|
|
|
|
2100
Na temelju članka 275. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 105/04) ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi
I. PODRUČJE PRIMJENE
1. Motorna vozila kategorija M1 i N1, s obzirom na emisiju štetnih spojeva u
skladu s gorivom koje upotrebljava motor, moraju biti homologirana sukladno ovoj
naredbi.
2. Ova naredba se odnosi na:
a.) emisiju iz ispušnog sustava pri uobičajenoj i niskoj temperaturi okoline,
emisiju isparavanjem, emisiju plinova iz kućišta koljenaste osovine, trajnost
uređaja za kontrolu štetnih spojeva iz ispušnog sustava i sustave automatske
dijagnostike (OBD) motornih vozila opremljenih motorima s vanjskim izvorom
paljenja koja imaju najmanje četiri kotača;
b.) emisiju iz ispušnog sustava, trajnost uređaja za smanjivanje štetnih spojeva
i sustave automatske dijagnostike (OBD) za vozila kategorija M1 i N1, opremljena
motorima sa samozapaljenjem, koja imaju najmanje četiri kotača i čija najveća
masa nije veća od 3 500 kg.
c.) emisije iz ispušnog sustava pri uobičajenoj i niskoj temperaturi okoline,
emisije isparavanjem, emisije iz kućišta koljenaste osovine, trajnosti uređaja
za kontrolu štetne emisije i sustave automatske dijagnostike (OBD) hibridnih
električnih vozila (HEV) opremljenih motorima s vanjskim izvorom paljenja koja
imaju najmanje četiri kotača;
d.) emisije iz ispušnog sustava, trajnosti uređaja za kontrolu štetne emisije i
sustave automatske dijagnostike (OBD) hibridnih električnih vozila (HEV)
kategorija M1 i N1, opremljenih motorima sa samozapaljenjem, koja imaju najmanje
četiri kotača i čija najveća masa nije veća od 3 500 kg.
3. Ova naredba ne odnosi se na vozila navedena u točkama 1.1.5, 1.1.7 i 1.2
priloga 1. ove naredbe.
4. Na zahtjev proizvođača, homologacija tipa vozila s motorima sa
samozapaljenjem, sukladno ovoj naredbi, može se proširiti od vozila kategorija
M1 i N1, za koja je već dobivena homologacija tipa, na vozila kategorije M2 i
N2, ako referentna masa tih vozila ne prelazi 2 840 kg te ako ona zadovoljavaju
uvjete propisane u točki 7. Pravilnika ECE R 83.05 (proširenje homologacije).
II. ZAHTJEVI
5. Vozila u smislu ove naredbe moraju zadovoljavati zahtjeve iz priloga 1. ove naredbe(1).
III. ISPITIVANJE VOZILA
6. Ispitivanje vozila u smislu ove naredbe mora biti u sladu s Pravilnikom ECE R 83.05 i može ga provoditi samo ovlaštena pravna osoba koja udovoljava zahtjevima toga pravilnika.
IV. HOMOLOGACIJA VOZILA
7. Državni zavod za mjeriteljstvo provodi homologaciju vozila u smislu ove naredbe prema Pravilniku ECE R 83.05.
V. PROVJERA SUKLADNOSTI
8. Provjera sukladnosti vozila sa zahtjevima ove naredbe provodi se prema postupku koji je propisan Pravilnikom o homologaciji vozila (»Narodne novine« broj 100/05).
VI. PRIMJENA
9. Ova naredba primjenjuje se na motorna vozila iz točke 2. ove naredbe koja se
prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj.
10. Granične vrijednosti za emisiju iz ispušnog sustava dane u redu A(2000)
tablice u točki 5.3.1.4 priloga 1. ove naredbe primjenjivat će se:
10.1 za sva nova vozila:
– danom stupanja na snagu ove naredbe
10.2 za rabljena vozila:
– od 1. travnja 2007. godina, za vozila kategorije M1 najveće mase koja nije
veća od 2 500 kg i vozila kategorije N1 razreda l., i
– od 1. listopada 2007. godine, za vozila kategorije M1 najveće mase veće od 2
500 kg i vozila kategorije N1razreda II. ili III.
11. Granične vrijednosti za emisiju iz ispušnog sustava dane u redu B(2005)
tablice u točki 5.3.1.4 priloga 1. ove naredbe primjenjivat će se za sva nova
vozila:
– od 1. listopada 2006. godine, za vozila kategorije M1 najveće mase koja nije
veća od 2 500 kg i vozila kategorije N1 razreda I., i
– od 1. listopada 2007. godine, za vozila kategorije M1 najveće mase veće od 2
500 kg i vozila kategorije N1 razreda II. ili III.
12. Odredba o obvezi ugradbe OBD sustava primjenjivat će se:
12.1 za sva nova vozila opremljena motorima s vanjskim izvorom paljenja:
– danom stupanja na snagu ove naredbe, za vozila kategorije M1 najveće mase koja
nije veća od 2 500 kg i vozila kategorije N1 razreda I., i
– od 1. travnja 2007. godine, za vozila kategorije M1 najveće mase veće od 2 500
kg i vozila kategorije N1 razreda II. ili III.
12.2 za sva nova vozila opremljena motorima sa samozapaljenjem:
– danom stupanja na snagu ove naredbe, za vozila kategorije M1 najveće mase koja
nije veća od 2 500 kg i vozila kategorije N1 razreda I., i
– od 1. travnja 2007. godine, za vozila kategorije M1najveće mase veće od 2 500
kg i vozila kategorije N1 razreda II. ili III.,
12.3 za sva nova hibridna električna vozila (HEV):
– danom stupanja na snagu ove naredbe, za vozila opremljena motorima s vanjskim
izvorom paljenja i za vozila opremljena motorima sa samozapaljenjem kategorije
M1 najveće mase koja nije veća od 2 500 kg i kategorije N1 razreda l., i
– od 1. travnja 2007. godine, za vozila opremljena motorima sa samozapaljenjem,
kategorije M1 najveće mase veće od 2 500 kg i kategorije N1 razreda II. ili III,
13. Stupanjem na snagu ove naredbe prestaje važiti Naredba o homologaciji vozila
s obzirom na emisiju štetnih spojeva u skladu s gorivom koje upotrebljava motor
(»Narodne novine« br. 94/02, 109/02 i 116/02).
14. Za rabljena vozila prihvaćaju se homologacije izdane prema Pravilniku ECE R
83.02 (homologacije B i C):
– do 1. travnja 2007. godine, za vozila kategorije M1 najveće mase koja nije
veća od 2 500 kg i vozila kategorije N1 razreda l., i
– do 1. listopada 2007. godine, za vozila kategorije M1 najveće mase veće od 2
500 kg i vozila kategorije N1 razreda II. ili III.
15. Ova naredba stupa na snagu osmog dana od objave u »Narodnim novinama«.
_______
(1)Zahtjevi sadržani u prilogu 1. sadrže dijelove
Pravilnika broj 83 Ekonomskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu s
izmjenama ili dopunama koje su stupile na snagu 4. travnja 2005. godine koji je
dodatak Ženevskome sporazumu iz 1958. godine o prihvaćanju jednakih tehničkih
propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili
upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje
homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa (u daljnjemu tekstu: Pravilnik
ECE R 83.05).
ECE dokumenti u kojima je objavljen tekst Pravilnika ECE R 83.05: E/ECE/324 - E/ECE/TRANS/505Rev.1
/ Add.82/Rev.3 (Preradba 3., stupila na snagu 4. travnja 2005.).
Klasa: 011-02/06-03/5
Urbroj: 558-06/4-06-1-AD
Zagreb, 20. srpnja 2006.
Ravnatelj
Državnog zavoda za mjeriteljstvo
Mirko Vuković, dipl. ing., v. r.
PRILOG 1.
PODRUČJE PRIMJENE, DEFINICIJE, SPECIFIKACIJE I ISPITIVANJA(*)
(vidi napomenu 1. u
točki 5. Naredbe)
1. PODRUČJE PRIMJENE
1.1. Ovaj se pravilnik odnosi na:
1.1.1 emisiju iz ispušnog sustava pri uobičajenoj i niskoj temperaturi okoline,
emisiju isparavanjem, emisiju plinova iz kućišta koljenaste osovine, trajnost
uređaja za kontrolu štetnih spojeva iz ispušnog sustava i sustave automatske
dijagnostike (OBD) motornih vozila opremljenih motorima s vanjskim izvorom
paljenja koja imaju najmanje četiri kotača;
1.1.2 emisiju iz ispušnog sustava, trajnost uređaja za smanjivanje štetnih
spojeva i sustave automatske dijagnostike (OBD) za vozila kategorija M1 i N1,
opremljena motorima sa samozapaljenjem, koja imaju najmanje četiri kotača i čija
najveća masa nije veća od 3 500 kg.
1.1.3 emisije iz ispušnog sustava pri uobičajenoj i niskoj temperaturi okoline,
emisije isparavanjem, emisije iz kućišta koljenaste osovine, trajnosti uređaja
za kontrolu štetne emisije i sustave automatske dijagnostike (OBD) hibridnih
električnih vozila (HEV) opremljenih motorima s vanjskim izvorom paljenja koja
imaju najmanje četiri kotača;
1.1.4 emisije iz ispušnog sustava, trajnosi uređaja za kontrolu štetne emisije i
sustave automatske dijagnostike (OBD) hibridnih električnih vozila (HEV)
kategorija M1 i N1, opremljena motorima sa samozapaljenjem, koja imaju najmanje
četiri kotača i čija najveća masa nije veća od 3 500 kg.
1.1.5 Pravilnik se ne primjenjuje na:
– vozila čija je najveća masa manja od 400 kg i vozila kod kojih je najveća
projektirana brzina vožnje manja od 50 km/h
– vozila čija masa neopterećenog vozila ne prelazi 400 kg, ako su namijenjena
prijevozu putnika, ili 550 kg, ako su namijenjena prijevozu robe, i čija snaga
motora ne prelazi 15 kW.
1.1.6 Na zahtjev porizvođača, homologacija tipa vozila s motorima sa
samozapaljenjem, sukladno ovom pravilniku, može se proširiti od vozila
kategorija M1 i N1, za koja je već dobivena homologacija tipa, na vozila
kategorije M2 ili N2, ako referentna masa tih vozila ne prelazi 2 840 kg te ako
ona zadovoljavaju uvjete propisane u točki 7. (proširenje homologacije).
1.1.7 Ovaj se pravilnik ne primjenjuje na vozila opremljena motorima sa
samozapaljenjem, motorima s vanjskim izvorom paljenja koji kao gorivo
upotrebljavaju prirodni plin (PP) ili ukapljeni naftni plin (UNP), pod uvjetom
da su homologirani prema Pravilniku ECE R 49, s uključenim najnovijim nizom
izmjena i dopuna.
1.2. Ovaj se pravilnik ne primjenjuje na vozila opremljena motorima s vanjskim
izvorom paljenja koji kao gorivo upotrebljavaju prirodni plin (PP) ili ukapljeni
naftni plin (UNP) i upotrebljavaju se za pogon motornih vozila kategorije M1
čija najveća masa prelazi 3 500 kg, M2, M3, N2 i N3 na koja se primjenjuje
Pravilnik br. 49.
_____
(*) U ovom prilogu navođenje ‘pravilnika’ odnosi se na
‘Pravilnik ECE R 83.05’, a navođenje ‘dopune’ i ‘dodatka’ odnosi se na dopunu i
dodatak ‘Pravilnika ECE R 83.05’.
2. DEFINICIJE
Za potrebe ovoga pravilnika:
2.1. »Tip vozila« označava kategoriju motornih vozila koja se bitno ne
razlikuju:
2.1.1. po ekvivalentnoj inerciji određenoj u ovisnosti o referentnoj masi, kao
što je propisano u točki 5.1 dodatka 4.
2.1.2. po značajkama motora i vozila koje su određene u dodatku 1.
2.2. »Referentna masa« označava »masu neopterećenog vozila« uvećanu za 100 kg u
svrhu ispitivanja prema dodacima 4. i 8.
2.2.1 »Masa neopterećenog vozila« označava masu vozila u voznom stanju, bez
vozača, putnika ili tereta, ali s 90 % punim spremnikom za gorivo i uobičajenim
alatom i zamjenskim kotačem, ako je predviđen.
2.3. »Najveća masa« označava najveću tehnički dopuštenu masu prema izjavi
proizvođača vozila (ta masa može biti veća od najveće mase koju dopušta
nacionalni zakonodavac).
2.4. »Plinoviti štetni spojevi« označavaju emisiju u ispušnom plinu ugljikova
monoksida, dušikovih oksida izraženo kao ekvivalentni dušikov dioksid (NO2) i
ugljikovodika izraženo kao ekvivalent:
– C1H1,85 za benzin
– C1H1,86 za diezelsko gorivo
– C1H2,525 za UNP
– CH4 za PP.
2.5. »Štetne čestice« označavaju sastojke ispušnog plina koji su odvojeni iz
razrijeđenog ispušnog plina pri temperaturi od najviše 325 oK (52 oC) pomoću
pročišćavača opisanih u dodatku 4.
2.6. »Emisija iz ispušnog sustava« označava:
– za motore s vanjskim izvorom paljenja, emisiju plinovitih štetnih spojeva;
– za motore sa samozapaljenjem, emisiju plinovitih štetnih spojeva i emisiju
štetnih čestica.
2.7. »Emisija isparavanjem« označava pare ugljikovodika koje su izašle iz
sustava za gorivo vozila, osim onih u emisiji iz ispušnog sustava.
2.7.1 »Gubitci iz spremnika goriva« su ugljikovodici koji su izašli iz spremnika
goriva zbog promjena temperature u spremniku (izraženo kao ekvivalent C1H2.33).
2.7.2. »Gubitci iz toplog motora« su ugljikovodici koji su izašli iz uređaja za
gorivo, vozila, koje stoji nakon jednog razdoblja vožnje (izraženo kao
ekvivalent C1H2.20).
2.8. »Kućište koljenaste osovine« je prostor u motoru ili izvan njega koji je
povezan s koritom za ulje s unutarnjim ili vanjskim cijevima, kroz koje mogu
izaći pare ili plinovi.
2.9. »Uređaj za pokretanje hladnog motora« je uređaj koji privremeno obogaćuje
smjesu goriva i zraka te olakšava pokretanje motora.
2.10. »Uređaj za olakšavanje pokretanja motora« je uređaj koji olakšava
pokretanje motora bez obogaćivanja smjese goriva i zraka, npr. odnosi se na
grijače, pomicanje početka ubrizgavanja, itd.
2.11. »Obujam motora« označava:
2.11.1. kod motora s pravocrtnim gibanjem klipa, nazivni obujam (razlika između
najvećeg i najmanjeg obujma cilindra) svih cilindara;
2.11.2. kod motora s okrećućim klipom (Wankel), dvostruku vrijednost obujma koji
se dobije kao razlika najvećeg i najmanjeg obujma između kućišta motora i jedne
strane okrećućeg klipa tijekom jednoga radnog ciklusa, računajući za sve
klipove.
2.12. »Uređaji za kontrolu štetne emisije« (onečišćenja) su uređaji na vozilu
koji kontroliraju i/ili ograničavaju emisiju iz ispušnog sustava i emisiju
isparavanjem.
2.13. »OBD« označava sustav automatske dijagnostike za kontrolu emisije ugrađen
u vozilo, koji ima sposobnost određivanja vjerojatnog područja neispravnosti
pomoću kodova grešaka pohranjenih u memoriji računala.
2.14. »Ispitivanje vozila u uporabi« označava ispitivanje i ocjenu sukladnosti
koja se provodi prema točki 8.2.1 ovoga pravilnika.
2.15. »Ispravno održavano i korišteno« za potrebe ispitivanja vozila označava da
takvo vozilo zadovoljava kriterije za prihvaćanje vozila koje je odabrano prema
postupku koji je određan u točki 2. dopune 3. ovoga pravilnika.
2.16. »Poremećajni uređaj« (defeat device) označava bilo koji dio koji je
konstruiran da ustanovljava temperaturu, brzinu vozila, brzinu vrtnje motora,
prijenosni omjer u mjenjaču, podtlak u usisnom vodu ili neki drugi parametar za
potrebe aktiviranja, modulacije, usporavanja ili deaktiviranja funkcije nekog
dijela u sustavu kontrole emisije, pri čemu se smanjuje učinkovitost sustava
kontrole emisije, u uvjetima za koje je razumno očekivati da mogu nastupiti kod
uobičajenog pogona i uporabe vozila. Takav se dio ne smatra poremećajnim
uređajem:
2.16.1 ako je potreba za takvim uređajem opravdana potrebom zaštite motora od
oštećenja ili neočekivanih pojava i za siguran pogon vozila, ili
2.16.2 ako uređaj ne djeluje nakon pokretanja motora, ili
2.16.3 ako su spomenuti uvjeti kao bitni uključeni u postupke ispitivanja tipa
l. ili tipa Vl.
2.17. »Obitelj vozila« označava skupinu tipova vozila koja su za potrebu dodatka
12. predstavljena vozilom predstavnikom.
2.18. »Gorivo potrebno za rad motora« označava vrstu goriva koje se normalno
upotrebljava za pogon motora:
– benzin
– UNP
– PP
– benzin ili UNP
– benzin ili PP
– dizelsko gorivo
2.19. »Homologacija vozila« označava homologaciju tipa vozila s obzirom na:
2.19.1 ograničenje emisije iz ispušnog sustava vozila, emisije isparavanjem,
emisije iz kućišta koljenaste osovine, trajnosti uređaja za kontrolu štetne
emisije, emisije štetnih spojeva kod pokretanja hladnog motora i za automatsku
dijagnostiku (OBD) kod vozila koja upotrebljavaju kao gorivo bezin bez olova,
ili koja mogu upotrebljavati kao gorivo bezin bez olova i UNP ili PP (Homologacija
B);
2.19.2 ograničenje emisije plinovitih štetnih spojeva i čestica, trajnosti
uređaja za kontrolu štetne emisije i za automatsku dijagnostiku (OBD) kod vozila
koja upotrebljavaju diezelsko gorivo (Homologacija C);
2.19.3 ograničenje emisije plinovitih štetnih spojeva iz motora, emisije iz
kućišta koljenaste osovine, trajnosti uređaja za kontrolu štetne emisije,
emisije štetnih spojeva kod pokretanja hladnog motora i za automatsku
dijagnostiku (OBD) kod vozila koja upotrebljavaju kao gorivo UNP ili PP (Homologacija
D).
2.20. »Sustav s periodičnom regeneracijom« označava uređaj za smanjenje štetne
emisije (npr. katalizator, filtar za čestice) koji zahtijeva periodičnu
regeneraciju najmanje svakih 4 000 km uobičajene uporabe vozila. Za vrijeme
postupka regeneracije, granice emisije mogu biti prekoračene. Kad se pri
ispitivanju tipa l. obavi najmanje jedna regeneracija uređaja za smanjenje
štetne emisije i kad se on već jedan put regenerira za vrijeme pripreme vozila,
on će se smatrati sustavom koji se stalno regenerira i za koji nije potreban
posebni postupak ispitivanja. Dodatak 13. ne primjenjuje se na sustave sa
stalnom regeneracijom.
Postupak ispitivanja specifičan za sustave s periodičnom regeneracijom, na
zahtjev proizvođača, ne primjenjuje se na uređaj za regeneraciju, ako prozvođač
dostavi podatke mjerodavnoj ustanovi za homologaciju da su emisije, za vrijeme
kad se odvija postupak regeneracije, ispod granica koje su dane u točki 5.3.1.4,
primjenjene na odgovarajuću kategoriju vozila, nakon suglasnosti ovlaštene
pravne osobe (tehničke službe).
2.21. Hibridna vozila (HV)
2.21.1 Opća definicija hibridnih vozila:
‘Hibridno vozilo (HV)’ označava vozilo koje ima najmanje dva različita
pretvarača energije i dva različita sustava za pohranu energije (u vozilu)
namijenjena za pogon vozila.
2.21.2 Definicija električnih hibridnih vozila (HEV):
‘Hibridno električno vozilo (HEV)’ označava vozilo čiji mehanički pogon crpi
energiju iz oba sljedeća izvora pohranjene enrgije/snage u vozilu:
– potošnog goriva
– uređaja za pohranu energije/snage (npr. akumulatora, kondezatora,
zamašnjaka/generatora, itd.).
2.22. ‘Vozilo s jednom vrstom goriva’ označava vozilo koje je primarno
konstruirano za stalni rad na UNP ili PP, ali također može imati dodatni sustav
za benzin samo za nepredviđene slučajeve kod pokretanja, čiji spremnik za benzin
ne sadrži više od 15 litara benzina.
2.23 ‘Vozilo s dvije vrste goriva’ označava vozilo koje može funkionirati na
benzin i također na UNP ili PP.
5. SPECIFIKACIJE I ISPITIVANJA
Napomena: Proizvođači vozila čija je poznata godišnja proizvodnja manja od 10000
jedinica, kao drugu mogućnost u odnosu na zahtjeve iz ove točke mogu dobiti homologaciju na temelju odgovarajućih tehničkih zahtjeva koji su navedeni u: »California
Code of Regulations«, poglavlje 13., točke 1960.1(f) (2) ili (g) (1) i (g) (2),
1960.1(p), primjenjivo na vozila godine modela 1960. i kasnije, 1968.1, 1976. i
1975., primjenjivo na laka teretna vozila godine modela 1995. i kasnije (»California
Code of Regulations« objavio je Barclays Publishing«).
5.1. Općenito
5.1.1. Uređaji koji mogu utjecati na emisiju plinovitih štetnih spojeva moraju
biti tako konstruirani, izrađeni i sastavljeni da vozilu pri uobičajenoj uporabi
omogućuju zadovoljavanje odredaba ovoga pravilnika, bez obzira na vibracije
kojima bi mogli biti podvrgnuti.
5.1.2 Tehničke mjere koje poduzima proizvođač moraju biti takve da, sukladno s
odredbama ovoga pravilnika, osiguraju da emisija iz ispušnog sustava ili emisija
isparavanjem moraju biti učinkovito ograničene za vrijeme uobičajenog vijeka
trajanja vozila i pod uobičajenim uvjetima uporabe. To uključuje sigurnost
crijeva i njihovih spojeva i spojnica, koji su upotrijebljeni u sustavima za
nadzor emisije, koji moraju biti tako proizvedeni da budu sukladni s izvornom
konstruksijskom zamisli. Smatra se da emisija iz ispušnog sustava zadovoljava,
ako je u skladu s odredbama iz točaka 5.3.1.4. i 8.2.3.1. Za emisiju
isparavanjem smatra se da zadovoljava, ako je u skladu s odredbama iz točaka
5.3.1.4. i 8.2.3.1.
5.1.2.1 Zabranjena je uporaba poremećajnih uređaja.
5.1.3 Ulazni otvori spremnika goriva
5.1.3.1 Glede točke 5.1.3.2., ulazni otvor spremnika goriva treba biti
konstruiran tako da onemogući punjenje spremnika s uređajem na pumpi za
izdavanje goriva, čiji je kraj cijevi promjera 23,6 mm ili veći.
5.1.3.2. Točku 5.1.3.1. ne treba primijeniti na vozilo koje zadovoljava jedan od
ova dva uvjeta, tj.
5.1.3.2.1. da je vozilo konstruirano i proizvedeno tako da niti jedan uređaj
koji kontrolira emisiju plinovitih štetnih spojeva ne može biti oštećen
djelovanjem goriva s olovom, i
5.1.3.2.2. da je vozilo označeno jasno čitljivim i neizbrisivim znakom za gorivo
bez olova, kako je određeno u normi ISO 2575:1982, koji se mora nalaziti na
mjestu koje je odmah vidljivo osobi koja puni spremnik s gorivom. Dodatne su
oznake dopuštene.
5.1.4 Trebaju biti poduzete mjere za sprečavanje povećane emisije isparavanjem i
prolijevanja goriva kao posljedica nedostatka poklopca otvora za uljevanje
goriva. To se može postići primjenom jednog od ova dva načina:
5.1.4.1 uporabom neodvojivog poklopca otvora za ulijevanje goriva s automatskim
otvaranjem i zatvaranjem;
5.1.4.2 konstrukcijskim rješenjem kojim se izbjegava povećana emisija
isparavanjem u slučaju nedostatka poklopca otvora za ulijevanje goriva;
5.1.4.3 svim drugim mjerama koje imaju isti učinak. Naprimjer, ali ne i jedino,
to može biti privezani poklopac otvora za ulijevanje goriva, poklopac otvora za
ulijevanje goriva na lančiću ili uporaba istog ključa za zaključavanje poklopca
otvora za ulijevanje goriva i pokretanje motora. U tom slučaju ključ mora biti
moguće izvaditi iz poklopca samo kad je zaključan.
5.1.5 Odredbe za elektronički sigurnosni sustav
5.1.5.1 Svako vozilo s računalom za upravljanje emisijom mora biti izvedeno tako
da onemogućuje preinake, osim onih koje je dopustio proizvođač. Proizvođač treba
dopustiti preinake samo ako su potrebne za dijagnostiku, održavanje, provjeru,
naknadnu ugradbu ili popravak vozila. Kodovi za reprogramiranje računala ili
radni parametri moraju biti otporni na neovlaštene promjene i imati stupanj
zaštite koji barem zadovoljava odrebe norme ISO DIS 15031-7, iz listopada 1998.
godine (SAE J2186, listopad 1996.), tako da se promjena sigurnosnih podataka
provodi uporabom protokola i dijagnostičkih spojnika, kao što je određeno u
točki 6.5 dopune 1. dodatka ll. Odvojivi čipovi za kalibraciju memorije moraju
biti zaliveni, zatvoreni u zabrtvljenom kućištu ili zaštićeni elektroničkim
algoritmima, i ne smije ih biti moguće mijenjati bez uporabe posebnih alata i
postupaka.
5.1.5.2 Računalom kodirane radne parametre motora ne smije biti moguće mijenjati
bez uporabe posebnih alata i postupaka (npr. dijelovi računala moraju biti
zaliveni ili zavareni, ili dodaci računala moraju biti zabrtvljeni (ili
zavareni)).
5.1.5.3 U slučaju mehaničkih pumpa za ubrizgavanje goriva koje su ugrađene na
motorima sa samozapaljenjem, proizvođači moraju poduzeti potrebne korake za
zaštitu namještanja najvećeg protoka goriva od temperaturnih promjena kad je
vozilo u uporabi.
5.1.5.4 Proizvođači mogu podnijeti zahtjev mjerodavnoj ustanovi za izuzeće od
homologacije, za jedan od tih zahtjeva, za ona vozila za koja nije vjerojatno da
je potrebna zaštita. Kriteriji koje mjerodavna ustanova ocjenjuje pri
razmatranju izuzeća uključuju, ali ne i jedino, postojeću raspoloživost radnih
značajka čipova, razinu svojstava radnih značajka vozila i predviđeni obujam
prodaje vozila.
5.1.5.5 Proizvođači koji upotrebljavaju kodne sustave za programiranje računala
(npr. EEPROM, moguće samo čitanje memoriranih podataka i reprogramiranje električnim
putem) moraju onemogućiti svako neovlašteno reprogramiranje. Prizvođači moraju
uključiti napredne tehnologije zaštite od neovlaštenih promjena i zaštitu od
unošenja upisa, što zahtijeva elektronički pristup na vanjsko računalo koje
podržava proizvođač. Mjerodavna ustanova treba odobriti metode koje daju
odgovarajuću razinu zaštite od neovlaštenih promjena.
5.1.6 Treba biti moguća provjera vozila pri tehničkom pregledu kako bi se
odredila njegove radne značajke u ovisnosti o podacima sakupljenim u skladu s
točkom 5.7 ovoga pravilnika. Ako je za provjeru potreban posebni postupak, on
mora biti objašnjen u priručniku za održavanje (ili na nekom drugom mediju).
Takav poseban postupak ne smije zahtijevati uporabu posebne opreme osim one koja
se isporučuje uz vozilo.
5.2. Postupak ispitivanja
Tablica 1. prikazuje razne mogućnosti za homologacije tipa vozila.
5.2.1. Vozila s vanjskim izvorom paljenja trebaju biti podvrgnuta ovim
ispitivanjima:
tip I. (provjera prosječne emisije iz ispušnog sustava nakon pokretanja hladnog
motora)
tip II. (emisija ugljikova monoksida u praznom hodu)
tip III. (emisija plinova iz kućišta koljenaste osovine)
tip IV. (emisija isparavanjem)
tip V. (trajnost uređaja za kontrolu štetne emisije)
tip Vl. (provjera prosječnih emisija ugljikova monoksida i ugljikovodika iz
ispušnog sustava pri niskoj temperaturi okoline, nakon pokretanja hladnog
motora)
ispitivanje OBD-sustava.
5.2.2 Vozila s motorom s vanjskim izvorom paljenja i hibridna električna vozila
opremljena motorom s vanjskim izvorom paljenja koja kao gorivo upotrebljavaju
UNP ili PP (jedna ili dvije vrste goriva) trebaju biti podvrgnuta ovim
ispitivanjima (sukladno tablici 1.):
tip I. (provjera prosječne emisije iz ispušnog sustava nakon pokretanja hladnog
motora)
tip II. (emisija ugljikova monoksida u praznom hodu)
tip III. (emisija plinova iz kućišta motora)
tip IV. (emisija isparavanjem), kad se primjenjuje
tip V. (trajnost uređaja za kontrolu emisije)
tip Vl. (provjera prosječnih emisija ugljikova monoksida i ugljikovodika iz
ispušnog sustava pri niskoj temperaturi okoline, nakon pokretanja hladnog
motora), kad se primjenjuje.
Tablica 1.
RAZNE MOGUĆNOSTI ZA HOMOLOGACIJU ILI PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE TIPA VOZILA
Tip homologacijskog ispitivanja |
Vozila kategorija M i N opremljena motorom s vanjskim izvorom paljenja |
Vozila kategorija M1 i N1 opremljena motorom sa samozapaljenjem |
||
|
vozilo koje koristi benzin kao gorivo |
vozilo koje koristi dvije vrste gorivo |
vozilo koje koristi jednu vrstu goriva |
|
Tip I. |
DA (najveća masa ≤ 3.5 t) |
DA (najveća masa ≤ 3.5 t) |
DA (najveća masa ≤
3.5 t) |
DA (najveća masa ≤ 3.5 t) |
Tip II. |
DA |
DA (ispitivanje s oba tipa goriva) |
DA |
- |
Tip III. |
DA |
DA (ispitivanje samo benzinom) |
DA |
- |
Tip IV. |
DA (najveća masa ≤ 3.5 t) |
DA (najveća masa ≤ 3.5 t) (ispitivanje samo benzinom) |
- |
- |
Tip V. |
DA (najveća masa ≤ 3.5 t) |
DA (najveća masa ≤ 3.5 t) (ispitivanje samo benzinom) |
DA (najveća masa ≤ 3.5 t) |
DA (najveća masa ≤ 3.5 t) |
Tip Vl. |
DA (najveća masa ≤ 3.5 t) |
DA (najveća masa ≤ 3.5 t) (ispitivanje samo benzinom) |
- |
- |
Uvjeti za proširenje |
Točka 7. |
Točka 7. |
Točka 7. |
Točka 7.; kategorije vozila M2
i N2 referentne mase |
lspitivanje OBD sustava |
DA, sukladno točki 11.1.5.1.1 ili 11.1.5.3 |
DA, sukladno točki 11.1.5.1.2 ili 11.1.5.3 |
DA, sukladno točki 11.1.5.1.2 ili 11.1.5.3 |
DA, sukladno točki 11.1.5.2.1, 11.1.5.2.2, 11.1.5.2.3 ili 11.1.5.3 |
5.2.3. Vozila s motorom s motorom s vanjskim izvorom paljenja i hibridna
električna vozila opremljena motorom sa samozapaljenjem gorive smjese trebaju
biti podvrgnuta ovim ispitivanjima:
tip I. (provjera prosječne emisije iz ispušnog sustava nakon pokretanja hladnog
motora)
tip V. (trajnost uređaja za kontrolu emisije).
i, kad se primjenjuje, ispitivanje OBD-sustava.
5.3 Opis ispitivanja
5.3.1 Ispitivanje tipa I. (provjera prosječne emisije iz ispušnog sustava nakon
pokretanja hladnog motora)
5.3.1.1 Na slici 1. shematski su prikazane različite mogućnosti za ispitivanje
tipa l. Ovo ispitivanje treba provesti na vozilma navedenima u točki 1., čija
najveća masa ne prelazi 3,5 tona.
5.3.1.2 Vozilo treba postaviti na ispitne valjke opremljene napravama za
simulaciju opterećenja i inercije.
5.3.1.2.1 Ispitivanje koje ukupno traje 19 minuta i 40 sekunda provodi se bez
prekida i sastoji se od dva dijela; prvi i drugi dio. Vremenski razmak koji se
ne uzima kao uzorak za ispitivanje i koji nije dulji od 20 sekundâ, uz
suglasnost proizvođača, može se uključiti između završetka prvog i početka
drugog dijela ispitivanja, kako bi se olakšalo namještanje ispitne opreme.
5.3.1.2.1.1 Vozila koja kao gorivo upotrebljavaju UNP ili PP moraju se ispitati
ispitivanjem tipa l., radi promjenjivosti sastava UNP-a ili PP-a, kao što je
prikazano u dodatku 12. Vozila koja kao gorivo mogu upotrebljavati benzin, UNP
ili PP moraju se ispitati za obje vrste goriva, pri čemu se ispitivanja za UNP i
PP provode radi promjenjivosti sastava UNP-a ili PP-a, kao što je prikazano u
dodatku 12.
5.3.1.2.1.2 Unatoč zahtjevu iz točke 5.3.1.2.1.1., vozila koja kao gorivo
upotrebljavaju benzin ili plin, ali čiji je sustav za benzin ugrađen samo za
potrebe sigurnosti ili za pokretanje motora i čiji spremnik goriva može imati
najviše 15 litara benzina, s obzirom na ispitivanje tipa l. smatrat će se
vozilima koje mogu upotrebljavati samo plin.
5.3.1.2.2 Prvi dio ispitivanja sastoji se od četiri gradska ciklusa. Svaki
osnovni gradski ciklus sastoji se od petnaest faza (prazni hod, ubrzanje, stalna
brzina, usporenje, itd.).
5.3.1.2.3 Drugi dio ispitivanja sastoji se od jednoga izvangradskog ciklusa.
Izvan gradski ciklus sastoji se od 13 faza (prazni hod, ubrzanje, stalna brzina,
usporenje, itd.).
5.3.1.2.4 Za vrijeme ispitivanja ispušni plinovi se razrjeđuju i njihov
proporcionalni dio sakuplja u jednu ili više vreća. Ispušni plinovi ispitivanog
vozila se razrjeđuju, uzorkuju i analiziraju prema niže opisanom postupku, i
nakon toga mjeri ukupna količina razrijeđenog ispušnog plina. U slučaju vozila
opremljenih motorima sa samozapaljenjem, ne zapisuju se samo emisija ugljikova
monoksida, ugljikovodika i dušikova oksida, već i emisija štetnih čestica.
5.3.1.3 Ovo ispitivanje treba provesti pomoću postupaka opisanoga u dodatku 4.
Metode upotrijebljene za sakupljanje i analizu plinova te za odvajanje i vaganje
čestica moraju odgovarati propisanima.
5.3.1.4 Kad se primjenjuju zahtjevi iz točke 5.3.1.5, ispitivanje treba ponoviti
tri puta. Rezultate treba pomnožiti odgovarajućim faktorima istrošenosti
određenim u točki 5.3.6 i, u slučaju sustava sa sustavom periodične regeneracije
prema definiciji u točki 2.20., također mora se pomnožiti faktorom Ki dobivenim
prema dodatku 13. Proizašle mase emisije plinova i, u slučaju vozila opremljenih
motorima sa samozapaljenjem, mase čestica dobivene u svakom ispitivanju moraju
biti manje od granica danih u donjoj tablici:
GRANIČNE VRIJEDNOSTI
|
|
|
Referentna masa (RW) (kg) |
Masa ugljikova monoksida (CO) |
Masa ugljikovodika (HC) |
Masa dušikovih oksida (NOx) |
Skupna masa ugljikovodika i dušikovih
oksida |
Masa čestica (1) (PM) |
||||
|
|
|
L1 (g/km) |
L2 (g/km) |
L3 (g/km) |
L1 + L2 (g/km) |
L1 (g/km) |
|||||
Kategorija |
Razred |
|
Benzinski motori |
Dizelski motori |
Benzinski motori |
Dizelski motori |
Benzinski motori |
Dizelski motori |
Benzinski motori |
Dizelski motori |
Dizelski motori |
|
A(2000) |
M(2) |
– |
Sve |
2,3 |
0,64 |
0,20 |
– |
0,15 |
0,50 |
– |
0,56 |
0,05 |
N1(3) |
I |
RW ≤ 1,305 |
2,3 |
0,64 |
0,20 |
– |
0,15 |
0,50 |
– |
0,56 |
0,05 |
|
II |
1,305 < RW ≤ 1,760 kg |
4,17 |
0,80 |
0,25 |
– |
0,18 |
0,65 |
– |
0,72 |
0,07 |
||
III |
1,760 < RW |
5,22 |
0,95 |
0,29 |
– |
0,21 |
0,78 |
– |
0,86 |
0,10 |
||
B(2005) |
M(2) |
– |
Sve |
1,0 |
0,50 |
0,10 |
– |
0,08 |
0,25 |
– |
0,30 |
0,025 |
N1(3) |
I |
RW ≤ 1,305 |
1,0 |
0,50 |
0,10 |
– |
0,08 |
0,25 |
– |
0,30 |
0,025 |
|
II |
1,305 < RW ≤ 1,760 kg |
1,81 |
0,63 |
0,13 |
– |
0,10 |
0,33 |
– |
0,39 |
0,04 |
||
III |
1,760 < RW |
2,27 |
0,74 |
0,16 |
– |
0,11 |
0,39 |
– |
0,46 |
0,06 |
(1) Za motore sa samozapaljenjem
(2) Osim vozila najveće mase veće od 2 500 kg.
(3) Kao i vozila kategorije M, navedena u bilješci (2)
5.3.1.4.1 Usprkos zahtjeva iz točke 5.3.1.4, za svaki štetni spoj ili
kombinaciju štetnih spojeva, jedan od tri dobivena rezultata može prekoračiti
propisanu granicu najviše 10 %, pod uvjetom da aritmetička sredina triju
rezultata bude ispod propisane granice. Kad su propisane granice prekoračene za
više štetnih spojeva, nije bitno je li se to dogodilo u istom ili različitim
ispitivanjima.
5.3.1.4.2 Kad su ispitivanja provedena s plinovitim gorivima, proizašle mase
emisije plinova moraju biti manje od granica u gornjoj tablici za vozila s
benzinskim motorom.
5.3.1.5 Broj ispitivanja propisanih u točki 5.3.1.4 smanjuje se pod niže
određenim uvjetima, gdje je V1 rezultat prvoga ispitivanja i V2 rezultat drugoga
ispitivanja, za svaki štetni spoj ili za zajedničku emisiju dva štetna spoja na
koja se odnosi ograničenje.
5.3.1.5.1 Samo jedno ispitivanje se provodi ako je rezultat dobiven za svaki
štetni spoj ili za zajedničku emisiju dva štetna spoja na koja se odnosi
ograničenje manje od 0,70 L (tj. V1£ 0,70 L)
5.3.1.5.2 Ako nije zadovoljen zahtjev iz točke 5.3.1.5.1, provode se samo dva
ispitivanja ako su za svaki štetni spoj ili za zajedničku emisiju dva štetna
spoja koji su predmet ograničenja zadovoljeni ovi zahtjevi:
V1 £ 0,85 L i V1 + V2
£ 1,7 L i V2 £ L.
5.3.2. Ispitivanje tipa II. (emisija ugljikova monoksida u praznom hodu)
5.3.2.1. Ovo ispitivanje treba provesti na vozilima s motorima s vanjskim
izvorom paljenja čija je najveća masa veća od 3,5 tona.
5.3.2.1.1 Vozila koja kao gorivo mogu upotrebljavati benzin ili UNP ili PP
moraju se ispitati ispitivanjem tipa ll. za obadvije vrste goriva.
5.3.2.1.2 Unatoč zahtjevu iz točke 5.3.2.1.1., vozila koja kao gorivo mogu
upotrebljavati benzin ili plin, ali čiji je sustav za benzin ugrađen samo za
potrebe sigurnosti ili za pokretanje motora i čiji spremnik goriva može imati
najviše 15 litara benzina, s obzirom na ispitivanje tipa ll. smatrat će se
vozilom koje može upotrebljavati samo plin.
5.3.2.2. Ako se ispitivanje provodi pod uvjetima navedenim u dodatku 5,
obujamski sadržaj ugljikova monoksida u ispušnom plinu ne smije prijeći 3,5%
kada motor radi u praznom hodu, namješten prema specifikaciji proizvođača, i ne
smije prijeći 4,5% unutar granica namještenosti navedenih u tom dodatku.
5.3.3. Ispitivanje tipa lll. (provjera emisije iz kućišta motora)
5.3.3.1. Ovo ispitivanje treba provesti na svim vozilima navedenima u točki 1,
osim na onima s motorom sa samozapaljenjem goriva.
5.3.3.1.1 Vozila koja kao gorivo upotrebljavaju benzin ili UNP ili PP moraju se
ispitati ispitivanjem tipa lll. samo za benzin.
5.3.3.1.2 Unatoč zahtjevu iz točke 5.3.3.1.1., vozila koja kao gorivo mogu
upotrebljavati benzin ili plin, ali čiji je sustav za benzin ugrađen samo za
potrebe sigurnosti ili za pokretanje motora i čiji spremnik goriva može imati
najviše 15 litara benzina, s obzirom na ispitivanje tipa III. smatrat će se
vozilom koje može upotrebljavati samo plin.
5.3.3.2. Kad se ispitivanje provodi u skladu s uvjetima navedenima u dodatku 6.,
sustav ventilacije kućišta motora ne smije dopustiti nikakvu emisiju plinova iz
kućišta u atmosferu.
5.3.4. Ispitivanje tipa lV. (određivanje emisije isparavanjem)
5.3.4.1. Ovo ispitivanje treba provesti na svim vozilima navedenim u točki 1,
osim na vozilima s motorom sa samozapaljenjem goriva, na vozilima koja
upotrebljavaju kao gorivo UNP ili PP i onih vozila čija je najveća masa veća od
3,500 kg.
5.3.4.1.1 Vozila koja upotrebljavaju kao gorivo benzin, UNP ili PP trebaju se
ispitati samo za benzin ispitivanjem tipa lV.
5.3.4.2. Kada se ispitivanje provodi u skladu s uvjetima navedenim u dodatku 7.,
emisija isparavanjem treba biti manja od 2 g po ispitivanju.
Slika 1.
DIJAGRAM TOKA ZA HOMOLOGACIJU ISPITIVANJEM TIPA I.
(vidi točku 5.3.1)
5.3.5. Ispitivanje tipa VI. (provjera prosječnih emisija iz ispušnog sustava
ugljikova monoksida i ugljikovodika pri niskoj temperaturi okoline, nakon
pokretanja hladnog motora).
5.3.5.1. Ovo ispitivanje treba provesti na svim vozilima kategorije M1 i razreda
l. kategorije N1 opremljenim s motorima s vanjskim izvorom paljenja, osim na
vozilima koja su projektirana da nose više od šest putnika i vozilima čija je
najveća masa veća od 2 500 kg.
5.3.5.1.1 Vozilo treba postaviti na ispitne valjke koji su opremljeni s napravom
za simulaciju opterećenja i silama inercije.
5.3.5.1.2 Ispitivanje se sastoji od osam osnovnih ciklusa gradske vožnje prvoga
dijela ispitivanja tipa l. Taj prvi dio ispitivanja opisan je u dopuni 1.
dodatka 4. i grafički prikazan na slikama 1/1, 1/2 i 1/3 te dopune. Ispitivanje
pri niskoj temperaturi okoline, koje traje ukupno 780 sekunda, treba provesti
bez prekida počevši od pokretanja motora.
5.3.5.1.3 Ispitivanje pri niskoj temperaturi okoline treba provesti pri ispitnoj
temperaturi okoline od 266 °K (– 7 °C). Prije početka ispitivanja, ispitna
vozila treba kondicionirati ujednačenim postupkom, kako bi se osigurala
ponovljivost rezultata ispitivanja. Postupci kondicioniranja i drugih isptivanja
provode se kako je opisano u dodatku 8.
5.3.5.1.4 Za vrijeme ispitivanja, ispušni plinovi se razrjeđuju i u određenoj
proporciji uzima uzorak. Ispušni plinovi ispitivanoga vozila se razrjeđuju,
uzorkuju i analiziraju prema postupku koji je opisan u dodatku 8. te zatim mjeri
ukupna količina razrijeđenih ispušnih plinova. U razrijeđenim ispušnim plinovima
analizom se određuje sadržaj ugljikova monoksida i ugljikovodika.
5.3.5.2 Ispitivanja koja se provode prema zahtjevima iz točaka 5.3.5.2.2 i
5.3.5.3 treba ponoviti tri puta. Masa emisije ugljikova monoksida i
ugljikovodika koja se dobije kao rezultat mora biti manja od granica koje su
dane u ovoj tablici:
Ispitna temperatura |
Ugljikov monoksid L1 (g/km) |
Ugljikovodici |
266 °K (– 7 °C) |
15 |
1,8 |
5.3.5.2.1 Bez obzira na zahtjeve iz točke 5.3.5.2, za svaki štetni spoj samo
jedan od tri dobivena rezultata smije prekoračiti propisanu granicu najviše 10
%, pod uvjetom da aritmetička sredina ta tri rezultata bude ispod propisane
granice. Kad su propisane granice prekoračene za obadva štetna spoja, nije bitno
je li to bilo u istom ispitivanju ili u različitim ispitivanjima.
5.3.5.2.2 Broj ispitivanja propisan u točki 5.3.5.2 može se na zahtjev
proizvođača povećati na 10, ako aritmetička sredina prva tri rezultata bude niža
od 110 % od propisane granice. U tom slučaju, jedini zahtjev nakon ispitivanja
je da aritmetička sredina svih 10 rezultata bude ispod propisane granice.
5.3.5.3 Broj ispitivanja propisan u točki 5.3.5.2 može se smanjiti sukladno
točkama 5.3.5.3.1 i 5.3.5.3.2.
5.3.5.3.1 Samo jedno ispitivanje se provodi kad dobiveni rezultat za svaki
štetni spoj u prvom ispitivanju bude manji od 0,70 L,
5.3.5.3.2 Ako nisu zadovoljeni zahtjevi iz točke 5.3.5.3.1, provode se samo dva
ispitivanja, ako za svaki štetni spoj rezultat u prvom ispitivanju bude manji od
0,85 L, ili jednak i rezultat u drugom ispitivanju bude manji od L, ili jednak.
(V1£ 0,85 L i V1 + V2
£ 1,70 L i V2 £ Li)
5.3.6. Ispitivanje tipa V. (trajnost uređaja za kontrolu emisije)
5.3.6.1. Ovo ispitivanje treba provesti na svim vozilima navedenima u točki 1.,
na koja se primjenjuje ispitivanje navedeno u točki 5.3.1. Ispitivanje
predstavlja provjeru izdržljivosti od 80 000 km, koji se vozi sukladno programu
opisanome u dodatku 9. na stazi za ispitivanje, na cesti ili na ispitnim
valjcima.
5.3.6.1.1 Vozila koja kao gorivo upotrebljavaju benzin ili UNP ili PP moraju se
ispitati ispitivanjem tipa V. samo za benzin. U tom slučaju, faktor istrošenosti
koji se utvrdi za benzin bez olova također vrijedi i za UNP ili PP.
5.3.6.2 Unatoč zahtjevu iz točke 5.3.6.1., proizvođač može kao drugu mogućnost
odabrati uporabu faktora istrošenosti prema sljedećoj tablici, umjesto
ispitivanja prema točki 5.3.6.1:
Kategorija motora |
Faktori istrošenosti |
||||
Štetni spoj |
CO |
HC |
NOX |
HC+NOx(1) |
Čestice |
S vanjskim izvorom paljenja |
1,2 |
1,2 |
1,2 |
- |
- |
Sa samozapaljenjem |
1,1 |
- |
1,0 |
1,0 |
1,2 |
(1) Za vozila s motorima sa samozapaljenjem
Na zahtjev proizvođača, ovlaštena pravna osoba može provesti ispitivanje tipa I.
prije nego je provedeno ispitivanje tipa V., uz uporabu faktora istrošenosti
prema gore navedenoj tablici. Kao dopuna ispitivanju tipa V., tehnička služba
može dopuniti rezultate tipske homologacije, kao što je navedeno u dodatku 2.,
zamjenom faktora istrošenosti u gore navedenoj tablici s onim izmjerenim
prilikom ispitivanja tipa V.
5.3.6.3. Faktor istrošenosti treba odrediti upotrebljavajući postupak određen u
točki 5.3.5.1., ili upotrebljavajući vrijednosti iz tablice u točki 5.3.6.2. Ti
se faktori upotrebljavaju kako bi se zadovoljili uvjeti iz točaka 5.3.1.4 i
8.2.3.1.
DODATAK 2.
(Najveći format: A4 (210 × 297 mm)
IZJAVA
![]() |
Izdana od: (naziv mjerodavne
ustanove) ...................................…......… .................................……….... ..................................…............ |
koja se odnosi na: IZDANU HOMOLOGACIJU
PROŠIRENU HOMOLOGACIJU
ODBIJENU HOMOLOGACIJU
POVUČENU HOMOLOGACIJU
POTPUNU OBUSTAVU PROIZVODNJE
tipa vozila s obzirom na emisiju plinovitih štetnih spojeva iz motora prema
Pravilniku br. 83.
Homologacija br.:........................................ Proširenje:………….....
1. Kategorija tipa vozla (M1, N1, itd.): …………………..................
1.1 Hibridno električno vozilo: DA/NE2
1.1.1 Kategorija hibridnog električnog vozila: s vanjskim punjenjem/bez vanjskog
punjenja2
1.1.2 Preklopnik načina rada: DA/NE2
2. Gorivo koje upotrebljava motor: benzin/dizelsko gorivo/ UNP/PP 2
3. Trgovački naziv ili zaštitni znak vozila:……....................................
4. Tip vozila:………..…Tip motora: …………………....................
5. Naziv i adresa proizvođača vozila:......................………..............
6.Ako je potrebno, ime i adresa predstavnika proizvođača: ….........
...................................................................................................
7. Masa neopterećenog vozila: …………….........…………..........
7.1 Referentna masa vozila: ………………..……………….........
8. Najveća masa vozila: ………...…………………………..........
9. Broj sjedala (uključujući i vozačevo):…………………..............
10. Prijenosnik snage
10.1 Ručni ili automatski ili s kontinuiranom promjenom prijenosnog
omjera 2,
3................................................................................
10.2 Broj stupnjeva prijenosa: ………………………………......
10.3 Prijenosni omjeri u mjenjaču: 2
Prvi stupanj prijenosa N/V: ……………..............................
Druga stupanj prijenosa N/V: ……………...........................
Treća stupanj prijenosa N/V: ……………...........................
Četvrta stupanj prijenosa N/V: …………….........................
Prijenosni omjer u osovinskom reduktoru (»kućište diferencijala«):
………….............................................…............................
Raspon veličina guma: …………………………………........
Opseg guma (kod dinamičkoga promjera) upotrijebljenih kod ispiti-
vanja tipa l:.............................................................................
Pogonske osovine: prednja,
stražnja, 4 × 4 2
11. Vozilo dostavljeno na homologaciju dana:....………….............
12.Tehnička služba koja je provela homologacijska ispitivanja:
................................................................................................
13. Datum izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta tehnička
služba:…
……………...............................................……...
14. Broj izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta tehnička
služba:……
........................................………….…………
15. Homologacija izdana/odbijena/proširena/povučena: 2................
16. Rezultati ispitivanja:
16.1 Ispitivanje tipa I.:
Štetni spoj |
CO (g/km) |
HC (g/km) |
NOx (g/km) |
HC + NOx(1) (g/km) |
Krute čestice(1) (g/km) |
Izmjereno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Izračunano s faktorom istrošenosti (DF) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
(1) Odnosi se vozila s motorom sa samozapaljenjem
16.1.1 U slučaju vozila koja kao gorivo upotrebljavaju UNP ili PP:
16.1.1.1 Ponoviti tablicu za odgovarajući plin, UNP ili PP, navodeći jesu
li
rezutati dobiveni mjerenjem ili su računani. U slučaju vozila koja su
projektirana za pogon benzinom ili UNP ili PP, treba ponoviti tablicu za
benzin
i odgovarajuće plinove, UNP ili PP.
16.1.1.2 Homologaciojski broj vozila uzorka, ako vozilo pripada obitelji
vozila:...................... ……………………………................................
16.1.1.3 Omjer rezultata emisije »r« za svaki štetni spoj za obitelj vozila,
u slučaju plina kao gorivo: …………………............................................
16.1.2 U slučaju hibridnog električnog vozila s vanjskim punjenjem (OVC):
16.1.2.1 Ponoviti tablicu za oba uvjeta navedena u točki 3.1 i 3.2 Dodatka 14.
16.1.2.2 Ponovoti tablicu za težinske vrijednosti određene u skladu s točka-
ma
3.1. 4 i 3.2.4 Dodatka 14.
16.2. Ispitivanje tipa II.: (2)
CO: ……% pri brzini vrtnje u praznom hodu: ………min.–1 (mjereno u
ispuhu)
16.3 Ispitivanje tipa III.:(2) …………………………………...............
16.4 Ispitivanje tipa lV:(2) ……………………….g po ispitivanju
16.5 Ispitivanje tipa V.:
Trajnost............................................................
16.5.1 Tip ispitivanja trajnosti: 80 000 km/nije
primjenjivo:(2)..................
16.5.2 Faktor istrošenosti (DF): izračunan / utvrđen(2)
Navesti vrijednosti: ……………………………………........................
16.6. Ispitivanje tipa
Vl.:(2).....................................................................
|
CO (g/km) |
HC (g/km) |
Izmjerena vrijednost |
|
|
16.7 Ispitivanje OBD sustava:
16.7.1 Opis i/ili crtež idikatora grešaka (Ml): ……………..
16.7.2 Popis i funkcija svih sastavnica koje nadzire OBD sustav:
………
….........................................……………….......................................
16.7.3 Opis (opće načelo rada) za:
16.7.3.1 Otkrivanje neispravnosti: ………………………….......……
16.7.3.2 Nadzor rada katalizatora: …………………………......……
16.7.3.3 Nadzor rada lambda sonde: …........................……….....….
16.7.3.4 Ostale sastavnice čiji rad nadzire OBD sustav: ……......….....
16.7.3.5 Nadzor rada filtra za čestice: ………………………….....…
16.7.3.6 Nadzor rada elektroničkog sustava dopreme goriva: …..........
16.7.3.7 Ostale sastavnice čiji rad nadzire OBD sustav: .......................
16.7.4 Kriteriji za aktiviranje MI-a (određeni broj ciklusa vožnje ili
statistička metoda)...............................................................................
16.7.5 Popis svih kodova grešaka u OBD sustavu i upotrijebljeni for-
mati (s
objašnjenjem svakoga koda): ………………...........................
17. Podaci za emisiju koji su potrebni za tehničke preglede (ispitivanja
vozila
u uporabi)
Ispitivanje |
Vrijednost CO |
Lambda |
Brzina |
Temperatura ulja u motoru (°C) |
Na praznom hodu |
|
Ne primjenjuje se |
|
|
Na povišenoj brzini vrtnje |
|
|
|
|
(1) Formula za Lambda vrijednost: vidi točku 5.3.7.3 ovoga pravilnika
18. Položaj homologacijske oznake:……………………...................
19. Mjesto:........................................……........................................
21. Datum:..............................................................….............…......
20. Potpis:.........................................................................................
__________
(1) Razlikovni broj zemlje koja je izdala/proširila/odbila/povukla homologaciju
(vidi odredbe o homologaciji u ovome pravilniku).
(2) Prekrižiti što se ne primjenjuje.
(3) U slučaju vozila koja su opremljena s automatskim mjenjačima, treba navesti
sve pripadajuće podatke.
DODATAK 3.
IZGLED HOMOLOGACIJSKE OZNAKE
Homologacija B (Red A) (1) – Vozila homologirana s obzirom na razinu emisije
štetnih plinovitih spojeva, koja se zahtijeva za motor koji kao gorivo
upotrebljava benzin (bez olova) ili benzin bez olova i UNP ili PP.
a = 8 mm min.
Gornja homologacijska oznaka postavljena na vozilo, sukladno točki 4. ovoga
pravilnika pokazuje da je taj tip vozila bio homologiran u Ujedinjenom
Kraljevstvu (E 11), prema Pravilniku br. 83 pod homologacijskim brojem 052439.
Homologacijski broj pokazuje da je homologacija bila izdana sukladno zahtjevima
Pravilnika br. 83 koji je već uključivao 05 niz izmjena ili dopuna, i da su
zadovoljene granice za ispitivanje tipa l. dane u redu A(2000) tablice u točki
5.3.1.4 ovoga pravilnika..
Homologacija B (Red B) (1) – Vozila homologirana s obzirom na razinu emisije
štetnih plinovitih spojeva, koja se zahtijeva za motor koji kao gorivo
upotrebljava benzin (bez olova) ili benzin bez olova i UNP ili PP.
a = 8 mm min.
Gornja homologacijska oznaka postavljena na vozilo, sukladno točki 4. ovoga
pravilnika, pokazuje da je taj tip vozila bio homologiran u Ujedinjenom
Kraljevstvu (E 11), prema Pravilniku br. 83 pod homologacijskim brojem 052439.
Homologacijski broj pokazuje da je homologacija bila izdana sukladno zahtjevima
Pravilnika br. 83 koji je već uključivao 05 niz izmjena ili dopuna i da su
zadovoljene granice za ispitivanje tipa l., dane u redu B(2005) tablice u točki
5.3.1.4 ovoga pravilnika..
Homologacija C (Red A) (1) – Vozila homologirana s obzirom na razinu emisije
štetnih plinovitih spojeva, koja se zahtijeva za motor koji upotrebljava
dizelsko gorivo.
Gornja homologacijska oznaka postavljena na vozilo, sukladno točki 4. ovoga
pravilnika, pokazuje da je taj tip vozila bio homologiran u Ujedinjenom
Kraljevstvu (E 11), prema Pravilniku br. 83 pod homologacijskim brojem 052439.
Homologacijski broj pokazuje da je homologacija bila izdana sukladno zahtjevima
Pravilnika br. 83 koji je već uključivao 05 niz izmjena ili dopuna i da su
zadovoljene granice za ispitivanje tipa l. dane u redu A(2000)) tablice u točki
5.3.1.4 ovoga pravilnika.
Homologacija C (Red B) (1) – Vozila homologirana s obzirom na razinu emisije
štetnih plinovitih spojeva, koja se zahtijeva za motor koji upotrebljava
dizelsko gorivo.
Gornja homologacijska oznaka postavljena na vozilo, sukladno točki 4. ovoga
pravilnika, pokazuje da je taj tip vozila bio homologiran u Ujedinjenom
Kraljevstvu (E 11), prema Pravilniku br. 83 pod homologacijskim brojem 052439.
Homologacijski broj pokazuje da je homologacija bila izdana sukladno zahtjevima
Pravilnika br. 83 koji je već uključivao 05 niz izmjena ili dopuna i da su
zadovoljene granice za ispitivanje tipa l. dane u redu B(2005) tablice u točki
5.3.1.4 ovoga pravilnika.
Homologacija D (Red A) (1) – Vozila homologirana s obzirom na razinu emisije
štetnih plinovitih spojeva, koja se zahtijeva za motor koji kao gorivo
upotrebljava UNP ili PP.
a = 8 mm min.
Gornja homologacijska oznaka postavljena na vozilo, sukladno točki 4. ovoga
pravilnika, pokazuje da je taj tip vozila bio homologiran u Ujedinjenom
Kraljevstvu (E 11), prema Pravilniku br. 83 pod homologacijskim brojem 052439.
Homologacijski broj pokazuje da je homologacija bila izdana sukladno zahtjevima
Pravilnika br. 83 koji je već uključivao 05 niz izmjena ili dopuna i da su
zadovoljene granice za ispitivanje tipa l. dane u redu A(2000) tablice u točki
5.3.1.4 ovoga pravilnika..
Homologacija D (Red B) (1) – Vozila homologirana s obzirom na razinu emisije
štetnih plinovitih spojeva, koja se zahtijeva za motor koji kao gorivo
upotrebljava UNP ili PP.
Gornja homologacijska oznaka postavljena na vozilo sukladno točki 4. ovoga
pravilnika pokazuje da je taj tip vozila bio homologiran u Ujedinjenom
Kraljevstvu (E 11), prema Pravilniku br. 83 pod homologacijskim brojem 052439.
Homologacijski broj pokazuje da je homologacija bila izdana sukladno zahtjevima
Pravilnika br. 83 koji je već uključivao 05 niz izmjena ili dopuna i da su
zadovoljene granice za ispitivanje tipa l. dane u redu B(2005) tablice u točki
5.3.1.4 ovoga pravilnika.
_______
(1) Vidi točke 2.19 i 5.3.1.4 ovoga pravilnika.
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |