KOLEKTIVNI UGOVORI

1374

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Vlada), kao poslodavac i
HUS – SINDIKAT ZAPOSLENIH NA POSLOVIMA RAZMINIRANJA i SHR – SINDIKAT HUMANITARNOG RAZMINIRANJA, Zagreb (u daljnjem tekstu Sindikat)
zaključili su 8. ožujka 2006. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA JAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE HRVATSKOG CENTRA ZA RAZMINIRANJE

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj Kolektivni ugovor zaključuju Vlada Republike Hrvatske, HUS – Sindikat zaposlenih na poslovima razminiranja i SHR – Sindikat humanitarnog razminiranja.
Ovim se kolektivnim ugovorom na razini Republike Hrvatske utvrđuju međusobna prava i obveze potpisnika ovoga ugovora.
Ovim ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada javnih službenika i namještenika zaposlenih u Hrvatskom centru za razminiranje (u daljnjem tekstu: HCR).

Članak 2.

Odredbe ovoga ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako pojedina pitanja za službenike i namještenike nisu povoljnije uređena drugim propisom ili općim aktom.

Članak 3.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.

2. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Članak 4.

Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka.
Ravnatelj HCR-a može prema potrebama obavljanja posla odrediti terensko radno vrijeme.
Rad na terenu, u pravilu, može se obavljati najviše 14 dana za redom.

Članak 5.

Službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi ravnatelj HCR-a ili osoba koju on ovlasti.
Službenik i namještenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta.
Vrijeme odmora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
Za službenike ili namještenike koji obavljaju poslove razminiranja ili su neposredno vezani za obavljanje tih poslova iznimno se stanka može odrediti 2 sata nakon početka radova.

Članak 6.

Između dva uzastopna radna dana službenik i namještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Članak 7.

Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.
Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.
Ako je prijeko potrebno da službenik ili namještenik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.
Ako službenik ili namještenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovoga članka, može ga koristiti naknadno prema odluci neposredno nadređenog službenika ili namještenika.

Članak 8.

Službenik i namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

Članak 9.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
Službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca.

Članak 10.

Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 11.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 12.

Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.
Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 13.

Službenik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada:
– ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nije stekao pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada,
– ako mu radni odnos prestaje prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada,
– ako mu radni odnos prestaje prije prvog srpnja.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije prvog srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

Članak 14.

Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:
1. s obzirom na uvjete rada:
–rad na poslovima pirotehničara                        3 dana
–rad na poslovima rukovatelja specijalnih
  strojeva za razminiranje, pirotehničkog
  nadzornika                                                      2 dana
–rad na poslovima s otežanim ili posebnim
  uvjetima rada, rad u smjenama ili redovni rad
  subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim
   danima određenim zakonom                            1 dan
2. s obzirom na složenost poslova:
–za rad na poslovima za koje se traži visoka
  stručna sprema                                                4 dana
–za rad na poslovima za koje se traži viša
  stručna sprema                                                3 dana
–za rad na poslovima za koje se traži srednja
  stručna sprema ili KV                                      2 dana
–za rad na poslovima za koje se traži niža
  stručna sprema                                               1 dan
3. s obzirom na dužinu radnog staža:
–od 5 do 15 godina radnog staža                     2 dana
–od 15 do 25 godina radnog staža                   3 dana
–od 25 do 35 godina radnog staža                   4 dana
–od 35 i više godina radnog staža                    5 dana
4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:
– roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako
   malodobno dijete                                          1 dan
– roditelju, posvojitelju ili skrbniku
   hendikepiranog djeteta, bez obzira na
   ostalu djecu                                                  2 dana
– invalidu                                                         3 dana
Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 18 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama 1. do 4. stavka 1. ovoga članka.

Članak 15.

Slijepi službenik i namještenik, donator organa kao i službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima je nužna ovlast pirotehničara ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.

Članak 16.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora.
Plan korištenja godišnjeg odmora donosi ravnatelj HCR-a ili osoba koju on ovlasti, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica vodeći računa i o pisanoj želji svakoga pojedinog službenika i namještenika.
Plan korištenja godišnjeg odmora iz stavka 2. ovoga članka donosi se na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja ožujka.

Članak 17.

Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:
– ime i prezime službenika odnosno namještenika,
– službeničko ili radno mjesto,
– ukupno trajanje godišnjeg odmora,
– vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Članak 18.

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora ravnatelj HCR-a ili osoba koju on ovlasti donosi za svakog službenika i namještenika posebnu odluku kojom mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 14. ovoga ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora te vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 19.

Protiv odluke o korištenju godišnjeg odmora službenik i namještenik može osobno ili preko sindikalnog povjerenika uložiti prigovor ravnatelju HCR-a.

Članak 20.

Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.
Ako službenik ili namještenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.
Drugi dio godišnjeg odmora službenik i namještenik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Članak 21.

Godišnji odmor odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka određuje ravnatelj HCR-a ili osoba koju on za to ovlasti.

Članak 22.

Službenik i namještenik u slučaju prestanka radnog odnosa odnosno rada zbog prelaska na rad k drugom poslodavcu ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo u HCR-u.

Članak 23.

Službenik i namještenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti neposredno nadređenog službenika ili namještenika najmanje jedan dan prije.

Članak 24.

Službeniku i namješteniku može se odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova.
Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj HCR-a ili osoba koju on za to ovlasti.
Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Članak 25.

Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima iz st. 2. smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je službenik ili namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za službenika ili namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Članak 26.

Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
–zaključenje braka                             5 radnih dana
–rođenje djeteta                                 5 radnih dana
–smrti supružnika, djeteta,
   posvojitelja, posvojenika,
   roditelja i unuka                              5 radnih dana
–smrti ostalih članova obitelji              2 radna dana
–selidbe u istom mjestu stanovanja     1 radni dan
–selidbe u drugo mjesto stanovanja     3 radna dana
–kao dobrovoljni davatelj krvi             2 radna dana
–teške bolesti djeteta ili roditelja
  izvan mjesta stanovanja                     3 radna dana
–polaganja državnog stručnog ispita
  ili stručnog ispita za namještenika
   prvi put                                             7 radnih dana
–nastupanja u kulturnim i športskim
  priredbama                                        1 radni dan
–sudjelovanja na sindikalnim susretima,
   seminarima, obrazovanju za sindikalne
   aktivnosti i dr.                                     2 radna dana
–elementarne nepogode                         5 radnih dana
Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
U slučaju dobrovoljnog davanja krvi, kao prvi dan plaćenog dopusta uračunava se dan kad je službenik odnosno namještenik dao krv.

Članak 27.

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja, službeniku i namješteniku može se odobriti godišnje do 7 radnih dana plaćenog dopusta za pripremanje i polaganje ispita.

Članak 28.

Službenik i namještenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.
Ako okolnost iz članka 26. ovoga ugovora nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenik i namještenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju.

Članak 29.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Članak 30.

Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova HCR-a, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije i to:
–za pripremanje i polaganje ispita u
  srednjoj školi najmanje                             5 dana
–za pripremanje i polaganje ispita u
  višoj školi ili na fakultetu najmanje           10 dana
–za sudjelovanje na stručnim seminarima
  i savjetovanjima najmanje                         5 dana
–za pripremanje i polaganje ispita radi
  stjecanja posebnih znanja i vještina
  (učenje stranih jezika, informatičko
   obrazovanje i dr.) najmanje                      2 dana.
Kad to okolnosti zahtijevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka odobriti u trajanju duljem od 30 dana.

Članak 31.

Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze radnog odnosa.

3. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 32.

HCR je dužan osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost službenika i namještenika na radu.
HCR će poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje službenika i namještenika uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu te pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.
HCR je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.

Članak 33.

Dužnost je svakog službenika i namještenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih službenika i namještenika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao HCR.
Službenik i namještenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge službenike i namještenike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

4. PLAĆE I DODACI NA PLAĆE

Članak 34.

Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnoga staža.
Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

Članak 35.

Radna mjesta, odnosno poslovi s posebnim uvjetima rada i dodaci za te poslove su:
–voditelj odsjeka (pirotehničar voditelj izviđanja)                 200 %
–pirotehničar izviđač, pirotehničar analitičar,
  pirotehničar nadglednik                                                     180 %
–rukovatelj specijalnih strojeva i uređaja                                90 %
–načelnik Odjela za nadzor i kontrolu kvalitete i načelnik
  Odjela za izvid i operativno planiranje                                  60 %
–pirotehnički nadzornik koordinator, pirotehnički nadzornik
  voditelj odsjeka i interni nadzornik                                       55%
–pirotehnički nadzornik                                                         50%
–predstojnik, načelnik                                                           35%
–voditelj odsjeka, savjetnik, prevoditelj, suradnik za
  projektiranje                                                                       30%
–ravnatelj, zamjenik ravnatelja, pomoćnik ravnatelja               25%
–vozač, vozač disponent                                                        20%.
Zaposlenici koji su odlukom ravnatelja imenovani za voditelja radilišta prilikom provođenja projektnog izvida ili za voditelja skupine (tima) koja provodi opći izvid ostvaruju i pravo na dodatka od 80 kn (bruto) po danu kada obavljaju te poslove.
Zaposlenici koji su odlukom ravnatelja imenovani za voditelja skupine u projektnom izvidu ostvaruju i pravo na dodatak od 40 kn (bruto) po danu kada obavljaju te poslove.

Članak 36.

Službenik ili namještenik čiji je rad organiziran u timu ili skupini, a koji uz svoje redovne radne obveze i na udaljenosti većoj od 30 km u jednom smjeru vrši prijevoz jednog ili više službenika ili namještenika radi obavljanja radnih zadaća ostvaruje pravo na dodatak od 30,00 kn neto po danu.

Članak 37.

Osnovicu za izračun plaće čini osnovica koju Vlada utvrdi kao osnovicu za izračun plaća javnih službi.

Članak 38.

Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec.
Od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 dana.

Članak 39.

Poslodavac je dužan na zahtjev službenika ili namještenika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).

Članak 40.

Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se:
–za rad noću                       40%
–za prekovremeni rad         50%
–za rad subotom                 25%
–za rad nedjeljom                35%.
Dodaci iz stavka 1. ovog članka međusobno se ne isključuju.
Dodatke iz stavka 1. alineje 3. i 4. ovog članka ne ostvaruju službenici i namještenici koji rade u režimu preraspodjele radnog vremena.
Ako službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150%.
Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min. redovnog sata rada).

Članak 41.

Ugovorne strane su suglasne da se za prekovremeni rad, odnosno izuzetno uspješan rad na projektima koji se ne financiraju iz proračuna službenicima i namještenicima HCR-a može isplatiti dodatak na plaću temeljem odluke ravnatelja HCR-a, odnosno za ravnatelja temeljem odluke Savjeta HCR-a.
Dodatak iz prethodnog stavka isključuje uvećanje plaće s osnove prekovremenog rada.

Članak 42.

Ako službenik ili namještenik radi na poslovima čija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor, ima pravo tražiti da mu se vrijeme dnevnog odmora preraspodijeli i da ga koristi kao slobodne dane.

Članak 43.

Ako je službenik ili namještenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 75% od njegove prosječno isplaćene plaće u posljednjih šest mjeseci, neposredno prije nego je započeo s bolovanjem.
Naknada u 100% iznosu prosječno isplaćene plaće u zadnjih šest mjeseci pripada službeniku ili namješteniku kad je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

5. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 44.

Službeniku i namješteniku može se isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora, u visini kao i za ostale javne službe.
Ako stranke postignu sporazum iz stavka 1. ovoga članka, isplata regresa izvršit će se u cijelosti najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 45.

Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini tri proračunske osnovice.

Članak 46.

Službenik, namještenik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u slučaju:
– smrti službenika ili namještenika koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja službe odnosno rada, u visini tri proračunske osnovice i troškove pogreba,
- smrti službenika i namještenika, u visini dvije proračunske osnovice,
- smrti supružnika, djeteta ili roditelja, u visini jedne proračunske osnovice.
Proračunska osnovica za svaku godinu utvrđuje se na način kako je to utvrđeno za javne službe.

Članak 47.

Službenik, namještenik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u slučaju:
- bolovanja dužeg od 90 dana, u visini 1 proračunske osnovice, jednom godišnje,
- nastanka teške invalidnosti djeteta ili supružnika službenika i namještenika, u visini jedne proračunske osnovice,
- radi nabave prijeko potrebnih medicinskih pomagala odnosno pokrića participacije pri liječenju odnosno kupnji prijeko potrebnih lijekova u visini jedne proračunske osnovice.

Članak 48.

Kada je službenik ili namještenik upućen na službeno putovanje, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.
Visina dnevnica određuje se na način kako je to utvrđeno za javne službe.

Članak 49.

Za vrijeme rada na terenu službenik ili namještenik ima pravo na terenski dodatak.
Rad na terenu smatra se rad na poslovima općeg izvida u trajanju od najmanje 6 sati, te stručnog nadzora, projektnog izvida i nadgledanja u trajanju od 4 sata.
Službenici ili namještenici kojima je organiziran ili omogućen svakodnevni prijevoz službenim vozilom od mjesta prebivališta ili boravišta do mjesta terenskog rada ostvaruju, pod uvjetom iz stavka 1. ovog članka, pravo na terenski dodatak u visini od 40% terenskog dodatka utvrđenog za javne službe. Službenici ili namještenici kojima se zbog udaljenosti od mjesta prebivališta ili boravišta (ili stalnog smještaja iz članka 50. st. 4. ovog Kolektivnog ugovora) do mjesta terenskog rada ili drugih razloga osigura smještaj na teret HCR-a ostvaruju, pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovog članka, pravo na terenski dodatak u visini od 100% terenskog dodatka utvrđenog za javne službe.
Ukoliko je službeniku ili namješteniku osiguran puni pansion ostvaruje pravo na terenski dodatak u iznosu od 40%.
Terenski dodatak i dnevnica, te terenski dodatak i pravo na naknadu za odvojeni život se međusobno isključuju.
Terenski dodatak se isplaćuje zajedno s plaćom za mjesec u kojem je to pravo ostvareno.

Članak 50.

Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji.
Ukoliko je ugovorom o radu službeniku ili namješteniku određeno mjesto rada odvojeno od obitelji, odnosno od stalnog mjesta prebivališta pripada mu pravo na odvojeni život.
Poslodavac će nastojati osigurati smještaj službeniku i namješteniku iz stavka 1. ovog članka uvažavajući posebice svojstva ponuđenog smještaja, udaljenost od mjesta rada, cijenu rada, cijenu smještaja te njegovu prihvatljivost od strane službenika ili namještenika kojem se smještaj namjenjuje.
Službeniku ili namješteniku čije je prebivalište više od 200 km udaljeno od mjesta rada poslodavac će, uvažavajući okolnosti iz prethodnog stavka, na njegov zahtjev osigurati smještaj.
U slučaju osiguranog smještaja službenik odnosno namještenik ne ostvaruje pravo na naknadu za odvojeni život.
Visina naknade za odvojeni život određuje se u iznosu od1.200,00 kn.
Pod pojmom obitelj u smislu ovog Kolektivnog ugovora smatraju se roditelji, bračni drug, izvanbračni drug ukoliko službenik ili namještenik s izvanbračnim drugom imam zajedničko dijete, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik ako su prijavljeni i stvarno prebivaju na istoj adresi prebivališta kao i službenik i namještenik.

Članak 51.

Službenik i namještenik ima pravo na godišnju kartu za prijevoz mjesnim javnim prijevozom ili naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini cijene godišnje karte.
Službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte, ukoliko razdaljina do njegovog mjesta rada nije veća od 100 kilometara, a ako je razdaljina veća od 100 kilometara odluku o visini naknade troškova prijevoza donosi ravnatelj HCR-a.
Ako službenik i namještenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.
Naknada troškova prijevoza, isplaćuje se unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec.
Ako od mjesta prebivališta odnosno boravišta službenika i namještenika do mjesta rada, ili na dijelu te razdaljine, nije organiziran javni prijevoz koji omogućava službeniku i namješteniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, službenik odnosno namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza za tu razdaljinu odnosno za dio razdaljine bez organiziranog javnog prijevoza, a koja se utvrđuje u visini cijene godišnje karte javnog prijevoza u najbližem mjestu u kojem je organiziran javni prijevoz.
Ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac u dogovoru sa službenikom i namještenikom, uvažavajući vremenska i materijalna ograničenja.

Članak 52.

Službenici i namještenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.

Članak 53.

Službeniku i namješteniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidnu službu odnosno rad u državnim i javnim službama te HCR-u kada navrše:
–5 godina – u visini 1 osnovice iz st. 2. ovog članka
–10 godina – u visini 1,50 osnovice iz st. 2. ovog članka,
–15 godina – u visini 2,50 osnovice iz st. 2. ovog članka,
–20 godina – u visini 3,50 osnovice iz st. 2. ovog članka,
–25 godina – u visini 4.50 osnovice iz st. 2. ovog članka,
–30 godina – u visini 5,50 osnovica iz st. 2. ovog članka,
–35 godina – u visini 6.50 osnovica iz st. 2. ovog članka,
–40 godina – u visini 7.50 osnovica iz st. 2. ovog članka.
Osnovica za isplatu jubilarnih nagrada je ista kao i za druge javne službe.
Jubilarna nagrada isplaćuje se prvog narednog mjeseca od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.
Iznimno, ako službeniku i namješteniku prestaje služba odnosno rad u HCR-u, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada će se isplatiti službeniku i namješteniku ili njihovim nasljednicima, sljedećeg mjeseca po prestanku službe ili rada.

Članak 54.

Djetetu zaposlenika mlađem od 15 godina pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole.
Dar iz prethodnog stavka bit će u visini dogovorenoj između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi.
Sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se roditelju koji ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji prema Zakonu o porezu na dohodak ili roditelju koji ne podliježe oporezivanju prema propisima o porezu na dohodak, a dijete je preko njega zdravstveno osigurano.

Članak 55.

Službeniku i namješteniku pripada godišnja nagrada za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica).
Visina božićnice utvrdit će se na isti način kao i dar iz prethodnog članka.

Članak 56.

Ugovorne strane su sporazumne da će sukladno pozitivnim propisima, a u okviru svojih prava i obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba službenika i namještenika.

Članak 57.

Službeniku i namješteniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.
Ravnatelj HCR-a ili osoba koju on ovlasti donijet će Pravilnik o naknadama za izume ili tehničko unapređenje.
Posebnim ugovorom zaključenim između službenika i namještenika i HCR-a uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.

6. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 58.

Sve odluke o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika obvezatno se u pisanom obliku i s obrazloženjem dostavljaju službeniku i namješteniku, s poukom o pravnom lijeku.

Članak 59.

Odlučujući o izjavljenom prigovoru službenika ili namještenika na odluku iz članka 58. ovoga ugovora, ravnatelj HCR-a ili osoba koju on za to ovlasti dužan je prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to zahtijeva službenik ili namještenik.

Članak 60.

U slučaju kada službenik ili namještenik daje otkaz, dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, osim ako s ravnateljem HCR-a ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je to potrebno radi dovršenja neodgodivih poslova ili iz drugih opravdanih razloga, ravnatelj HCR-a ili osoba koju on za to ovlasti može otkazni rok produžiti najviše do tri mjeseca.

Članak 61.

Službenik ili namještenik, kojem prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini 90 % prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku godinu radnog staža u javnoj ili državnoj službi.
Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se službeniku ili namješteniku posljednjeg dana službe odnosno rada.

Članak 62.

Ako ravnatelj HCR-a ili osoba koju on za to ovlasti zbog tehničkih ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otkazati rad za najmanje petero namještenika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška namještenika.
Na program zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o radu.
Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška namještenika ravnatelj HCR-a ili osoba koju on za to ovlasti dužna je prethodno savjetovati se sa Sindikatom.
Službenicima ili namještenicima se može otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja viška namještenika nije moguće osigurati zaposlenje u roku mjesec dana od dana donošenja programa.

Članak 63.

Službeniku i namješteniku, kome nedostaje najviše tri godine života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ne može prestati služba, odnosno radni odnos bez osobnog pristanka.

7. ZAŠTITA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 64.

Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod službenika odnosno namještenika postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, ravnatelj HCR-a dužan je, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku odnosno namješteniku drugo radno mjesto, čije poslove je on sposoban obavljati, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.
Ravnatelj HCR-a dužan je poslove radnog mjesta prilagoditi službeniku odnosno namješteniku iz stavka 1. ovog članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.
Službenik i namještenik iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kojem nedostaje najviše 5 godina života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ima pravo na plaću prema dosadašnjem ugovoru o radu, ako je to za njega povoljnije.

Članak 65.

Službeniku i namješteniku, prijašnjem korisniku prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja koji je to pravo stekao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema propisima do 31.12.1998. godine, pripada pravo na razliku između plaće koju bi ostvarivao za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen i zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno vrijeme.

8. INFORMIRANJE

Članak 66.

Ravnatelj HCR-a dužan je službeniku i namješteniku odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:
– o odlukama koje utječu na socijalni položaj službenika i namještenika,
– o rezultatima rada,
– o prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s ovim ugovorom uređuju osnovna prava i obveze iz službe odnosno rada,
– o mjesečnim obračunima plaća službenika i namještenika, uz njihov pristanak.

9. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Članak 67.

Ravnatelj HCR-a obvezuje se da će osigurati provedbu svih prava iz oblasti sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.

Članak 68.

Ravnatelj HCR-a obvezuje se da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo službenika i namještenika da postane članom sindikata.
Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će svaki pritisak od strane ravnatelja HCR-a na službenike i namještenike, članove sindikata, da istupe iz sindikalne organizacije.

Članak 69.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom ugovoru.

Članak 70.

Sindikat je dužan obavijestiti ravnatelja HCR-a o izboru odnosno imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Članak 71.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika u HCR-u ne smije biti sprečavana ili ometana, ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim ugovorom.

Članak 72.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.
Ravnatelj HCR-a dužan je sindikalnom povjereniku, pored prava iz stavka 1. ovoga članka, omogućiti i izostanak iz službe odnosno s rada uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija, kako u zemlji, tako i u inozemstvu.

Članak 73.

Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena provodi obavljajući sindikalne zadaće, a dio obavljajući svoje redovne radne obveze, tada se njegove obveze iz radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom zaključenim između Sindikata i ravnatelja HCR-a.

Članak 74.

Sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.

Članak 75.

Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika, i šest mjeseci po isteku te dužnosti, sindikalnom povjereniku u HCR-u bez suglasnosti Sindikata ne može prestati služba odnosno rad, osim po sili zakona, niti se on može bez njegove suglasnosti premjestiti na drugo radno mjesto, odnosno premjestiti na rad izvan mjesta njegova stanovanja, kao ni udaljiti s rada do okončanja kaznenog postupka, odnosno do okončanja postupka zbog teške povrede obveza iz radnog odnosa.

Članak 76.

Prije donošenja odluka važnih za položaj službenika i namještenika, ravnatelj HCR-a mora o tome obavijestiti sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata ili radničko vijeće i mora mu priopćiti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj službenika i namještenika.
Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke o:
– donošenju, izmjeni i dopuni akata HCR-a kojima se reguliraju prava iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika,
– planu zapošljavanja, premještaju i otkazu radnog odnosa službenika i namještenika,
– mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu službenika i namještenika,
– uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada,
– planu godišnjih odmora,
– rasporedu radnog vremena,
– noćnom radu,
– nadoknadama za izume i tehničko unapređenje,
– donošenju programa zbrinjavanja viška namještenika i dr.
Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može se o dostavljenom prijedlogu odluka iz stavka 1. ovog članka očitovati u roku osam dana.
Ravnatelj HCR-a, prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka, dužan je razmotriti dostavljene primjedbe sindikalnog povjerenika.

Članak 77.

Ravnatelj HCR-a dužan je razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarenjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada i o zauzetim stajalištima dužan je u roku osam dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva izvijestiti Sindikat.
Ravnatelj HCR-a dužan je na zahtjev sindikalnog povjerenika primiti ga na razgovor i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku službenika i namještenika.

Članak 78.

Ravnatelj HCR-a dužan je, bez naknade, osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:
– prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,
– pravo na korištenje telefona, telefaxa te drugih raspoloživih tehničkih pomagala,
– slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska,
– obračun i ubiranje sindikalne članarine a po potrebi i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu odnosno prilikom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a temeljem pisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.).
Poslodavac je dužan osigurati prijevoz ili isplatiti troškove prijevoza za obavljanje poslova sindikalnog povjerenika kada obavlja dužnost radničkog vijeća, povjereniku zaštite na radu, povjereniku sa dužnošću i ovlašću radničkog vijeća i članu radničkog vijeća.
Za vrijeme obavljanja dužnosti osobe iz stavka 2. ovoga članka imaju prava kao da su obavljale rad.

Članak 79.

Sindikalni čelnik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika Sindikata i kojemu za vrijeme obnašanja dužnosti prestaje radni odnos, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovno ne bude imenovan na tu funkciju, vratiti natrag u radni odnos sukladno svojoj stručnoj spremi.
Prestanak radnog odnosa i povrat u radni odnos uređuje se pisanim sporazumom zaključenim između Sindikata i ravnatelja HCR-a.

Članak 80.

U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:
– sudjelovati u planiranju mjera za unapređivanje uvjeta rada,
– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje službenika i namještenika,
– primati primjedbe službenika i namještenika na primjenu propisa i provođenju mjera zaštite na radu,
– biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjima službenika i namještenika,
– pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje službenika i namještenika, a tijelo HCR to propušta ili odbija učiniti,
– školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unapređivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način,
– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,
– svojom aktivnošću poticati ostale službenike i namještenike za rad na siguran način.

10. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Članak 81.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.

Članak 82.

Postupak mirenja provodi mirovno vijeće.
Mirovno vijeće ima tri člana.
Svaka ugovorna strana imenuje po jednog člana, a trećeg člana sporazumno obje strane.
Ako se oko trećeg člana strane ne mogu usuglasiti, zatražit će da ga imenuje Gospodarsko-socijalno vijeće.

Članak 83.

Ugovorne strane moraju u roku od 24 sata dati prijedlog svog člana mirovnog vijeća i odmah se dogovoriti oko izbora trećeg člana.
Ako se strane ne dogovore oko izbora trećeg člana, zatražit će od Gospodarsko-socijalnog vijeća da ga imenuje u roku od 24 sata od primitka zahtjeva.
Ako se ugovorne strane drugačije ne dogovore mirovno vijeće treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja svih članova.

Članak 84.

U postupku mirenja Mirovno vijeće ispitat će navode i prijedloge ugovornih strana, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.
Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.

Članak 85.

Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe.
Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

11. ŠTRAJK

Članak 86.

Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja socijalnih interesa svojih članova.
Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.

Članak 87.

Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri dana prije početka štrajka.
U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.

Članak 88.

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Članak 89.

Najkasnije na dan najave štrajka sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajanja štrajka.

Članak 90.

Na prijedlog Vlade, sindikat i Vlada sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.
Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže naročito odredbe o radnim mjestima i broju službenika i namještenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, a s ciljem omogućivanja obnavljanja rada nakon završetka štrajka odnosno s ciljem nastavka obavljanja poslova koji su prijeko potrebni, osobito radi sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva.

Članak 91.

Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnost, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 82. ovoga ugovora.
Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od 8 dana od dana dostave prijedloga arbitraži.

Članak 92.

Ako Vlada nije predložila utvrđivanje pravila iz članka 89. ovoga ugovora do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka

Članak 93.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.
Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Članak 94.

Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

Članak 95.

Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama ovoga ugovora ne predstavlja povredu radne obveze.

Članak 96.

Službenik i namještenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama ovoga ugovora, a niti smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.

Članak 97.

Ugovorne strane suglasne su da Vlada može od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama ovoga ugovora.

12. SOCIJALNI MIR

Članak 98.

Za vrijeme trajanja ovog Ugovora i ispunjavanja ugovorenih obveza ugovorne strane se obvezuju na socijalni mir.
Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.

13. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA

Članak 99.

Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga ugovora ugovorne strane imenuju zajedničko povjerenstvo u roku od 30 dana od dana potpisa ovoga ugovora.
Komisija ima šest članova od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri člana.
Komisija donosi pravilnik o radu.
Sve odluke komisija donosi većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije.
Ugovorne strane dužne su se pridržavati danog tumačenja.
Sjedište komisije je pri Hrvatskom centru za razminiranje, u Sisku, Ante Kovačića 10.

14. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 100.

Iznosi materijalnih prava iz članka 35. i 53. ovog Ugovora ugovoreni su u neto iznosima.

Članak 101.

Smatra se da je ovaj ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Članak 102.

Ovaj ugovor sklapa se na vrijeme od dvije godine.

Članak 103.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga ugovora.
U ime sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga ugovora podnosi Pregovarački odbor.
Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora se pisano očitovati u roku 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.
Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka smatrat će se da su ispunjeni uvjeti za promjenu odredaba ovog ugovora o postupku mirenja.

Članak 104.

Svaka strana može otkazati ovaj ugovor.
Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.

Članak 105.

Pregovore o obnovi ovoga ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

Članak 106.

Ovaj ugovor primjenjuje se na području Republike Hrvatske.
 

ZA VLADU REPUBLIKE                                ZA HUS – SINDIKAT
HRVATSKE                                                          ZAPOSLENIH NA
Ministar unutarnjih poslova                 POSLOVIMA RAZMINIRANJA
Ivica Kirin, v. r.                                                          Dražen Kiš, v. r.
 

                                                    ZA SINDIKAT HUMANITARNOG
                                                                                 RAZMINIRANJA
                                                                                Igor Vukorepa, v. r.