HRVATSKI SABOR

1703

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O KAZALIŠTIMA

Proglašavam Zakon o kazalištima, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 9. lipnja 2006. godine.

Klasa: 011-01/06-01/22
Urbroj: 71-05-03/1-06-2
Zagreb, 16. lipnja 2006.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O KAZALIŠTIMA

OPĆA ODREDBA

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje obavljanje kazališne djelatnosti, a osobito osnivanje kazališta i kazališnih družina, ustrojstvo i uprav­ljanje kazalištem, položaj kazališnih umjetnika i radnika te pitanja od značenja za kazališnu djelatnost.

KAZALIŠNA DJELATNOST

Članak 2.

Kazališna djelatnost je od interesa za Republiku Hrvatsku i obav­lja se kao javna služba.

Članak 3.

Kazališna djelatnost obuhvaća pripremu i organizaciju te javno izvođenje dramskih, glazbeno-scenskih, lutkarskih i drugih scenskih djela (u daljnjem tekstu: scenska i glazbeno-scenska djela).
Kazališnu djelatnost obavljaju kazališta i kazališne družine kao samostalne pravne osobe, a iznimno kao posebne ustrojstvene jedinice unutar druge pravne osobe te kazališne kuće.

Članak 4.

Kazališta su pravne osobe koje pripremaju i organiziraju te jav­no izvode scenska i glazbeno-scenska djela, raspolažu kazališnim prostorom funkcionalno pogodnim i opremljenim za izvođenje scenskih i glazbeno-scenskih djela, potrebnim umjetničkim osob­ljem te organizacijskim i tehničkim radnicima.
Kazališne družine su pravne osobe koje se osnivaju radi pripreme i izvođenja scenskih i glazbeno-scenskih djela.

Članak 5.

Kazališne kuće su pravne osobe koje raspolažu s prostorom funkcionalno pogodnim za izvođenje scenskih i glazbeno-scenskih djela i potrebnim osobljem.
Odredbe ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na kazališne kuće.

Osnivanje kazališta i kazališnih družina

Članak 6.

Kazališta i kazališne družine osnivaju se kao javna i privatna.

Članak 7.

Republika Hrvatska te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osnivaju kazalište i kazališnu družinu kao javnu ustanovu.

Članak 8.

Privatna kazališta i privatne kazališne družine mogu se osnivati kao ustanove, trgovačka društva i umjetničke organizacije, a mogu ih osnovati domaće i strane pravne i fizičke osobe.
Privatna kazališta mogu se osnovati ako su ispunjeni uvjeti iz ovoga Zakona, a po postupku sukladnom propisima po kojima se osnivaju.

Članak 9.

Na kazalište i kazališnu družinu koja djeluje kao ustrojstvena jedinica unutar druge pravne osobe, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

Članak 10.

Kazalište se može osnovati ako su ispunjeni uvjeti iz članka 4. ovoga Zakona.
Postojanje uvjeta za osnivanje kazališta rješenjem utvrđuje županijski ured državne uprave nadležan za poslove kulture županije na čijem se području kazalište osniva, odnosno gradski ured za kulturu Grada Zagreba.
Postojanje uvjeta za osnivanje kazališta čiji je osnivač Republika Hrvatska rješenjem utvrđuje ministar kulture po prethodno pribav­ljenom mišljenju odgovarajućega kulturnog vijeća pri Ministarstvu kulture.

Članak 11.

Kazališta, kazališne družine i kazališne kuće upisuju se u sudski ili drugi odgovarajući registar te u Očevidnik kazališta.
Očevidnik kazališta vodi Ministarstvo kulture, a ministar kulture pravilnikom propisuje njegov sadržaj i način vođenja.

Sredstva za rad kazališta i kazališne družine

Članak 12.

Sredstva za rad kazališta i kazališnih družina uključuju sredstva za program, materijalne izdatke kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje, koja osigurava osnivač sukladno zakonu na temelju prihvaćenog prijedloga programa i financijskog plana.
Sredstva za program su plaće i honorari te troškovi opreme i izvođenja programa.
Sredstva za materijalne izdatke su tekući izdatci redovitog poslovanja koje osnivač osigurava u visini opravdanih stvarnih troškova.

Članak 13.

Osnivač je dužan osigurati sredstva iz članka 12. ovoga Zakona sukladno kriterijima i standardima, koje na prijedlog kazališnog vijeća, propisuje osnivač, a za nacionalna kazališta ministar kulture pravilnikom.
Sredstva za plaće i druga materijalna prava kazališnih radnika osnivač je dužan osigurati u skladu s propisima i odgovarajućim kolektivnim ugovorom.

Članak 14.

Sredstva za rad kazališta i kazališne družine mogu se osiguravati i iz proračuna Republike Hrvatske, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u dijelu u kojem program utvrde kao javnu potrebu.
Sredstva za rad kazališta i kazališne družine mogu osiguravati i iz prihoda ostvarenih svojom djelatnošću, iz zaklada, sponzorstava, darova i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
Sredstva za posebne programe uz osnivača može, zavisno od interesa, osiguravati Republika Hrvatska, županija, Grad Zagreb, grad i općina u dijelu u kojem taj program utvrde kao javnu potrebu.
Sredstva za posebne programe mogu osiguravati i druge pravne i fizičke osobe.

Dokumentacija

Članak 15.

Kazalište i kazališna družina dužni su čuvati dokumentaciju, registraturno i arhivsko gradivo u skladu s propisima o zaštiti arhivskog gradiva i arhivima.
Kada kazališta i kazališne družine prestanu s radom, dokumentacija, registraturno i arhivsko gradivo predaju se na čuvanje nadležnom arhivu.

Prestanak kazališta i kazališne družine

Članak 16.

Kazalište i kazališna družina prestaje s radom sukladno zakonu i drugim propisima.
Odluku o prestanku javnog kazališta može donijeti osnivač uz prethodno mišljenje ministra kulture.

JAVNA KAZALIŠTA I JAVNE KAZALIŠNE DRUŽINE

Članak 17.

Javna kazališta i javne kazališne družine svojim programima ostvaruju interes osnivača u zadovoljavanju javnih potreba za kazališnom djelatnosti.
Javna kazališta i javne kazališne družine u obavljanju djelatnosti razmjenjuju programe i ostvaruju druge oblike suradnje.

Članak 18.

Osnivači javnih kazališta i javnih kazališnih družina među­sobna prava i obveze glede osiguravanja sredstava i svih ostalih pitanja vezanih uz njihov rad uređuju aktom o osnivanju, statutom i međusobnim ugovorom.
Ako se ne zaključi ugovor iz stavka 1. ovoga članka, osnivači su dužni osigurati privremeno financiranje najmanje u visini sredstava osiguranih u prethodnoj godini.

Članak 19.

Nacionalno kazalište i nacionalna kazališna družina svojim programima zadovoljavaju javne potrebe na razini Republike Hrvatske u obavljanju kazališne djelatnosti.
Radi ostvarivanja ciljeva iz stavka 1. ovoga članka nacionalno kazalište i nacionalna kazališna družina organiziraju se tako da ostvaruju programe dramske i glazbeno-scenske umjetnosti, uvažavajući teritorijalnu ravnomjernost i regionalnu zastupljenost u obavljanju kazališne djelatnosti.

Članak 20.

Nacionalna kazališta su:
– Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu,
– Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku,
– Hrvatsko narodno kazalište Split,
– Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka.
U sastavu Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka djeluje Talijanska drama. Djelovanje Talijanske drame pobliže se uređuje statutom Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

Ustrojstvo i upravljanje

Članak 21.

Ustrojstvo i upravljanje kazalištem i kazališnom družinom pobliže se uređuje statutom i drugim općim aktima, a u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju.

Intendant i poslovni ravnatelj

Članak 22.

Intendant upravlja radom nacionalnog kazališta i nacionalne kazališne družine, predstavlja i zastupa kazalište, odnosno družinu, organizira i provodi umjetnički program i za njega je odgovoran.
Intendant je odgovoran za zakonitost rada.
Poslovni ravnatelj je pomoćnik intendanta koji organizira i vodi poslovanje nacionalnog kazališta i nacionalne kazališne družine.
Zadaće i ovlasti intendanta i poslovnog ravnatelja pobliže se utvrđuju aktom o osnivanju i statutom.

Članak 23.

Intendant nacionalnog kazališta i nacionalne kazališne družine obvezno predlaže kazališnom vijeću imenovanje poslovnog ravnatelja te umjetničkih voditelja-ravnatelja za dramski, operni i baletni program sukladno statutu. Intendant Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka obvezan je predložiti kazališnom vijeću i imenovanje umjetničkog voditelja-ravnatelja za Talijansku dramu.
Razrješenjem intendanta osobe iz stavka 1. ovoga članka razrješuju se dužnosti i prestaje im rad.

Ravnatelj

Članak 24.

Javnim kazalištem i javnom kazališnom družinom upravlja ravnatelj. Ravnatelj organizira i provodi umjetnički program, organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa kazalište, odnosno kazališnu družinu, vodi poslovnu politiku i odgovoran je za zakonitost rada. Zadaće i ovlasti ravnatelja pobliže se utvrđuju aktom o osnivanju i statutom.
Ravnatelj može, sukladno statutu, kazališnom vijeću predložiti imenovanje pomoćnika ravnatelja. Razrješenjem ravnatelja pomoćnik se razrješuje dužnosti i prestaje mu rad.

Izbor i imenovanje intendanta, odnosno ravnatelja

Članak 25.

Intendanta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog ministra kulture i gradonačelnika Grada Zagreba po prethodno pribavljenom mišljenju kazališnog vijeća.
Intendanta nacionalne kazališne družine imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra kulture po prethodno pribavljenom mišljenju kazališnog vijeća.
Intendanta nacionalnog kazališta, na prijedlog kazališnog vijeća, imenuje i razrješava predstavničko tijelo osnivača, a potvrđuje ministar kulture.
Ako ministar kulture ne potvrdi akt o imenovanju ili razrješenju intendanta u roku od 60 dana, računajući od dana dostave akta na potvrdu, smatrat će se da je potvrda dana.
Ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine čiji su osnivači županije, Grad Zagreb, gradovi i općine imenuje i razrješava predstavničko tijelo osnivača na prijedlog kazališnog vijeća.

Članak 26.

Javnom kazalištu i javnoj kazališnoj družini koja ima više osnivača ravnatelja imenuju i razrješuju, na prijedlog kazališnog vijeća, sporazumno predstavnička tijela osnivača. Postupak i način imenovanja i razrješenja pobliže se uređuje aktom o osnivanju, statutom i ugovorom iz članka 18. ovoga Zakona.

Članak 27.

Intendant, odnosno ravnatelj imenuje se na temelju javnog natječaja na vrijeme od četiri godine. Uvjeti za imenovanje propisuju se aktom o osnivanju i statutom.
Natječaj se raspisuje najkasnije godinu dana prije isteka mandata intendanta, odnosno ravnatelja. Natječaj raspisuje i provodi kazališno vijeće.
Osnivač je obvezan prije raspisivanja natječaja za intendanta, odnosno ravnatelja, uvažavajući umjetničke kriterije, utvrditi osnovni programski i financijski okvir za sljedeće četverogodišnje razdoblje.
Programski i financijski okvir iz stavka 3. ovoga članka čini sastavni dio natječaja za imenovanje intendanata ili ravnatelja kazališta i dostupni su kandidatima na uvid.
Natječaj iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u dnevnom tisku i u »Narodnim novinama«, osim dijela što se odnosi na programski i financijski okvir za sljedeće četverogodišnje razdoblje.

Članak 28.

Za vrijeme natječajnog roka svakom kandidatu kazališno vijeće dužno je osigurati uvid u utvrđeni programski i financijski okvir, u izvješće o poslovanju i ostvarenom programu te kadrovske i financijske pokazatelje.
Pravo na uvid iz stavka 1. ovoga članka obvezno se navodi u tekstu natječaja te mjesto i vrijeme u kojem se može ostvariti. Podatke koje sazna uvidom kandidat ne smije javno iznositi niti objavljivati.

Članak 29.

Intendant, odnosno ravnatelj imenuje se na temelju predloženoga četverogodišnjeg programa rada koji obvezno sadrži financijski i kadrovski plan ostvarenja predloženog programa.

Sprječavanje sukoba interesa

Članak 30.

Intendant, pomoćnik intendanta, umjetnički voditelj-ravnatelj te ravnatelj i pomoćnik ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine, za vrijeme trajanja mandata mogu umjetnički djelovati i obavljati umjetničke poslove izvan kazališta, odnosno kazališne družine jedino uz suglasnost kazališnog vijeća, koja mora u svakom pojedinom slučaju sadržavati uvjete za obavljanje takvih poslova.

Kazališno vijeće

Članak 31.

Kazališno vijeće javnog kazališta i javne kazališne družine imaju tri, pet ili sedam članova od kojih većinu imenuje predstavničko tijelo osnivača iz reda uglednih umjetnika i radnika u kulturi, koji nisu djelatnici županijskog ureda državne uprave nadležnog za poslove kulture županije na čijem području kazalište djeluje, odnosno gradskog ureda nadležnog za poslove kulture, a ostale članove iz svojih redova biraju kazališni umjetnici. Ako članu vijeća iz reda kazališnih umjetnika prestane rad, prestaje mu i članstvo u vijeću.
Članove kazališnog vijeća kazališta i kazališne družine kojoj je osnivač Republika Hrvatska, sukladno stavku 1. ovoga članka, imenuje ministar kulture.
Broj članova kazališnog vijeća kazališta i kazališne družine koja ima više osnivača mora biti razmjeran osnivačkim udjelima, odnosno utvrđen osnivačkim aktom, statutom i međusobnim ugovorom osnivača iz članka 18. ovoga Zakona.
Način imenovanja, izbora i razrješenja članova kazališnog vijeća, uređuju se aktom o osnivanju i statutom.
Mandat članova kazališnog vijeća je četiri godine.
Za vrijeme trajanja mandata vanjski član kazališnog vijeća ne može umjetnički djelovati u tom kazalištu.
Članovi kazališnog vijeća imaju pravo na novčanu naknadu za svoj rad u visini koju odredi osnivač i koja se isplaćuje na teret osnivača.

Članak 32.

Kazališno vijeće:
– na prijedlog intendanta, odnosno ravnatelja potvrđuje godišnji program rada kazališta, odnosno kazališne družine, koji mora biti sukladan s osnovnim programskim i financijskim okvirom iz članka 27. stavka 3. ovoga Zakona,
– prati ostvarivanje programa te njegovo financijsko i kadrovsko izvršavanje,
– razmatra i usvaja programska i financijska izvješća intendanta odnosno ravnatelja,
– na prijedlog intendanta, odnosno ravnatelja, donosi statut i druge opće akte kazališta odnosno kazališne družine,
– obavlja i druge poslove određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.

Izvješća o programskom i financijskom poslovanju

Članak 33.

Intendant i poslovni ravnatelj, odnosno ravnatelj dužni su kazališnom vijeću tromjesečno podnositi izvješća o ostvarenju programskog i financijskog poslovanja.
Kazališno vijeće razmatra i usvaja godišnje programsko i financijsko izvješće, kao i izvješće o ostvarenju protekle kazališne sezone. Kazališno vijeće dužno je pisano izvijestiti osnivača o razlozima usvajanja, odnosno neusvajanja izvješća.

Članak 34.

Javna kazališta i javne kazališne družine dužne su najmanje jednom godišnje podnijeti izvješće o ostvarenju programskog i financijskog poslovanja osnivaču te uvijek na zahtjev osnivača.
Osim izvješća iz stavka 1. ovoga članka, osnivaču se obvezno podnosi i programsko i financijsko izvješće o ostvarenju protekle kazališne sezone.
Izvješća podnose intendant, odnosno ravnatelj, uz obvezno dostavljanje mišljenja kazališnog vijeća.

Članak 35.

Ako osnivač ne prihvati programsko odnosno financijsko izvješće, intendant odnosno ravnatelj kazališta i kazališne družine može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata.
Prije donošenja odluke o razrješenju, intendantu, odnosno rav­natelju mora se pružiti mogućnost očitovanja o razlozima razrješenja.
U slučaju razrješenja iz stavka 1. ovoga članka, osnivač može razriješiti i članove kazališnog vijeća koje je imenovao.

PRIVATNA KAZALIŠTA I PRIVATNE KAZALIŠNE DRUŽINE

Članak 36.

Privatno kazalište i privatnu kazališnu družinu vodi i njome upravlja ravnatelj. Ravnatelja imenuje osnivač po postupku i uz uvjete utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.
Statut i druge opće akte donosi ravnatelj uz suglasnost osnivača prema propisima po kojima je privatno kazalište ili privatna kazališna družina osnovana.

Članak 37.

Na privatna kazališta i privatne kazališne družine, ako su osnovane kao ustanove, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

NADZOR

Nadzor nad zakonitošću rada

Članak 38.

Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata nacionalnih kazališta i nacionalnih kazališnih družina obavlja Ministarstvo kulture.
Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata ostalih javnih kazališta i javnih kazališnih družina obavlja županijsko tijelo državne uprave nadležno za poslove kulture, odnosno gradski ured za kulturu Grada Zagreba.
Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata privatnih kazališta i privatnih kazališnih družina obavlja se sukladno propisima prema kojima su osnovana.

Nadzor nad financijskim poslovanjem

Članak 39.

Nadzor nad financijskim poslovanjem javnog kazališta i javne kazališne družine obavlja nadležno tijelo državne uprave, odnosno tijelo revizije.
Nadzor nad financijskim poslovanjem privatnih kazališta i privatnih kazališnih družina obavlja se sukladno propisima prema kojima su osnovana.

KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI

Članak 40.

Kazališnu djelatnost obavljaju kazališni umjetnici te stručni i drugi kazališni radnici.

Kazališni umjetnici

Članak 41.

Kazališni umjetnici zasnivaju radni odnos u javnim kazalištima i javnim kazališnim družinama ugovorom o radu na određeno ili neodređeno vrijeme sukladno kadrovskom planu iz članka 29. ovoga Zakona.
Kazališni umjetnici u javnim kazalištima i javnim kazališnim družinama zasnivaju radni odnos zaključivanjem ugovora o radu na određeno vrijeme u pravilu na četiri godine, a prema potrebi projekta ili programa i na kraće razdoblje, ali ne kraće od dvije godine. Iznimno, ugovor o radu može se zaključiti i na godinu dana uz obrazloženje intendanta, odnosno ravnatelja i suglasnost kazališnog vijeća.
Kazališni umjetnici radni odnos zasnivaju po pozivu ili na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u dnevnom tisku. Način raspisivanja i provođenja natječaja uređuje se statutom i općim aktima.
Kazališni umjetnici prijavljeni na natječaj dužni su pristupiti audiciji. Audiciju provodi audicijsko povjerenstvo koje imenuje intendant, odnosno ravnatelj na način propisan statutom i općim aktima.

Članak 42.

Kazališni umjetnici koji čine kolektivna umjetnička tijela orkestra, zbora, baleta i plesa zasnivaju radni odnos zaključivanjem ugovora o radu na neodređeno ili određeno vrijeme. Uvjeti za zaključivanje ugovora o radu pobliže se uređuju statutom.
Članovi kolektivnih umjetničkih tijela iz stavka 1. ovoga članka mogu se javljati na natječaj i pristupati audiciji za pojedine projekte ili programe koje raspisuje kazalište u kojem su zaposleni.
Kazališnim umjetnicima iz stavka 1. ovoga članka nakon položene audicije i pokusnog rada od godine dana, ako zadovolje, intendant, odnosno ravnatelj dužan je ponuditi ugovor o radu na četiri godine.

Članak 43.

S kazališnim umjetnicima s kojima je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključiti novi ugovor o radu bez raspisivanja natječaja.
Baletnom i plesnom kazališnom umjetniku nakon 16 godina, a ostalim umjetnicima nakon 20 godina rada u kazalištu i kazališnoj družini, dužan je intendant, odnosno ravnatelj ponuditi ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Kazališnom umjetniku iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona nakon četverogodišnjeg ugovora o radu intendant, odnosno ravnatelj može ponuditi ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Kazališni umjetnici s kojima se neće zaključiti novi ugovor o radu obvezno se o tome pisano obavješćuju najkasnije šest mjeseci prije isteka ugovora o radu. U istom roku kazališnom se umjetniku može ponuditi ugovor o radu za obavljanje drugih poslova i zadaća sukladno njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.

Članak 44.

Ministar kulture posebnim pravilnikom utvrđuje koji se kazališni radnici u smislu ovoga Zakona smatraju kazališnim umjetnicima.

Nacionalni prvaci

Članak 45.

Nacionalnim prvakom opere, drame i baleta hrvatskoga kazališta može postati osobito istaknuti kazališni umjetnik.
Status nacionalnog prvaka dodjeljuje ministar kulture na prijedlog stručnog povjerenstva koje se osniva pri Ministarstvu kulture.
Sredstva za plaću nacionalnog prvaka osigurava osnivač kazališta odnosno kazališne družine u kojoj je zaposlen sukladno poseb­nom propisu.

Drugi kazališni radnici

Članak 46.

Kazališni radnici radni odnos zasnivaju zaključivanjem ugovora o radu sukladno Zakonu o radu, statutu, kolektivnom ugovoru i drugim općim aktima kazališta, odnosno kazališne družine.

Članak 47.

Voditelji ustrojstvenih cjelina u javnim kazalištima i javnim kazališnim družinama zasnivaju radni odnos zaključivanjem ugovora o radu na određeno ili neodređeno vrijeme sukladno statutu, kolektivnom ugovoru i drugim općim aktima kazališta, odnosno kazališne družine.

Sprječavanje natjecanja kazališnog radnika s kazalištem

Članak 48.

Kazališni umjetnici i drugi kazališni radnici zaposleni u javnom kazalištu ili javnoj kazališnoj družini mogu obavljati umjetničke poslove izvan kazališta, odnosno kazališne družine uz prethodnu pisanu suglasnost intendanta, odnosno ravnatelja. Suglasnost mora sadržavati uvjete obavljanja odobrenih poslova.

Članak 49.

Osobe koje su zaposlenici javnog kazališta ili javne kazališne družine na temelju ugovora o radu zaključenog na dulje od godine dana, ne mogu biti osnivači ni ravnatelji privatnog kazališta i pri­vatne kazališne družine.
Osoba koja se zaposli u javnom kazalištu, odnosno javnoj kazališnoj družini na dulje od godine dana, dužna je u roku od 15 dana odreći se prava upravljanja ili prenijeti osnivački udio u privatnom kazalištu ili privatnoj kazališnoj družini.

Prestanak ugovora o radu

Članak 50.

Ugovor o radu s kazališnim umjetnikom i radnikom može se raskinuti prije isteka vremena na koje je zaključen pod uvjetom i na način utvrđen zakonom i kolektivnim ugovorom te u slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Zakona.

Angažiranje vanjskih suradnika i umjetnika

Članak 51.

Za izvođenje i ostvarivanje pojedinih dijelova kazališnog programa mogu se angažirati vanjski suradnici i umjetnici.
S osobama iz stavka 1. ovoga članka zaključuje se ugovor o autorskom djelu ili ugovor o djelu sukladno zakonu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 52.

Javna kazališta, javne kazališne družine i kazališne kuće dužne su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona, a u daljnjem roku od četiri mjeseca uskladiti ustrojstvo i poslovanje s odredbama ovoga Zakona.
Osnivači kazališnih kuća mogu u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona postojeće kazališne kuće preustrojiti u kazalište sukladno odredbama ovoga Zakona.

Članak 53.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona suosnivači Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu su Republika Hrvatska s udjelom od 51% i Grad Zagreb s udjelom od 49%.
Međusobna prava i obveze suosnivači uređuju ugovorom iz članka 18. ovoga Zakona.

Članak 54.

Ministar kulture će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike utvrđene ovim Zakonom.
Osnivači javnih kazališta i javnih kazališnih družina dužni su u roku iz stavka 1. ovoga članka propisati kriterije i standarde iz članka 13. ovoga Zakona.
Pravilnici doneseni na temelju Zakona o kazalištima (»Narodne novine« br. 61/91., 50/95., 13/97. i 127/00.) ostaju na snazi do donošenja pravilnika prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 55.

Ministar kulture može posebnim pravilnikom urediti pitanja vezana uz status, ustrojstvo i financiranje kazališnih, glazbenih, glazbeno-scenskih festivala i drugih manifestacija koje svojim programima ostvaruju interes Republike Hrvatske na području kulture i međunarodne kulturne suradnje.

Članak 56.

Intendant, odnosno ravnatelj javnog kazališta, javne kazališne družine i kazališne kuće, danom stupanja na snagu ovoga Zakona nastavlja obavljati svoje poslove i zadaće do imenovanja intendanta, odnosno ravnatelja po odredbama ovoga Zakona.

Članak 57.

Kazališni umjetnici te stručni i drugi kazališni radnici stupanjem na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom sukladno svojim ugovorima o radu.

Članak 58.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o kazalištima (»Narodne novine«, br. 61/91., 50/95., 13/97. i 127/00.).

Članak 59.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2007.

Klasa: 612-03/05-02/01
Zagreb, 9. lipnja 2006.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.