spektar vojnih sposobnosti potrebnih za samostalno djelovanje izvan teritorija RH. U slučaju takve potrebe OS RH će se djelomično oslanjati na saveznike koji te sposobnosti posjeduju.

U svrhu odvraćanja od eventualnog konvencionalnog napada OS RH će zadržati pojedine sposobnosti na razini koja će omogućiti narastanje obrambenog potencijala zemlje.

Razvoj sposobnosti snaga i funkcionalnih područja u OS RH bit će usmjeren na sposobnost  planiranja i izvođenja združenih operacija. Za dostizanje tih sposobnosti značajnu ulogu imat će prilagodba sustava obuke i školovanja vodećeg i zapovjednog osoblja.

Ključni čimbenik za uspješno i ravnopravno sudjelovanje u budućim združenim međunarodnim operacijama je interoperabilnost na svim područjima djelovanja. Realizacija partnerskih ciljeva i obveza preuzetih u okvirima Akcijskog plana za članstvo (MAP-a) i Procesa planiranja i raščlambe (PARP-a), u tom smislu, ima najveći prioritet.

Nove misije i zadaće OS RH, kao što su sudjelovanje u operacijama odgovora na krize izvan nacionalnog teritorija, uključujući i borbu protiv međunarodnog terorizma, zahtijevaju potpuno novi profil vojnih sposobnosti koji će biti definiran razvojem sedam sljedećih, međusobno uvjetovanih i povezanih kategorija sposobnosti:

•          pravodobna raspoloživost snaga,

•          sposobnost zapovijedanja i nadzora,

•          sposobnost iskorištavanja informacijskog prostora,

•          sposobnost razmještanja snaga i mobilnost u području operacija,

•          učinkovitost u angažiranju snaga,

•          održivost i sposobnost izvođenja dugotrajnih operacija,

•          sposobnost preživljavanja i zaštite snaga.

Pravodobna raspoloživost snaga

S ciljem razvoja sposobnosti pravodobnog angažiranja primjerenih snaga postrojbe OS RH nalazit će se u sljedećim stupnjevima spremnosti:

Snage brzog odgovora bit će spremne intervenirati unutar 24 sata u različitim tipovima izvanrednih situacija u zemlji. U ovom stupnju spremnosti stalno će se nalaziti ojačana motorizirana satnija, satnija za specijalna djelovanja s dijelom postrojbi mornaričkog pješaštva, rodova i službi borbene potpore (vod inženjerije, vod NBKO, vod veze, vod vojne policije, transportni vod i sanitetski tim), zrakoplovne postrojbe u sustavu zaštite zračnog prostora (dežurni dvojac i ZMIN), dva transportna / MEDEVAC helikoptera, te dva aviona PC-9, dva plovila Obalne straže i postrojbe Obalne službe motrenja i obavješćivanja (OSMIO). Postrojbe OS RH uključene u aktualnu rotaciju NATO snaga brzog odgovora (NRF), odnosno borbenih skupina EU-a (Battle groups) bit će spremne za upućivanje u operacije izvan teritorija RH unutar 5 dana.

Ukupno će se u ovom stupnju spremnosti nalaziti do 10% djelatnog sastava OS RH.

Snage visoke spremnosti mogu doseći punu borbenu spremnost unutar roka od 30 dana za operacije u zemlji odnosno u roku od 90 dana za operacije u inozemstvu. U ovom stupnju spremnosti nalazit će se bojna za specijalna djelovanja, ojačana motorizirana/mehanizirana bojna i satnija mornaričkog pješaštva s dijelom postrojba borbenih rodova i službi borbene potpore (dvije inženjerijske satnije, satnija NBKO, satnija veze, satnija VP, postrojbe PZO-a te bojna za opću logističku potporu iz sastava ZzP-a). Osim toga, sve zrakoplovne i mornaričke postrojbe i postrojbe komunikacijsko-informacijskog sustava (KIS-a) u cjelokupnim OS RH bit će u stanju doseći zahtijevanu spremnost unutar tog roka.

Ukupno će se u ovom stupnju spremnosti nalaziti oko 35% djelatnog sastava OS RH.

Snage niske spremnosti punu borbenu spremnost mogu doseći u roku od 30 do 120 dana. Namijenjene su za potporu djelovanja i angažiranja snaga brzog odgovora i snaga visoke spremnosti. Sve postrojbe popunjene djelatnim osobljem koje se ne nalaze u jednom od prethodna dva stupnja spremnosti te postrojbe popunjene ugovornom pričuvom nalazit će se u ovom stupnju spremnosti. U postrojbama popunjenim ugovornom pričuvom, djelatna jezgra imat će zadaću obuke pričuvnog i djelatnog sastava u okviru roda.

Ukupno će se u ovom stupnju spremnosti nalaziti oko 55% djelatnog sastava OS RH i postrojbe popunjene ugovornom pričuvom.

Snage s duljim vremenom uspostave (snage za narastanje potencijala OS RH) zahtijevanu borbenu spremnost mogu postići postupno u roku od 120 do 360 dana. Namijenjene su za razvoj snaga za nacionalnu obranu, a oslanjat će se na pripadnike nerazvrstane pričuve. Konceptualnim definiranjem ovih snaga iskazuje se sposob­nost narastanja OS RH na veličinu potrebnu za obranu nacionalnog teritorija u određenom vremenskom razdoblju. U slučaju potrebe, svi državljani RH, vojni obveznici moći će biti pozvani na službu u OS RH u skladu s ustavnim i zakonskim odredbama.

S ciljem održavanja definiranih stupnjeva spremnosti OS RH će:

•          strukturirati i opremiti do 40% djelatnih kopnenih i dio ostalih snaga (u prvom redu postrojba rodova i službi borbene potpore) na način koji omogućava njihovo upućivanje u područje operacija izvan Republike Hrvatske,

•          imati stalno raspoloživo ukupno do 8% djelatnih kopnenih snaga OS RH za upućivanje u operacije ili imati angažirano u operacijama,

•          planirati, uz snage potrebne za izvršenje zadaće, snage za potporu, moguće pojačanje i evakuaciju angažiranih snaga.

Slika 1.   POSTUPNO NARASTANJE UKUPNOG POTENCIJALA OS RH

Vrsta i veličina postrojbai u pojedinom stupnju spremnosti mijenjat će se ovisno o sigurnosnoj procjeni, planiranim zadaćama i prihvaćenim obvezama.

Sposobnosti zapovijedanja i nadzora

Sustav zapovijedanja i nadzora u OS RH bit će razvijan na način koji omogućava skraćivanje vremena potrebnog za donošenje odluke i pravodobnu pripremu i upućivanje snaga u područje izvođenja operacije. Ovaj sustav bit će u stanju istodobno planirati i voditi sljedeće vojne operacije:

a. operaciju obrane teritorijalne cjelovitosti sa ili bez poziva na članak V. Sjevernoatlantskog ugovora,

b. dvije operacije u sklopu međunarodnih operacija odgovora na krize izvan teritorija RH (ukupno angažirane snage ekvivalenta jedne ojačane bojne),

c. potporu operacijama uklanjanja posljedica izvanredne situacije u zemlji (ukupno angažirane snage ekvivalenta namjenski organizirane bojne),

d. zapovijedati i voditi zapovjedništva i postrojbe OS RH u izvršavanju redovitih mirnodopskih zadaća.

Osim toga, sustav zapovijedanja i nadzora imat će sposobnost zapovijedanja i nadzora (nacionalni zapovjedni lanac) svim pojedincima i postrojbama kojei sudjeluju u međunarodnim operacijama, aktivnostima, misijama ili zapovjedništvima NATO-a, EU-a, UN-a i dr.

Zapovjedni lanac u miru i u izvanrednim situacijama (sudjelovanje u međunarodnim operacijama, nesreće uzrokovane ljudskim, tehničkim ili prirodnim čimbenicima i sl.) prikazan je na slici 2.

Zapovjedništva grana OS RH i Zapovjedništvo za potporu osiguravat će osiguravati i pripremati snage potrebne za izvođenje operacije i vodit će svakodnevne aktivnosti u vlastitim organizacijskim cjelinama.

Postrojba ili pojedinac upućeni u operaciju zapovjedno će privremeno biti podređeni zamjeniku načelnika GS OS RH za operacije.

Slika 2.  ZAPOVJEDNI LANAC U MIRU I IZVANREDNIM SITUACIJAMA (KATASTROFE, AKCIDENTI, HITNE SITUACIJE I SL.)

Sustav zapovijedanja i nadzora tijekom izvođenja operacije obrane RH od agresije neće pretrpjeti značajnije promjene u odnosu na mirnodopski. Zapovjedništva triju granae OS RH bit će dimenzionirana i organizirana za izvršenje mirnodopskih zadaća, a moći će dio osoblja ili pojedine module staviti i na raspolaganje za formiranje namjenski organiziranih operativnih zapovjedništava. Namjenski organizirana zapovjedništva će narastanjem i popunom osobljem iz svih grana, rodova i struka OS RH imati potreban broj i profil stožernog osoblja za potrebe planiranja i izvođenja združenih operacija.

Sposobnost iskorištavanja informacijskog prostora

Brzi razvoj i napredak u području informacijske tehnologije otvaraju mogućnost prikupljanja, prijenosa, obrade i distribucije velike količine informacija. Na temelju točnih, pravodobno obrađenih i dostavljenih informacija moguće je u znatnoj mjeri povećati učinkovitost snaga te uspješno izvršiti zadaće i sa daleko manjim snagama. OS RH će stoga u budućnosti sve više pažnje poklanjati davati sposobnosti iskorištavanja informacijskog prostora.

Najznačajniju ulogu u razvoju i održavanju ove sposobnosti imat će zapovjedno-informacijski i komunikacijski sustavi te vojno-obavještajni sustav OS RH.

Vojno-obavještajni sustav OS RH će u suradnji s drugim obavještajnim i sigurnosnim agencijama u RH razvijati sposobnosti prikupljanja informacija od interesa za OS RH, njihovu obradu i distribuciju korisnicima. U okviru obavještajnog sustava u OS RH ustrojit će se Središnjica elektronskog izviđanja (EI) kao pristožerna postrojba GS OS RH i vojno-obavještajna bojna kao postrojba u sastavu HkoV-a.

OS RH će imati i sposobnost institucionalne razmjene obavještajnih i drugih informacija sa savezničkim oružanim snagama. U područje međunarodne operacije bit će upućivani i nacionalni obavještajni elementi sa zadaćom osiguranja obavještajne potpore nacionalnom kontingentu angažiranom u operaciji.

Sposobnost razmještanja i mobilnost snaga

Sposobnost razmještanja i upućivanja u operacije izvan teritorija RH razvijat će se samo za dio postrojbai za koje se takva vrsta djelovanja predviđa u budućnosti. Obvezivanjem svih pripadnika OS RH da, po potrebi, sudjeluju u operacijama izvan teritorija RH, te mogućnost angažiranja pojedinih pripadnika ugovorne pričuve i pojedinih civilnih osoba u takvim operacijama doprinijet pridonijet će sposobnosti razmještanja.

U cilju povećanja sposobnosti razmještanja snaga OS RH će:

•          usmjeriti opremanje i modernizaciju snaga (u prvom redu borbenim sredstvima i komunikacijsko-informacijskim sustavima) na sredstva i sustave koji se mogu transportirati zračnim putem,

•          biti strukturirane modularno, na način koji omogućava izdvajanje dijela snaga potrebnih za izvođenje operacija te njihovu popunu i rotaciju istih, primjenjujući iste kriterije na postrojbe borbenih rodova i postrojbe rodova i službi borbene potpore,

•          planirati i provoditi strategijski transport i razmještanje snaga zajedno sa saveznicima, a taktički transport vlastitim snagama i sredstvima,

•          osigurati postrojbama dovoljnu razinu taktičke pokretljivosti u području operacije.

Mobilnost snaga značajno će se povećati nabavom borbenih oklopnih vozila na kotačima, moderniziranjem i proširenjem zrakoplovnih kapaciteta za taktički zračni transport te nabavom drugih nebojnih transportnih vozila. Svi elementi OS RH koji sudjeluju u određenoj operaciji ili aktivnosti imat će potrebnu razinu mobilnosti.

Učinkovitost u angažiranju snaga

Učinkovitost u angažiranju snaga podrazumijeva uspješnost u ostvarivanju planiranih učinaka određene operacije. Ovi učinci mogu biti borbenog, ali sve češće i neborbenog karaktera.

Borbena učinkovitost ovisi o uspješnosti izravnog ili neizravnog djelovanja protiv ciljeva na zemlji, na moru, pod morem i u zraku, uključujući i sposobnost izvođenja informacijskih i drugih operacija.

OS RH zbog ograničenih financijskih sredstava nemaju moguć­nost primjene svih najnovijih tehnologija i dostignuća moderne tehnike, ali će postupnom modernizacijom postojećih i nabavom novih borbenih sustava povećavati sposobnost izbora, pronalaženja, dodjeljivanja i neutraliziranja ciljeva, sposobnost djelovanja u otežanim klimatskim uvjetima i sposobnost djelovanja noću i u uvjetima smanjene vidljivosti.

Željeni učinak može se postići i prije same uporabe snaga, vjerodostojnim prikazom snaga i sposobnosti. Vrijeme potrebno za razmještaj snaga skratit će se povećanjem sposobnosti obavještajnog sustava i sustava zapovijedanja i nadzora.

Pored Osim sposobnosti učinkovite uporabe oružane sile protiv protivnika, OS RH će razvijati i sposobnost postupnog smanjenja intenziteta sukoba te sudjelovanja u stabilizaciji i smirivanju stanja u području djelovanja.

Budući da se OS RH nalaze pred financijski vrlo zahtjevnim procesom sveobuhvatne modernizacije i opremanja, mogućnost razvoja snaga koje mogu sudjelovati u sukobu visokog intenziteta, tj. koje mogu biti angažirane u početnoj fazi sukoba u združenoj međunarodnoj operaciji je ograničena.

OS RH će na početku procesa opremanja i modernizacije u prvom redu razvijati snage i sposobnosti koje mogu biti upotrijebljene u fazi stabiliziranja stanja i održavanja mira. Za tu svrhu OS RH će deklarirati i stavljati na raspolaganje snage koje će biti opremljene, organizirane i osposobljene za sudjelovanje u dugotrajnijim međunarodnim združenim operacijama održavanja mira i stabilizacije, tijekom kojih se mogu očekivati sukobi niskog do srednjeg intenziteta.

Razvoj snaga koje mogu sudjelovati u operacijama vrlo visokog i visokog rizika odnosno u sukobima visokog intenziteta moguće je očekivati nakon završetka procesa transformacije OS RH te nakon djelomične modernizacije i opremanja dijela postrojbi postrojba suvremenom borbenom, zaštitnom i komunikacijskom opremom potrebnom za takve vrste operacija. U tom razdoblju očekuje se i članstvo RH u EU-u i NATO-u. Snage koje će OS RH pripremati za međunarodne vojne operacije bit će koncipirane za različito vođene operacije (NATO, EU ili UN vođene operacije) prema konceptu jedinstvenog kompleta snaga (»Single Set of Forces«).

Održivost snaga i sposobnost izvođenja dugotrajnih operacija

Uspjeh snaga u izvršenju predviđenih zadaća ovisit će i o njihovoj sposobnosti održivosti. Održivost snaga bit će osigurana bez obzira na udaljenost područja operacije, klimatske i infrastrukturne uvjete, trajanje operacije te intenzitet i vrstu djelovanja angažiranih postrojbai i dijelova OS RH.

Logistička održivost postrojba i OS RH u operacijama i aktivnostima u zemlji osiguravat oslanjat će se s osloncem na vlastite kapacitete i civilne kapacitete na teritoriju RH.

Održivost snaga i sposobnost izvođenja dugotrajnih operacija izvan teritorija RH osigurat će se:

•          prihvaćanjem obveza sudjelovanja u zajedničkim operacijama izvan teritorija RH samo sa snagama za koje OS RH mogu osigurati dostatnu logističku i drugu potporu,

•          strukturiranjem namjenski organiziranih snaga sposobnih za izvršenje predviđene zadaće, sa dostatnom logističkom potporom i početnom samoodrživošću u ograničenom razdoblju. U načelu će postrojbe OS RH biti organizirane, opremljene i popunjene s ciljem ostvarenja sposobnosti samoodrživosti za djelovanje bez popune tijekom 7 do -30 dana od dana upućivanja u operaciju,

•          upućivanjem u područje operacije nacionalnog elementa za potporu (National Support Element -– NSE) koji će biti dimenzioniran, opremljen i osposobljen za pružanje logističke potpore vlastitim snagama,

•          sposobnošću OS RH za korištenje različitih načina osiguranja logističke potpore prepoznatih u konceptu logistike OS RH (oslonac na vlastite kapacitete, kapacitete teritorija, kapacitete savezničkih oružanih snaga, kapacitete ugovornih dobavljača te kapacitete zemlje domaćina),

•          obvezom svih pripadnika profesionalnog sastava i ugovorne pričuve za sudjelovanjem u međunarodnim operacijama.

Sposobnost preživljavanja i zaštita snaga

Sposobnost preživljavanja i zaštita snaga te otklanjanje opasnosti po život i zdravlje pripadnika OS RH predstavlja jedan od važnih preduvjeta za uspješno izvršavanje dodijeljenih zadaća.

OS RH će sposobnostima preživljavanja i zaštite snaga poklanjati posebnu pažnju, kako tijekom obavljanja rutinskih zadaća i obuke tako i tijekom izvršavanja i najzahtjevnijih i najrizičnijih borbenih zadaća.

Pasivna zaštita pojedinaca i postrojbai realizirat će se:

•          Kvalitetnom i realističnom obukom za izvršavanje zadaća u svim uvjetima. Prije upućivanja u operacije izvan zemlje izvodit izvest će se i posebna preduputna obuka prilagođena konkretnim uvjetima u području operacije i potencijalnim prijetnjama.

•          Opremanjem kvalitetnom i za zadaću prilagođenom osob­nom i zaštitnom opremom, uključujući i opremu potrebnu za preživljavanje i djelovanje u uvjetima ugroze NKB ugroze. Pojedinci i postrojbe će se kompletnom zaštitnom opremom opremati u sukladnou s uvjetima u operaciji.

•          Opremanjem postrojbai sredstvima koja ispunjavaju zahtjeve balističke i druge zaštite ljudstva.

•          Pravodobnoim provođenjem provedbom zdravstvenih, psiholoških i sanitarnih mjera u sukladnou s predviđenom predviđenim angažiranjemu snaga.

•          Provođenjem obavještajno-sigurnosnih mjera u cilju pravodobnog otkrivanja potencijalne opasnosti i njezina otklanjanja iste prije nego što nastupe štetne posljedice po vlastite snage.

•          Smještajem pojedinaca i postrojbai na način koji osigurava dovoljnu razinu pasivne zaštite od mogućeg konvencionalnog i nekonvencionalnog napada, uključujući i maskiranje.

Zbog predviđenog smanjenja ukupne brojčane veličine OS RH, sustav osiguranja i zaštite vojnih objekata i infrastrukture bit će značajno moderniziran i u velikoj mjeri će se oslanjati na tehnička sredstva zaštite.

3.1. Struktura, razmještaj i glavni oružani sustavi OS RH

Na temelju nalaza i preporuka SPO-a, a s ciljem razvijanja i dostizanja dosezanja ključnih sposobnosti oblikovana je organizacijska struktura OS RH, čije su glavne organizacijske cjeline prikazane na slici broj 3:

Slika 3.   ORGANIZACIJSKA STRUKTURA OS RH

Prikazana organizacijska struktura bit će dostignuta najvećim dijelom do kraja 2008. godine.

Glavni stožer OS RH (GS OS RH) Združeno je tijelo Oružanih snaga ustrojeno u okviru Ministarstva obrane, nadležno za zapovijedanje, pripremu i uporabu Oružanih snaga. GS OS RH omogućava zapovijedanje cjelokupnim OS RH u skladu sa zapovijedima vrhovnog zapovjednika i aktima ministra obrane te obavlja i druge stručne poslove za potrebe vrhovnog zapovjednika i ministra obrane.

Pristožerne postrojbe GS OS RH Izvršavaju zadaće za potrebe cjelokupnih OS RH.

Zapovjedništva triju grana OS RH Odgovorna su za funkcioniranje grana i nadležna su za ustrojavanje, popunu, razvoj, opremanje i uvježbavanje zapovjedništava i postrojbai za izvršavanje namjenskih zadaća. Osim toga, zapovjedništva grana sudjeluju u profesionalnom razvoju osoblja, razvijaju gransku i rodovske doktrine te su nadležna za obuku djelatnog i pričuvnog osoblja.

Zapovjedništvo za potporu (ZzP) Zaduženo je za operacionalizaciju i koordiniranje logističke i zdravstvene potpore OS RH u cjelokupnom spektru operacija te obavlja i dio poslova jedinstvenog personalnog upravljanja. U Ssukladnou s dodijeljenim misijama i zadaćama osigurava namjenski organizirane logističke postrojbe/module terenske logistike kao potporu postrojbama OS RH u operacijama u zemlji i inozemstvu, osigurava ekonomično i učinkovito funkcioniranje OS RH u mjestima baziranja uključujući razvoj i nadzor sustava vanjskih usluga. U suradnji s drugim cjelinama OS RH poboljšava i provodi obuku pripadnika OS RH za logističke VSSp kao i funkcionalnu obuku u dijelu logističkih znanja i vještina.

Hrvatsko vojno učilište (HVU) Nadležno je za izobrazbu pojedinaca za potrebe cjelokupnih OS RH. Vojna izobrazba će se provoditi u sustavu vojnog školovanja i u suradnji s civilnim obrazovnim institucijama. Osim toga, HVU će provoditi nakladničku djelatnost za potrebe OS RH.

Glavni stožer OS RH

Nova uloga, struktura i nadležnost GS OS RH nad planiranjem i vođenjem budućih operacija ukazuju na usmjerenje OS RH na združeno djelovanje i na najvjerojatnije oblike djelovanja u okviru međunarodnih operacija odgovora na krize.

GS OS RH kao sastavni dio MORH-a s dijelom nadležnosti u području planiranja (snage, infrastruktura, osoblje, financije i opremanje) istodobno je i strategijsko plansko tijelo u području operativnog planiranja. (Pod operativnim planiranjem se podrazumijeva vojno planiranje operacija i aktivnosti zapovjedništava i postrojbi OS RH. Izvodi se na tri razine – strategijskoj, operativnoj i taktičkoj).

Uspostavljanjem dužnosti dva zamjenika Nnačelnika GS OS RH i jasnim definiranjem nadležnosti ustrojbenih cjelina ustrojstvenih jedinica GS OS RH u budućoj strukturi povećat će se učinkovitost i efikasnost GS OS RH kako u području obrambenog tako i u području operativnog vojnog planiranja.

Slika 4.  ORGANIZACIJSKA STRUKTURA GS OS RH

Načelnik GS OS RH je glavni vojni savjetnik vrhovnom zapovjedniku i Mministru obrane. Provodi akte ministra obrane i zapovijedi vVrhovnog zapovjednika, u sukladnou s odredbama Zakona o obrani. Načelnik GS OS RH zapovijeda izravno zapovjednicima grana, zapovjedniku Zapovjedništva za potporu, ravnatelju HVU-a, zamjenicima načelnika GS OS RH, načelnicima Uprava GS OS RH te prvom dočasniku OS RH.

U izvršavanju njegovih obveza i zadaća, na raspolaganju će mu biti Kabinet, dva zamjenika, šest uprava, Vojno-stegovni sud, Odjel kriminalističke vojne policije i Zapovjedno operativno središte.

U OS RH uspostavljen je i funkcionira dočasnički lanac potpore na čelu s prvim dočasnikom OS RH, koji je izravno odgovoran načelniku GS OS RH za izgradnju i rad dočasničkog zbora. Prvi dočasnik OS RH u suradnji s prvim dočasnicima podređenih zapovjedništava sudjeluje u usmjeravanju profesionalnog razvoja vojnika i dočasnika u OS RH.

S dva zamjenika omogućit će se načelniku GS OS RH koncentriranje na njegovu središnju ulogu u vođenju vojnih operacija i glavnog vojnog savjetnika Vrhovnom vrhovnom zapovjedniku i ministru obrane.

Zamjenik za planove i resurse ujedno je i prvi zamjenik u vrijeme odsutnosti načelnika GS OS RH.

U GS OS RH ustrojit će se sljedeće uprave:

•          Uprava za personalne poslove (J-1), nadležna za funkcionalno područje personalnih poslova, izobrazbe i nakladništva,

•          Uprava za obavještajne poslove (J-2), nadležna za funkcionalno područje obavještajnih poslova,

•          Uprava za operativne poslove i obuku (J-3/7), nadležna za planiranje operacija, za funkcionalno područje operativnih poslova, združene doktrine, vojne vježbe i obuku,

•          Uprava za logistiku (J-4/8), nadležna za funkcionalno pod­ručje logistike (uključujući i zdravstvo) i financija,

•          Uprava za planiranje (J-5/9) nadležna za funkcionalno područje dugoročnog planiranja uporabe snaga, resursa, međunarodne vojne i civilno-vojne suradnje te za programiranje i proračun,

•          Uprava za komunikacijsko-informacijske sustave (J-6) nad­ležna za funkcionalno područje komunikacijskih i informacijskih sustava (KIS).

Dva zamjenika načelnika GS OS RH imat će nadzirat će i koordinirati radom uprava GS OS RH.

Sve uprave GS OS RH i dalje će biti dužne svojim specifičnim sposobnostima koju posjeduju sudjelovati i u obrambenom i u operativnom planiranju.

Slika 5.  FUNKCIONALNA STRUKTURA GS OS RH 

Zapovjedno-operativno središte (ZOSr) bit će ustrojeno kao sastavni dio GS OS RH sa zadaćom omogućavanja zapovijedanja i nadzora operacijama i aktivnostima u zemlji i inozemstvu. Bit će dimenzionirano i tehnički opremljeno za pružanje infrastrukturne, komunikacijske, tehničke i druge potpore planskim i zapovjednim elementima GS OS RH tijekom planiranja i vođenja operacija i aktivnosti OS RH.

U Zapovjednom operativnom središtu (ZOSr) stvarat će se jedinstvena operativna slika, a njegova opremljenost i popunjenost omogućit će vođenje svih aktivnosti i operacija postrojbai OS RH u razdoblju do 96 sati, uključujući i angažiranje snaga u izvršavanju zadaća nadzora zračnog i morskog prostora RH.

Vojno-stegovni sud bit će ustrojen kao nositelj poslova i zadaća samostalnog i neovisnog prvostupanjskog tijelo za sankcioniranjae teških kršenja vojne stege (stegovnih prijestupa) pripadnika OS RH i odlučivanjet će o materijalnoj odgovornosti pripadnika OS RH (naknadi štete) u OS RH.

Odjel kriminalističke Kriminalističke Vojne vojne policije bit će ustrojen kao nositelj poslova i zadaća istraživanja i sprečavanja svih oblika kriminala u i prema OS RH. Odjel će biti popunjen istražiteljima i kriminalističkim tehničarima obučenim i opremljenim za provođenje očevida i istraga, te će usmjeravati rad kriminalističke Kriminalističke vojne policije u granama OS RH.

Pristožerne postrojbe GS OS RH

Slika 6.            Pristožerne postrojbe GS OS RH

Središnjica elektroničkog izviđanja

Središnjica elektroničkog izviđanja će provoditi će strateško elektroničko izviđanje za potrebe obavještajnog osiguranja na najvišim razinama odlučivanja i zapovijedanja te elektroničko djelovanje u potpori izvođenja operacija OS RH. Podaci prikupljeni elektronič­kim izviđanjem bit će na propisan način obrađivani i distribuirani korisnicima u sklopu jedinstvenog obavještajnog sustava u RH. U svojem će sastavu integrirati elemente za elektroničko izviđanje i elektroničko djelovanje u OS RH, a u djelovanju u operacijama komplementarno će se nadopunjavati sa vojno-obavještajnom bojnom HkoV-a.

Imat će do 400 pripadnika profesionalnog sastava.

Bojna za specijalna djelovanja

Bojna za specijalna djelovanja objedinit će sve resurse sa sposobnostima izvođenja specijalnih operacija iz svih ustrojbenih cjelina ustrojstvenih jedinica OS RH (HKoV, HRM, postrojbe vojne policije). Imat će sposobnosti izvođenja specijalnih operacija koristeći sve tri prostorne dimenzije (kopno, more, zrak). Za izvođenje operacija i borbenih aktivnosti načelnik GS OS RH će, na temeljem temelju zahtjeva zapovjednika operacije za određenim snagama za izvođenje specijalnih operacija, dodjeljivati potrebite potrebne snage pod neposredni operativni nadzor zapovjednika operacije.

Bojna za specijalna djelovanja brojat će do 300 pripadnika profesionalnog sastava.

Počasno – -zaštitna bojna

Počasno-zaštitna bojna će izvršavat će iprotokolarne zadaće za potrebe državnog i vojnog vrha te zadaće zaštite i osiguranja Vrhovnog vrhovnog zapovjednika. U cijelosti će biti popunjena s profesionalnim pripadnicima (do 300 pripadnika).

Tablica 1.   RAZMJEŠTAJ GS OS RH I PRISTOŽERNIH POSTROJBI

Hrvatska kopnena vojska (HKoV)

U potpori ispunjenja misija i zadaća cjelokupnih OS RH glavne zadaće HKoV-a u miru su:

– održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH,

– razvoj i održavanje sposobnosti za sudjelovanje u združenim operacijama i za provedbu obrambenih i napadnih operacija,

– razvoj i održavanje sposobnosti za provedbu netradicionalnih vojnih zadaća i za odgovor na asimetrične ugroze,

– razvoj i održavanje sposobnosti za sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama i humanitarnim operacijama u sklopu međunarodnih snaga,

– sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru u spektru od održavanja do nametanja mira,

– sudjelovanje u potpori savezničkim snagama u RH (Host Nation Support - HNS),

– sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti,

– sudjelovanje u potpori civilnim strukturama u RH.

U ratu HKoV ima sljedeće zadaće:

– nositelj provedbe združenih obrambenih i napadnih operacija u obrani teritorijalnog integriteta RH,

– sudjelovanje u obrani RH i saveznika u skladu s člankom V. Sjevernoatlantskog ugovora.

HKoV će biti glavna snaga OS RH odgovorna za obranu zemlje od vanjske ugroze i nositelj izvođenja združenih operacija. Obrambene operacije mogu uključivati izvođenje protunapada kako bi se ponovno uspostavio teritorijalni integritet Republike Hrvatske ili spriječilo razaranje infrastrukture u Republici Hrvatskoj.

Najznačajnija zadaća HKoV-a i nadalje će biti obrana Republike Hrvatske, ali najvjerojatnija zadaća će biti sudjelovanje u operacijama potpore miru i u humanitarnim operacijama u sklopu međunarodnih snaga izvan zemlje, te zadaće na sprečavanju i otklanjanju posljedica izvanrednih situacija u zemlji uzrokovanih prirodnim i tehničkim nesrećama i katastrofama.

Da bi mogla ispuniti dodijeljene misije, HKoV mora biti u stanju održavati visok stupanj opremljenosti, popunjenosti i obučenosti postrojba, imati sposobnost brzog reagiranja, visoku taktičku i operativnu mobilnost te odgovarajući visoki stupanj spremnosti dijela mirnodopskog sastava.

U okviru HKoV-a će se, u cilju dosezanja sposobnosti kopnenih snaga, ustrojiti potrebni elementi snaga u postrojbama borbenih rodova (lako, motorizirano i mehanizirano pješaštvo, oklopništvo), postrojbama rodova borbene potpore (topništvo, PZO, inženjerija, veza, NBKO, vojna policija i vojno-obavještajne postrojbe) te postrojbama službi potpore (opskrba, transport, održavanje i sanitet).

Pukovnija veze iz sastava HKoV-a će osim svojih namjenskih zadaća potpore HKoV-u osiguravati potpunu funkcionalnost stacionarnog, mrežno-informacijskog i kripto-zaštitnog sustava veza te radioveza. Održavanje sustava veze omogućit će siguran i neprekidan sustav zapovijedanja, nadzora i izvješćivanja te zaštićen prijenos podataka. Posebni moduli iz sastava pukovnije veze pružat će potrebnu i neprekidnu informacijsku i komunikacijsku potporu radu GS OS RH i ZOSr, te Zapovjedništvu za potporu i Hrvatskom vojnom učilištu.

Brojno stanje HKoV-a smanjit će se na približno 10 300 djelat­nih vojnih osoba, ukinut će se zapovjedništva korpusa, a razmještaj više neće biti uvjetovan konceptom obrane teritorija RH. Temeljna vojna obuka za potrebe OS RH provodit će se u Središtu za temeljnu obuku, a specijalistička u rodovskim postrojbama. Borbena obuka postrojba do razine bojne provodit će se u Središtu za borbenu obuku, a obuka zapovjedništava do razine brigade u Simulacijskom središtu.
 

Napomena: ostatak dokumenta je ispušten u ovom neformalnom pregledu Poslovnog foruma.