USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
561
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću
za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak,
predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Ivan
Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju
su podnijeli B. P. i R. P., koje zastupa M. S., odvjetnica u Z., na sjednici
održanoj 2. veljače 2006. godine, jednoglasno je donio
ODLUKU
I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti
odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: P-909/03 (ranije
P-2166/91) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci,
računajući od dana nastavka postupka.
III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog
zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne
novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst) podnositeljima
ustavne tužbe određuje se primjerena naknada i to:
– B. P. iz D., D. 13-a u iznosu od 8.500,00 kn i
– R. P. iz D., D. 13-a u iznosu od 8.500,00 kn.
IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit
će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja
zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu
isplatu.
V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim
novinama«.
Obrazloženje
1. Na temelju članka 63. stavka 1. Ustavnog
zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99.,
29/02. i 49/02. – pročišćeni tekstu, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon),
podnositelji su 10. rujna 2004. godine podnijeli ustavnu tužbu smatrajući da im
je nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka pred Općinskim sudom u Zagrebu
povrijeđeno ustavno pravo sadržano u članku 29. Ustava Republike Hrvatske.
ČINJENICE VAŽNE ZA
USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
2. Podnositelji su 16. travnja 1991. godine
podnijeli tužbu Općinskom sudu u Zagrebu protiv tuženika V. P. i K. P. radi
utvrđenja vlasništva.
Do 5. studenoga 1997. godine održana su dva
ročišta (16. siječnja 1992. i 16. travnja 1992. godine), dok je jedno odgođeno
zbog bolesti suca (5. ožujka 1992. godine). Uviđaj na licu mjesta proveden je
18. rujna 1992. godine te je vještak pozvan da izradi nalaz i mišljenje, koje
je dostavljeno sudu 3. srpnja 1997. godine.
Podneskom od 26. rujna 1997. godine podnositelji
su specificirali tužbeni zahtjev. Istim podneskom zatražili su od suda da se
izvrši uvid u predmet broj: O-648/93 jer je drugotužena
u međuvremenu preminula.
Ročišta zakazana za 12. veljače 1998. i 26.
veljače 1998. godine odgođena su zbog nedolaska tuženika (dostava nije
iskazana).
Na ročištu održanom 16. ožujka 1998. godine, u
odsutnosti uredno pozvanih podnositelja, glavna rasprava počela je iznova zbog
izmjene raspravnog vijeća. Sud je zaključio glavnu raspravu te donio presudu
broj: P-2166/91, kojom je odbijen tužbeni zahtjev podnositelja.
Protiv presude podnositelji su 8. travnja 1998.
godine podnijeli žalbu.
Na ročište 9. lipnja 1998. godine (radi
oslobođenja od pristojbi) podnositelji nisu pristupili (dostavnice vraćene s
naznakom »odselio«)
Na ročištu 30. listopada 1998. godine, nakon
saslušanja podnositelja B. P., sud je donio rješenje o oslobađanju od plaćanja
sudskih pristojbi.
Spis je povodom žalbe 3. studenoga 1998. godine
otpremljen Županijskom suda u Zagrebu.
Dopisom od 1. veljače 2000. godine Županijski
sud u Zagrebu vratio je spis Općinskom sudu u Zagrebu, navodeći da u spisu ne prileži potvrda o primitku osporene presude za tuženike.
Ujedno je pozvao Općinski sud u Zagrebu da nakon otklanjanja navedenog
nedostatka ponovno dostavi spis s novim izvješćem.
Spis je ponovno 9. svibnja 2000. godine
otpremljen Županijskom sudu u Zagrebu, koji je 26. studenoga 2002. godine donio
rješenje broj: Gž-4325/00, kojim je ukinuo
prvostupanjsku presudu i predmet vratio Općinskom sudu u Zagrebu na ponovno
suđenje.
Općinski sud u Zagrebu zaprimio je 14. siječnja
2003. godine ukidno rješenje Županijskog suda u
Zagrebu.
Podneskom od 30. siječnja 2003. godine
podnositelji su izvijestili sud da je drugotužena
umrla 1991. godine.
Na ročištu 9. svibnja 2003. godine utvrđen je
prekid postupka dok se u parnicu ne upuste nasljednici drugotužene.
Rješenje je postalo pravomoćno 9. svibnja 2003. godine.
Podneskom od 12. svibnja 2003. godine
podnositelji su predložili uvid u ostavinski spis Općinskog suda u Zagrebu
broj: O-6060/91 iza pok. drugotužene.
Telefonskom provjerom utvrđeno je da je spis u
arhivi.
PRAVO VAŽNO ZA
USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
3. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka 63. Ustavnog zakona.
Ustavna
tužba je osnovana.
4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim
utvrđenjima:
4.1. DULJINA SUDSKOG
POSTUPKA
Podnositelji su 16. travnja 1991. godine
podnijeli Općinskom sudu u Zagrebu tužbu protiv tuženika V. P. i K. P. radi
utvrđenja vlasništva.
Međutim, duljina postupka ne uzima se u obzir od
tog dana, već od 5. studenoga 1997. godine kad je stupio na snagu Zakon o
potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i
Protokola broj: 1., 4., 6., 7., 11., 12. i 13. uz Konvenciju za zaštitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«,
broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak i 14/02., u daljnjem
tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku 6. stavku 1.
jamči i pravo na suđenje u razumnom roku.
Ustavna tužba podnesena je 10. rujna 2004.
godine, a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud
utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu trajao
ukupno trinaest (13) godina, četiri (4) mjeseca i dvadeset četiri (24) dana, a
nakon 5. studenoga 1997. godine šest (6) godina, deset (10) mjesec i pet (5)
dana.
4.2. POSTUPANJE
NADLEŽNOG SUDA
Ustavni sud je utvrdio da su u razmatranom,
pravno relevantnom razdoblju od radnji koje su relevantne za meritorno
odlučivanje o pravima i obvezama stranaka donijete dvije meritorne odluke
(presuda Općinskog suda u Zagrebu broj: P-2166/91 od 16. ožujka 1998. godine i
rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj:Gž-4325/00
od 26. studenoga 2002. godine) te rješenje kojim je utvrđen prekid postupka.
4.3. PONAŠANJE
PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU)
Prema utvrđenju Ustavnog suda podnositelji, kao
tužitelji u sudskom postupku, svojim ponašanjem nisu pridonijeli duljini
sudskog postupka.
4.4. SLOŽENOST SUDSKOG
PREDMETA
Ocjena je Ustavnog suda da je riječ o složenom
predmetu jer je bilo potrebno utvrditi je li ulaganjima podnositelja u spornu
nekretninu nastala nova stvar. Složenosti postupka pridonijela je i smrt drugotužene tijekom postupka, uslijed čega je nastupio
prekid, koji još uvijek traje.
OCJENA USTAVNOG SUDA
5. Ustavni sud utvrđuje da se postupak vodi u
trajanju duljem od trinaest godina te da postupak još nije pravomoćno okončan.
Složenost postupka nikako ne može opravdati ukupnu duljinu postupka. Imajući u
vidu sve navedene činjenice i okolnosti, a posebno značaj postupka za
podnositelje, Ustavni sud je utvrdio da je dugim trajanjem parničnog postupka,
povrijeđeno pravo podnositelja na suđenje u razumnom roku, zajamčeno člankom
29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Stoga je, u smislu odredbe članka 63. stavka 2.
Ustavnog zakona, donesena odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3.
Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke odluke.
Visinu naknade, zbog povrede ustavnog prava na
donošenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud u pravilu određuje za
razmatrano, pravno relevantno razdoblje uz iznimnu mogućnost uvažavanja
nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije 5. studenoga 1997.
godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja.
Pri utvrđivanju visine naknade, temeljem članka
63. stavka 2. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja,
uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici
Hrvatskoj.
7. Objava ove odluke (točka V. izreke) temelji
se na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona.
8. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu dužan je
dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke
u roku od osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od
isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na
članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.
Broj: U-IIIA-3225/2004
Zagreb, 2. veljače 2006.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća
dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.