|
|
|
|
|
|
|
|
1934
SINDIKAT GRAFIČKE I NAKLADNIČKE DJELATNOSTI
HRVATSKE
(u daljnjem tekstu: Sindikat) u svoje ime i u
ime svojih članova zastupan po Stjepanu Kolariću,
predsjedniku Sindikata i
UDRUGA POSLODAVACA »HRVATSKI GRAFIČAR« (dalje:
Udruga poslodavaca), u svoje ime i u ime svojih članova, zastupana po Franji Beseru, predsjedniku Udruge sklopili su u Šibeniku 9.
lipnja 2006.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovaj Kolektivni ugovor vrijedi za sve članove Sindikata
grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske kao i za sve članove Udruge
poslodavaca »Hrvatski grafičar« na teritoriju Republike Hrvatske.
Kolektivnim ugovorom utvrđuju se prava i obveze
radnika po osnovi radnog odnosa, kao i prava i obveze poduzeća i poslodavaca
prema radniku koji proizlaze iz zakonskih odredbi.
Članak 2.
Ovaj Kolektivni ugovor obvezuje i primjenjuje se
na stranke koje su ga sklopile te na sve njihove članove.
Ako poslodavac istupi iz Udruge poslodavaca,
Kolektivni ugovor ga obvezuje do sklapanja novoga Kolektivnog ugovora, a
najduže šest mjeseci od dana istupanja iz Udruge poslodavaca.
Članak 3.
Ovim Kolektivnim ugovorom uređuju se sljedeća
područja:
1. Sklapanje ugovora o radu
2. Zaštita života, zdravlja i dostojanstva radnika
3. Probni rad
4. Obrazovanje i osposobljavanje za rad
5. Radno vrijeme
6. Odmori i dopusti
7. Noćni rad
8. Zaštita radnika koji su privremeno ili trajno
nesposobni za rad
9. Plaće
10. Ostale isplate
11. Izumi i tehnička unapređenja
12. Prestanak ugovora o radu
13. Pravilnici o radu
14. Uvjeti za rad sindikata
15. Zaključivanje kolektivnih ugovora
16. Rješavanje sporova
17. Socijalni mir.
Članak 4.
Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na članove
sindikata bez obzira da li su zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno
vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom, te da li rad obavljaju kod kuće.
Članak 5.
Pod pojmom »radnik«, u smislu ovoga Kolektivnog
ugovora, razumijeva se svaki radnik, namještenik, službenik ili druga osoba koja
u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca.
Pod pojmom »poslodavac«, u smislu ovoga
Kolektivnog ugovora, razumijeva se svako trgovačko društvo, poduzeće ili druga
fizička ili pravna osoba koja u radnom odnosu zapošljava radnike radi obavljanja
određenih poslova.
Članak 6.
Prije stupanja radnika na rad, poslodavac mora
omogućiti radniku da se upozna s propisima o radnom odnosu, te ga je dužan
upoznati s organizacijom rada i zaštitom na radu.
Propisi o zaštiti na radu, Kolektivni ugovor djelatnosti
i Pravilnik o radu moraju se na prikladan način učiniti dostupni zaposlenicima.
1. Sklapanje ugovora o
radu
Članak 7.
Ugovorom o radu zasniva se radni odnos.
Ugovor o radu sklapa se na neodređeno ili
iznimno određeno vrijeme.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.
Članak 8.
Ugovor o radu obavezno sadrži:
– stranke koje zaključuju ugovor o radu, njihovo
sjedište i prebivalište,
– datum početka rada
– trajanje redovnoga radnog dana ili tjedna
– naziv radnog mjesta, te kratak opis poslova
– mjesto rada
– probni rad (ako se zahtijeva za to radno
mjesto),
– osnovna plaća, naknade i dodaci
– vrijeme isplate plaće
– otkazni rok
– očekivano trajanje ugovora, u slučaju ugovora
o radu na određeno vrijeme.
Članak 9.
Prije zasnivanja radnog odnosa mogu se
provjeriti stručne i druge radne sposobnosti radnika.
Provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti iz
stavka 1. ovoga članka provodi se za poslove za koje je to unaprijed utvrđeno
pisanom odlukom poslodavca.
Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti iz
stavka 1. ovog članka provodi stručna komisija koju imenuje poslodavac.
Pri provjeri stručnih i drugih radnih
sposobnosti iz stavka 1. ovog članka zatražit će se od radnika da praktičnim
radom pokaže u kojoj mjeri vlada stručnim i drugim vještinama potrebnim za rad
na određenom radnom mjestu.
2. Zaštita života,
zdravlja i dostojanstva radnika
Članak 10.
Poslodavac je dužan pribaviti i održavati
postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te
organizirati rad, na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u
skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.
Poslodavac je dužan upoznati radnika s
opasnostima posla koji on obavlja.
Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na
način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, te sprečava nastanak
nesreća.
Ako narav određenog posla to zahtijeva i ako je
to zakonom ili internim aktom propisano, poslodavac je dužan osigurati
zaposlenima odgovarajuću zaštitnu odjeću i obuću.
Prilikom uvođenja nove tehnologije poslodavac je
dužan, na primjeren način, obavijestiti zaposlene o tehničkim i tehnološkim
obilježjima te tehnologije, te o mogućem utjecaju na zdravlje i sigurnost
zaposlenih.
U cilju prilagođavanja tehničkom napretku,
poslodavac je dužan planirati tehnološki razvoj na način kojim se stalno iz
radnih postupaka uklanjaju opasne stvari i postupci, te se zamjenjuju
bezopasnim ili manje opasnim stvarima i postupcima.
Članak 11.
Poslodavac je dužan
donijeti Pravilnik o zaštiti na radu.
Članak 12.
Kod poslodavca koji zapošljava 20 ili više
radnika, zaposlenici biraju onoliko povjerenika za zaštitu na radu koliko prema
kriterijima zastupljenosti imaju pravo izabrati članova zaposleničkog vijeća.
Članak 13.
U slučaju da zaposlenici ne izaberu povjerenike
radnika za zaštitu na radu, te će zadaće obavljati sindikalni povjerenici za
zaštitu na radu, imenovani od sindikata, uz uvjet da kod poslodavca djeluje
jedan sindikat.
O povjerenicima zaštite na radu imenovanim od
strane sindikata, sindikat je dužan obavijestiti poslodavca.
Članak 14.
Poslodavac je dužan osigurati povjereniku uvjete
za nesmetano obnašanje dužnosti, davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti
uvid u sve propise i isprave.
Članak 15.
Povjerenik koji postupa sukladno svojim
ovlastima, zaštićen je od postupaka poslodavca utvrđenim Zakonom o zaštiti na
radu, i ima pravo na 2 sata tjedno za obnašanje dužnosti iz zaštite na radu, uz
naknadu plaće kao da je radio.
Članak 16.
Ako povjerenik na zahtjev poslodavca
(sudjelovanje u planiranju unapređenja uvjeta rada i sl.),
ili inspektora rada (prisustvovanje inspekcijskim nadzorima), radi obnašanja
svojih dužnosti izostane s rada više od utvrđenog vremena, ima za to vrijeme
pravo na naknadu plaće kao da je radio.
Članak 17.
Povjerenik ima pravo na odsustvovanje s rada
radi osposobljavanja za zaštitu na radu (tečajevi, seminari, sastanci i sl.) 7 dana tijekom kalendarske godine.
Članak 18.
Ako radnik, u slučaju ozbiljne prijeteće i
neizbježne opasnosti za život ili zdravlje, napusti svoje radno mjesto ili
opasno područje, osim ako je po naravi svoga posla dužan izložiti se takvoj
opasnosti, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih zaposlenih i
ne smije snositi štetne posljedice takvog postupka.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka radnik je
dužan o napuštanju radnog mjesta ili opasnog područja odmah obavijestiti
poslodavca ili nadležni organ poslodavca.
Članak 19.
Poslodavac je dužan zaštiti dostojanstvo radnika
za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti
izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju a u skladu sa Zakonom o radu.
3. Probni rad
Članak 20.
Prilikom sklapanja ugovora o radu, ugovora se
probni rad.
Probni rad može trajati najduže šest mjeseci,
ovisno o grupi složenosti poslova u kojoj je navedeno radno mjesto.
Probni rad za pojedina radna mjesta može
trajati:
– za radna mjesta I. i II. grupe –
najviše mjesec dana
– za radna mjesta III. i IV. grupe –
najviše dva mjeseca
– za radna mjesta V., VI. i VII. grupe – najviše tri mjeseca
– za radna mjesta VIII., IX. i X. grupe – najviše šest mjeseci.
Članak 21.
Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti
radnika tijekom probnog rada provodi stručna komisija koju imenuje poslodavac.
Provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti
radnika tijekom probnog rada provodi se nadzorom nad radnikovim radom, uvidom u
rezultate njegova rada, praćenjem njegove radne discipline i odnosa prema
drugim zaposlenicima, te na druge načine pogodne za stjecanje uvida u stručne i
radne sposobnosti radnika.
Ocjena probnog rada mora se priopćiti radniku do
isteka probnog rada.
Ako do isteka roka iz stavka 3. ovoga članka
radniku nije priopćena negativna ocjena njegova rada, smatra se da je
zadovoljio na probnom radu.
Negativna ocjena probnog rada može se donijeti i
prije isteka propisanog ili ugovorenog trajanja probnog rada.
U slučaju iz stavka 5. ovog članka, radni odnos
prestaje na dan priopćenja zaposlenom negativne ocjene probnog rada.
4. Obrazovanje i
osposobljavanje za rad
Članak 22.
Poslodavac je dužan omogućiti radniku u skladu s
mogućnostima i potrebama rada školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i
usavršavanje.
Radnik je dužan, u skladu sa svojim
sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i
usavršavati se za rad.
Prilikom promjene ili uvođenja novog načina rada
ili organizacije rada, poslodavac je dužan, u skladu s potrebama i mogućnostima
rada, omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
Članak 23.
Pripravnički staž, s obzirom na stupanj stručne
spreme, traje do:
– godinu dana za pripravnike VII. stupnja
stručne spreme;
– devet mjeseci za pripravnike V. i VI. stupnja
stručne spreme;
– šest mjeseci za pripravnike IV. stupnja
stručne spreme.
Ugovorom o radu ili odlukom poslodavca utvrđuje
se program stručnog osposobljavanja svakog pripravnika.
Način polaganja stručnog ispita utvrđuje se
pravilnikom o radu.
5. Radno vrijeme
Članak 24.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
Puno radno vrijeme radnika iznosi, u pravilu, 8
sati dnevno.
Radno vrijeme u tjednu može se rasporediti u
najmanje pet uzastopnih radnih dana.
Članak 25.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja
opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik, na zahtjev
poslodavca, mora raditi duže od punoga radnog vremena (prekovremeni rad),
najviše do 10 sati tjedno, odnosno i duže, uz radnikov prethodni pristanak.
Ako prekovremeni rad određenog radnika traje
duže od četiri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana tijekom
kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika određenog
poslodavca prelazi 10 posto ukupnoga radnog vremena u određenom mjesecu, o
prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada.
Inspektor rada će zabraniti prekovremeni rad ako
on štetno utječe na zdravlje i radnu sposobnost radnika ili ako se njegovim
prekomjernim korištenjem onemogućuje zapošljavanje nezaposlenih osoba.
Zabranjen je prekovremeni rad malodobnih
radnika.
Trudnica, majka s djetetom do tri godine
starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti, može raditi
prekovremeno samo ako dade pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav
rad.
Inspektor rada zabranit će prekovremeni rad
malodobnika, te osobe iz stavka 5. ovog članka, koja nije dala pisanu izjavu o
dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad.
Članak 26.
Preraspodjelu radnog vremena utvrdit će
potpisnici ovog Ugovora ovisno o stvarnoj potrebi za svakoga pojedinog člana
udruga.
Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se aneksom
ovog Ugovora.
Članak 27.
Dnevni i tjedni raspored radnog vremena (radni
kalendar) određuje poslodavac pisanom odlukom na kraju godine za sljedeću
godinu.
Poslodavac mora obavijestiti radnike o promjeni
rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnoga
prekovremenog rada.
6. Odmori i dopusti
Članak 28.
Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima
svakoga radnog dana pravo na odmor od najmanje 30 minuta za taj dan.
Vrijeme
odmora ubraja se u radno vrijeme.
Članak 29.
Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo
na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka,
punoljetni radnik, koji radi na sezonskim poslovima u industriji, ima pravo na
odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 10 sati
neprekidno, ali najviše za šezdeset dana u jednoj kalendarskoj godini.
Članak 30.
Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u
trajanju najmanje 24 sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi
nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora, u
razdoblju od petnaest dana.
Članak 31.
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na
plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje osamnaest, a najviše trideset
radnih dana.
Malodobni radnik ima za svaku kalendarsku godinu
pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje dvadeset četiri radna dana.
Trajanje godišnjeg odmora duže od zakonskog
minimuma određuje se primjenom sljedećih kriterija:
I. prema ukupnom radnom stažu radnika
– od 4 – 7 godina 1 dan
– od 8 – 11 godina 2 dana
– od 12 – 15 godina 3 dana
– od 16 – 19 godina 4 dana
– od 20 – 23 godina 5 dana
– od 24 – 27 godina 6 dana
– od 28 – 31 godina 7 dana
– od 32 – 35 godina 8 dana
– od 36 – 39 godina 9 dana
– preko 40 godina 10 dana.
II. prema zdravstvenom stanju
kronične bolesti, invalidi rata,
invalidi rada s preko 50%
invalidnosti, profesionalne bolesti 2 dana
III. stimulativni dio
prema odluci poslodavca do 5 dana.
Članak 32.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje
poslodavac uzimajući u obzir potrebe organizacije rada.
Radnika se mora do 31. svibnja obavijestiti o
rasporedu i trajanju godišnjeg odmora.
Subota se ne uračunava u dane godišnjeg odmora
sukladno s radnim kalendarom.
Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo
koristiti kada on želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri
dana ranije, a da time bitno ne remeti proces rada.
Članak 33.
Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na
oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše
sedam radnih dana za važne osobne potrebe, s time da u pojedinim slučajevima
ostvaruju sljedeća prava:
– sklapanje braka 2 dana
– rođenje djeteta 2 dana
– smrt člana uže obitelji 3 dana
– teške bolesti člana uže obitelji 2 dana
– dobrovoljno davanje krvi 1
dan
(dan kada se daje krv).
Članak 34.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme
stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja i obrazovanja
prema stvarnom trajanju ispita.
Članak 35.
Poslodavac može radniku, na njegov zahtjev,
odobriti neplaćeni dopust.
7. Noćni rad
Članak 36.
Rad u vremenu između 22 sata i 6 sati idućeg
dana smatra se noćnim radom.
Ako je rad organiziran u smjenama, mora se
osigurati izmjena smjene, tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan
tjedan.
8. Zaštita radnika koji
su privremeno ili trajno nesposobni za rad
Članak 37.
Dok je radnik, koji je pretrpio ozljedu na radu
ili je obolio od profesionalne bolesti, privremeno nesposoban za rad, radi
liječenja ili oporavka, poslodavac mu ne može otkazati, osim u slučaju ugovora
o radu sklopljenog na određeno vrijeme.
Članak 38.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno
koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i
oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom
iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.
9. Plaća
Članak 39.
Poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja
se sastoji od:
– osnovne plaće, utvrđene po osnovi složenosti
poslova radnog mjesta za koje je radnik sklopio ugovor o radu, uz normalne
uvjete rada i izvršavanje radnih zadataka na tom radnom mjestu;
– dodataka na radni staž i uvjete rada.
Članak 40.
Najniža osnovna plaća za najjednostavnije
poslove i radne zadatke radnog mjesta, s koeficijentom složenosti 1,00, iznosi
2.250,00 kuna (bruto).
Poslodavac može, na nivou društva, odrediti i
drugačije iznose najniže osnovne plaće razmjerne rezultatima poslovanja
poduzeća, ali ne manje od utvrđene ovim Kolektivnim ugovorom za koeficijent
složenosti 1,00.
Članak 41.
Osnovna plaća radnika predstavlja najniži iznos
kojega je poslodavac dužan isplatiti radniku na osnovi složenosti radnog
mjesta, za puno radno vrijeme i normalni radni učinak, uz normalne uvjete rada
(umnožak najniže osnovne plaće i pripadajućeg koeficijenta složenosti radnog
mjesta radnika).
Članak 42.
Ako, nakon utvrđivanja najniže osnovne plaće,
troškovi života, prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske, porastu
iznad 3 posto, ugovorne strane su suglasne da se za postotak porasta troškova
života poveća utvrđena najniža osnovna plaća iz članka 40. ovog ugovora.
Članak 43.
Svaka ugovorna strana može pokrenuti pisanu
inicijativu za korekciju najniže osnovne plaće. Ugovorne strane dužne su
ocijeniti opravdanost utvrđivanja novog iznosa najniže osnovne plaće. Pregovori
moraju završiti najduže u roku 30 dana od dana kada jedna od ugovorenih strana
pokrene pisanu inicijativu.
Članak 44.
Svi poslovi, odnosno radna mjesta, razvrstavaju
se u najmanje deset grupa, a odnos između najniže i najviše vrednovanoga radnog
mjesta ne može biti manji od 1:4.
Koeficijent složenosti određenog radnog mjesta
utvrđuje se prema složenosti poslova, vrste i značaja radnog mjesta u poduzeću,
uz normalne uvjete rada.
Navedeni koeficijent složenosti je minimalan u
grupi poslova.
|
Grupa poslova |
Složenost poslova (opis složenosti) |
Koeficijent |
|
I. |
grupa poslova podrazumijeva jednostavan
rutinski rad koji ne zahtijeva posebno obrazovanje |
1,00 |
|
|
stupanj stručne spreme: I stupanj,
nekvalificiran |
|
|
II. |
grupa poslova
podrazumijeva manje složene poslove i zadatke, odnosno rad pomoću jednostavnih sredstava za rad za
koji su dovoljna pisana uputstva |
1,30 |
|
|
stupanj stručne spreme: II stupanj,
nekvalificiran, polukvalificiran |
|
|
III. |
grupa podrazumijeva srednje složene
poslove i zadatke na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova |
1,60 |
|
|
stupanj stručne spreme: III. stupanj,
kvalificirani |
|
|
IV. |
grupa podrazumijeva složenije i raznovrsnije
poslove i zadatke za čije obavljanje su potrebne konzultacije u njihovom izvršavanju |
2,00 |
|
|
stupanj stručne spreme: III. i IV.
stupanj, kvalificiran, srednja stručna sprema |
|
|
V. |
grupa poslova podrazumijeva složenije
poslove i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova
i zadataka |
2,40 |
|
|
stupanj stručne spreme: IV. i V.
stupanj, visokokvalificirani, kvalificirani, srednja stručna sprema |
|
|
VI. |
grupa poslova podrazumijeva poslove
koji zahtijevaju samostalnost i veći stupanj kreativnosti u njihovom izvršavanju |
2,80 |
|
|
stupanj stručne spreme: V. i VI.
stupanj, visokokvalificirani, viša stručna sprema |
|
|
VII. |
grupa poslova podrazumijeva poslove
koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja djelovanja uz samostalnost i
kreativnost u izvršavanju poslova toga područja |
3,00 |
|
|
stupanj stručne spreme: VI. stupanj,
viša stručna sprema |
|
|
VIII. |
grupa poslova podrazumijeva vrlo
složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, projektiranje
poslova i zadataka |
3,40 |
|
|
stupanj stručne spreme: VII stupanj,
visoka stručna sprema |
|
|
IX. |
grupa poslova podrazumijeva vrlo
složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika te dodatna
specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova |
3,60 |
|
|
stupanj stručne spreme: VII, VII1 i VIII. stupanj, visoka stručna sprema, magisterij |
|
|
X. |
grupa poslova podrazumijeva najsloženije
poslove i zadatke s najvećim značajem za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja,
kreativne poslove i zadatke, istraživački rad i drugo |
4,00 |
|
|
stupanj stručne spreme: VII, VII1 i VIII. stupanj, visoka stručna sprema, magisterij,
doktorat |
|
Članak 45.
Plaća se isplaćuje najmanje jedanput mjesečno, i
to tijekom tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.
Članak 46.
Poslodavac je dužan omogućiti sindikalnom
povjereniku uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko,
invalidsko i zdravstveno osiguranje.
Članak 47.
Stimulativni dio plaće definira se Pravilnikom o
radu ili Ugovorom o radu.
Radnik mora biti unaprijed upoznat s kriterijima
i uvjetima za određivanje stimulativnog dijela plaće.
Članak 48.
Po osnovi navršenih godina radnog staža, radniku
se za svaku godinu povećava osnovna plaća iz članka 41. ovoga Kolektivnog
ugovora za 0,5 posto.
Pravo na povećanje osnovne plaće, prema stavku
1. ovog članka, pripada radniku za radni staž, koji je upisan u radnu knjižicu,
uvećan za tekući radni staž kod poslodavca.
Članak 49.
Osnovna plaće radnika povećava se za:
– rad noću 30 %
– prekovremeni rad 50 %
– rad nedjeljom 35
%
Članak 50.
Ako radnik radi na dane blagdana i neradne dane,
utvrđene zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu najmanje za 50%.
Ako radnik radi na dan Uskrsa, ima pravo na
plaću uvećanu za 50%.
Članak 51.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini
njegove osnovne plaće tekućeg mjeseca, uvećane za dodatak na staž, za vrijeme
kada ne radi zbog:
1. godišnjeg odmora
2. blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom
3. plaćenog dopusta
4. obaveznih sistematskih pregleda
5. školovanja, obrazovanja, prekvalifikacije i
dokvalifikacije na koje ga upućuje poduzeće.
Članak 52.
Pravilnikom o radu mogu se utvrditi i drugi
vidovi naknada u pojedinim specifičnim slučajevima radi osiguranja nesmetanog
odvijanja procesa rada, kao što su pripravnosti radnika kod kuće, dežurstva na
radnom mjestu i dr.
Članak 53.
U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog
bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće najmanje u visini 80 posto od
njegove prosječne plaće ostvarene u šest mjeseci prije nego je počeo s
bolovanjem.
Naknada u 100 postotnom iznosu plaće pripada
radniku u slučaju bolovanja zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.
10. Ostale isplate
Članak 54.
Radniku se može isplatiti regres za godišnji
odmor, a prema odluci poslodavca.
Članak 55.
Kad radnik stekne uvjete za mirovinu, pripada mu
pravo na otpremninu u iznosu od najmanje 8.000,00 kuna.
Članak 56.
Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na
solidarnu pomoć u sljedećim slučajevima:
a) smrti radnika u iznosu 7.500,00 kuna
b) smrti člana uže obitelji u iznosu u iznosu 2.000,00 kuna
c) nastanka invalidnosti radnika(preko 50%) u iznosu 2.000,00 kuna
d) bolovanja radnika duže od 90 dana,nabave
medicinskih pomagala i pokrićaparticipacije pri
kupnji lijekova,(jednom godišnje) u
visini 1.400,00 kuna.
Članak 57.
Poslodavac može snositi troškove sahrane umrlog
radnika uobičajene u mjestu ukopa.
Poslodavac može u slučaju smrti radnika preuzeti
brigu nad školovanjem njegove djece u vremenu trajanja redovitog školovanja.
Članak 58.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza
na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prometom prema
cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte.
U slučaju kad postoji mogućnost korištenja više
sredstava javnog prometa
različitih cijena, radnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza s posla i
na posao u visini cijene one vrste javnog prometa koja je najpogodnija za
poslodavca.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla
isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednjega radnog dana u mjesecu za
sljedeći mjesec.
Članak 59.
Radnik kojem je odobreno korištenje vlastitog
osobnog vozila za službene svrhe, ima za svaki prijeđeni kilometar pravo na naknadu u iznosu gornje neoporezive granice određene
Pravilnikom o porezu na dohodak.
Upotreba vlastitog osobnog vozila u locco vožnji uređuje se posebnom odlukom poslodavca.
Članak 60.
Radniku upućenom na službeno putovanje u zemlji
pripada naknada prijevoznih troškova, dnevnica u iznosu gornje neoporezive
granice određene Pravilnikom o porezu na dohodak i naknada hotelskog računa za
spavanje.
Troškovi dnevnica za službeno putovanja u
inozemstvo obračunavaju se na način kako je to regulirano za republičke organe
uprave.
Članak 61.
Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za 10, 15,
20, 25, 30, 35 i više godina staža kod poslodavca, u visini neoporezivog iznosa
za tu namjenu prema odgovarajućim poreznim propisima (Pravilnik o porezu na
dohodak)1.
Članak 62.
Djeca radnika do 15 godina starosti, jednom
godišnje, imaju pravo na novčani poklon najmanje u visini 400,00 kuna.
Članak 63.
Učenicima i studentima na praktičnoj obuci
poslodavac može isplatiti nagradu u visini do 1.600,00 kn ovisno o broju sati
provedenih na radu.
Učenici i studenti imaju sva prava pod istim
uvjetima kao i radnici.
Članak 64.
Poslodavac može isplatiti božićnicu u iznosu
ovisnom o rezultatima poslovanja.
11. Izumi i tehnička
unapređenja radnika
Članak 65.
Radnik je dužan obavijestiti poslodavca o svojem
izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom.
Podatke o izumu radnik je dužan čuvati kao
poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi bez odobrenja poslodavca.
Radniku pripada naknada u iznosu najmanje 10
posto ostvarenih godišnjih efekata inovacije.
Ostvarivanje konkretnih prava po osnovi izuma i
tehničkih unapređenja u svakom pojedinačnom slučaju predmet je posebnog ugovora
između radnika i poslodavca.
12. Prestanak ugovora o
radu
Članak 66.
Ugovor o radu prestaje:
1. smrću radnika
2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o
radu na određeno vrijeme
3. kada radnik navrši 65 godina života i 20
godina staža osiguranja,
4. dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog
nesposobnosti za rad
5. sporazumom radnika i poslodavca
6. otkazom
7. odlukom nadležnog suda.
Članak 67.
Otkaz može biti redovit i izvanredan.
Otkaz mora biti u pisanom obliku.
Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti
otkaz.
Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće,
korištenja porodnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u
razvoju, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog
dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta,
vojne službe te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim
ovim Kolektivnim ugovorom ili Zakonom.
Članak 68.
U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je
najmanje:
– dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod
istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine;
– mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod
istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu;
– mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u
radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine;
– dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod
istog poslodavca proveo neprekidno pet godina;
– dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u
radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina;
– tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod
istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.
Otkazni rok iz stavka 1. ovog članka radniku
koji je kod poslodavca proveo u radnom
odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik
navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog
kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem
radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u
stavku 1. i 2. ovog stavka.
Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi
prije isteka propisanoga ili ugovorenoga otkaznog roka, poslodavac mu je dužan
isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka
otkaznog roka.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz
naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja
novog zaposlenja.
U slučaju kada radnik otkazuje ugovor o radu
otkazni rok može biti najduže 30 dana.
Članak 69.
Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu
poslodavac je dužan priopćiti radničkom vijeću, te je dužan o toj odluci
savjetovati se sa radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima
propisanim Zakonom o radu.
Članak 70.
Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije
godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem
radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu
prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.
Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno
odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće, koju je
radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu
godinu rada kod tog poslodavca.
Ako zakonom, ovim ugovorom, pravilnikom o radu
ili ugovorom o radu nije određeno drukčije ukupan iznos otpremnine iz stavka 1.
ovog članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik
ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
13. Pravilnici o radu
Članak 71.
Poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika
dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija
rada i druga pitanja, važna za radnike, u dijelu u kojem nisu riješena u
Kolektivnom ugovoru djelatnosti.
14. Uvjeti za rad
sindikata
Članak 72.
Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji
položaj od drugih zaposlenika zbog članstva u sindikatu, a osobito nije
dopušteno:
– ugovor o radu s određenim radnikom sklopiti
pod uvjetom da on ne stupi u sindikat, odnosno pod uvjetom da istupi iz
sindikata,
– raskinuti ugovor o radu ili na drugi način
staviti radnika u nepovoljniji položaj od ostalih radnika, zbog njegova
članstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima.
Članstvo u sindikatu i sudjelovanje u
djelatnostima sindikata ne smije biti okolnost na kojoj poslodavac temelji
odluku o sklapanju ugovora o radu, promjeni poslova koje radnik obavlja,
odnosno mjesta rada, stručnom obrazovanju, napredovanju, plaćanju, socijalnim
davanjima i prestanku ugovora o radu.
Poslodavac, direktor ili neko drugo tijelo te
zastupnik poslodavca, ne smije se koristiti prisilom u korist ili protiv bilo kojeg
sindikata.
Članak 73.
Sindikalni povjerenici imaju pravo kod
poslodavca štititi i promicati prava i interese članova sindikata.
Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalno
povjereništvo, ima sva prava i dužnosti zaposleničkog vijeća, određena Zakonom
o radu, ako ono nije izabrano kod poslodavca.
Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku
omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarivanje tih prava, te pristup podacima
važnim za ostvarenje tog prava.
Sindikalni povjerenik svoja prava ostvaruje u
vrijeme i na način koji ne šteti djelatnosti poslovanja poslodavca.
Sindikat mora u roku od petnaest dana
izvijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika.
Članak 74.
Prije donošenja odluke koja se može bitno
odraziti na socijalni i gospodarski položaj zaposlenih, poslodavac je dužan o
namjeri donošenja takve odluke izvijestiti nadležnoga sindikalnog povjerenika,
te se s njim savjetovati o učincima takve odluke.
Članak 75.
Sindikalni povjerenik, koji je u skladu sa
Zakonom i ovim Ugovorom obavlja sindikalnu djelatnost, ne smije biti pozvan na
odgovornost ili na drugi način stavljen u nepovoljnji
položaj zbog te djelatnosti, ukoliko ih obavlja u skladu s odredbama Statuta
Sindikata.
Članak 76.
Pravo na sindikalnu aktivnost, s naknadom plaće
na teret poslodavca, glavni sindikalni povjerenik ostvaruje u ovisnosti o broju
članova Sindikata u poduzeću, i to tako da za svakoga člana Sindikata ima pravo
na najmanje dva sata aktivnosti, s naknadom plaće tijekom kalendarske godine.
Osim broja sati sindikalne aktivnosti, utvrđene
u stavku 1. ovoga članka, poslodavac je dužan glavnom sindikalnom povjereniku
omogućiti izostanak s rada 7 dana godišnje, uz naknadu plaće, zbog pohađanja
sindikalnih sastanaka, seminara, osposobljavanja, kongresa.
U poduzeću s 400 i više članova Sindikata,
glavni sindikalni povjerenik ima pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće
za puno radno vrijeme.
Članak 77.
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja
dužnosti i godinu dana nakon prestanka obavljanja te dužnosti, poslodavac može
otkazati samo uz prethodnu suglasnost sindikata.
Članak 78.
Poduzeće je dužno za rad sindikalne podružnice
osigurati najmanje sljedeće uvjete:
– prostor za rad i održavanje sastanaka
sindikalne podružnice, bez naknade troškova;
– stručne, tehničke i administrativne usluge za
rad sindikalne podružnice u mjeri koliko je to neophodno za ostvarivanje
sindikalne funkcije;
– slobodu podjele tiska i priopćenja;
– sindikalnu članarinu i kredite obračunavati i
naplaćivati putem isplatnih lista.
Članak 79.
Najveći broj sindikalnih povjerenika, koji kod
određenog poslodavca uživaju zaštitu, određuje se prema sljedećoj tablici:
do 75 radnika 1 sindikalni povjerenik
od 76 – 250 radnika 3 sindikalna
povjerenika
od 250 – 500 radnika 5 sindikalnih
povjerenika
od 500 – 750 radnika 7 sindikalnih
povjerenika
od 750 – 1 000 radnika 9 sindikalnih povjerenika.
15. Zaključivanje
kolektivnog ugovora
Članak 80.
Kolektivni ugovor obvezuje sve stranke koje su
ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile
ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor.
Kolektivni ugovor obvezuje i sve stranke koje su
pristupile kolektivnom ugovoru te sve osobe koje su naknadno postale članovi
udruge koja je pristupila kolektivnom ugovoru.
Članak 81.
Pri podjeli, spajanju, izdvajanju ili drugoj
statusnoj promjeni poslodavca, na radnike se do sklapanja novoga kolektivnog
ugovora, a najduže tri mjeseca, nastavlja primjenjivati ovaj Kolektivni ugovor.
Članak 82.
Kolektivnom ugovoru djelatnosti mogu naknadno
pristupiti osobe koje prema Zakonu o radu mogu biti stranke Kolektivnog
ugovora.
Izjava o pristupanju Kolektivnom ugovoru mora se
dostaviti svim strankama koje su sklopile Kolektivni ugovor djelatnosti, te
svim osobama koje su mu naknadno pristupile.
Osobe koje su naknadno pristupile imaju jednaka
prava i obveze kao i stranke koje su ga sklopile.
Članak 83.
Stranka i članovi stranke Kolektivnog ugovora
mogu tužbom pred nadležnim sudom zahtijevati zaštitu prava iz Kolektivnog
ugovora.
16. Rješavanje sporova
Članak 84.
Rješavanje sporova koje nije moguće riješiti
međusobnim dogovorom ugovornih strana provest će se u skladu sa zakonom.
II. TRAJANJE I PRIMJENA
UGOVORA
Članak 85.
Ovaj Ugovor sklapa se na razdoblje od dvije
godine, a primjenjuje se od 1. lipnja 2006. do 31. svibnja 2008.
Postupak za produženje ovoga ugovora ili
sklapanje novoga kolektivnog ugovora svaka stranka može pokrenuti u roku od dva
mjeseca prije isteka važenja ovoga Ugovora.
Članak 86.
Svaka ugovorna stranka ima pravo predložiti
izmjenu ili dopunu ovoga Ugovora.
Postupak izmjene ili dopune Ugovora pokreće se u
pisanom obliku. Druga stranka ima obvezu očitovanja na predložene izmjene ili
dopune u roku mjesec dana.
Članak 87.
Svaka ugovorna strana može pisano otkazati
ugovor.
Otkazni rok iznosi tri mjeseca.
Članak 88.
Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju za
tumačenje odredaba ovoga Ugovora i praćenje njegove primjene.
Zajednička komisija ima četiri člana, od kojih
po dva imenuje svaka ugovorna strana.
Članak 89.
Svaki potpisnik ovoga Ugovora snosi svoje
troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovoga Ugovora, Komisije za
tumačenje ovoga Ugovora i mirenja.
III. PRIJELAZNE I
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 90.
Ako bi kolektivnim ugovorom neke od članica,
neko pravo bilo ugovoreno u većem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog
kolektivnog ugovora, primjenjivat će se neposredno
odredbe toga kolektivnog ugovora članice.
Članak 91.
Trgovačka društva dužna su svoje akte i ugovore
o radu sa zaposlenicima uskladiti s odredbama ovoga Kolektivnog ugovora u roku
od 60 dana.
Članak 92.
Ovaj Ugovor dostavlja se Ministarstvu rada i
socijalne skrbi i objavljuje na način propisan odredbama pravilnika, kojeg
donosi ministar nadležan za rad.
Članak 93.
Ovlašteni predstavnici stranaka ovoga Ugovora
izjavljuju da su pročitali gornje odredbe Ugovora, da su im one jasne i da su s
njima suglasni te ih u znak suglasnosti potpisuju.
Za udrugu poslodavaca Za
Sindikat grafičke i
»Hrvatski grafičar« nakladničke
djelatnosti
Hrvatske
predsjednik: predsjednik:
Franjo Beser, v. r. Stjepan
Kolarić, v. r.
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |