MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

981

Na temelju članka 46. stavka 3. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05.) uz prethodno mišljenje ministra kulture, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK

O SADRŽAJU, NAČINU IZRADE I POSTUPKU DONOŠENJA, ODNOSNO ODOBRAVANJA LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE, PROGRAMA UZGOJA DIVLJAČI I PROGRAMA ZAŠTITE DIVLJAČI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj, način izrade te postupak donošenja odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači.
Lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači i program zaštite divljači osim funkcije zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači, moraju osigurati potrajno korištenje prava lova te održavanje biološke raznolikosti genofonda divljači i drugih životinjskih vrsta. Korištenje prava lova ne smije štetiti drugim ekosustavima.

Članak 2.

Pod izradom iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se:
– utvrđivanje vrste divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja ovisno o namjeni zemljišta i voda (u daljnjem tekstu: zemljište),
– utvrđivanje lovnoproduktivnih površina po gospodarski značajnim vrstama divljači,
– utvrđivanje boniteta staništa po gospodarski značajnim vrstama divljači,
– utvrđivanje broja divljači koja se može uzgajati,
– briga o drugim životinjskim vrstama koje bitno utječu na lovno gospodarenje (u daljnjem tekstu: životinjske vrste).

Članak 3.

Pod donošenjem iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se povjeravanje izrade lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači te njihove revizije ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi te dostava istih Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Članak 4.

Pod odobrenjem iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se donošenje upravnoga akta od strane Ministarstva o odobravanju lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja div­ljači odnosno njihove revizije te o davanju suglasnosti na program zaštite divljači.

II. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 5.

U lovnom gospodarenju u smislu ovoga Pravilnika, u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:
1. lovna godina – razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka naredne;
2. matični fond (MF) – broj divljači na početku lovne godine;
3. rasplodni fond – broj divljači na početku lovne godine koja je sposobna za rasplod;
4. mladunčad – divljač do konca prve lovne godine, osim kod medvjeda koji je mladunče i tijekom druge lovne godine;
5. pomladak – divljač tijekom druge lovne godine, osim kod medvjeda koji je pomladak u trećoj lovnoj godini;
6. gospodarski kapacitet lovišta (GK) – bonitiranjem utvrđen mogući broj divljači u lovištu (matični fond s prirastom);
7. redovni odstrjel – izlučivanje zdravih i normalno razvijenih grla iz populacije divljači;
8. uzgojni odstrjel – izlučivanje uzgojno manje vrijednih ili nepoželjnih grla iz populacije krupne divljači u sklopu obavljanja redovnoga odstrjela u skladu s ciljem gospodarenja populacijom;
9. redukcijski odstrjel – izlučivanje prekobrojnih jedinki iz populacije, koji je veći od propisanoga gospodarskog kapaciteta;
10. sanitarni odstrjel – izlučivanje bolesnih, ozlijeđenih ili ranjenih jedinki iz populacije divljači;
11. otpad – uklanjane jedinke iz populacije osim lovljenja i hvatanja (uginula divljač ili njezini dijelovi koji su nađeni u lovištu, divljač stradala u prometu i evidentirani krivolov);
12. izlučivanje – podrazumijeva svako uklanjanje pojedine jedinke iz lovišta, odnosno populacije (odstrjel i otpad);
13. prihrana – hrana, voda, sol i mineralna smjesa koja se povremenim izlaganjem daje divljači kao dopuna prirodne hrane i vode kada je u prirodi nema u dostatnim količinama;
14. prehrana – hrana i voda koja je izložena divljači tijekom cijele godine;
15. lovnoproduktivna površina (LPP) – dijelovi lovišta u kojima određena vrsta divljači ima sve prirodne uvjete za obitavanje hranjenje (prehranu) i napajanje, razmnožavanje i sklanjanje;
16. umjetni uzgoj divljači – uzgoj divljači umjetnom ili kontroliranom metodom uz pomoć tehničkih sredstava;
17. uskočna rampa (uskočnica) – lovnotehnički objekt u ogradi ili na ogradi koji omogućava divljači ulazak u ograđeni prostor;
18. divljačina – meso divljači.

Članak 6.

Divljač se, osim prema Zakonu o lovstvu, u smislu ovoga Pravilnika razvrstava na:
1. glavne vrste – vrste divljači koje se prema namjeni zemljišta prvenstveno uzgajaju ili se planiraju uzgajati, ili za koje je lovište ustanovljeno, te vrste divljači za koje je određena LPP (LGO-2, PUD-2) i izvršeno bonitiranje;
2. ostale (sporedne) vrste – vrste divljači koje prirodno obitavaju u lovištu ili se unose neposredno pred lov (LGO-7, PUD-8).

Članak 7.

Prema načinu migracije, divljač i životinjske vrste razvrstavaju se na:
1. stalne vrste – koje obitavaju u lovištu tijekom cijele godine, nalaze hranu i zaklon te se razmnožavaju;
2. sezonske vrste
– selice prolaznice – koje prelaze iz lovišta u lovište tijekom jedne lovne godine, a zavisno o godišnjem dobu (zimska i ljetna staništa, okomita i vodoravna migracija i sl.);
– selice stanarice (gnjezdarice) – koje dolaze u lovište tijekom proljeća te se u istom hrane, sklanjaju i razmnožavaju, a u jesen odlaze;
– selice zimovalice – koje dolaze u lovište tijekom jeseni i zime te se u istom hrane i sklanjanju, a u proljeće odlaze;
3. povremene vrste – koje dolaze u lovište samo poneke godine te se u njima hrane, sklanjaju ili razmnožavaju;
4. prolazne vrste – koje tijekom svoje migracije prolaze kroz lovište.
Dnevno kretanje divljači i životinjskih vrsta ne smatra se migracijom u smislu ovoga Pravilnika.

Članak 8.

Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj lovišta se razvrstavaju na:
1. nizinska – ustanovljena u cijelosti ili većim dijelom u panonskom području koje se prostire u istočnom, središnjem i sjevernom dijelu Republike Hrvatske sa zapadnom granicom koja se proteže od granice Republike Slovenije zapadno od Samobora, preko Jastrebarskoga, Karlovca, Kupom do Siska željezničkom prugom do Sunje i Dubice do granice Republike Bosne i Hercegovine. Obuhvaća sva lovišta do 200 m nadmorske visine u kojima je izrazita kontinentalna klima;
2. brdska – ustanovljena u cijelosti na području opisanom pod točkom 1. ovog članka iznad 200 m nadmorske visine ili većim dijelom u dinarskom području kojem je istočna granica istovjetna zapadnoj granici panonskog područja, a zapadna granica proteže se od granice Republike Slovenije iznad Klane prema jugu na nadmorskoj visini do 800 m te dalje ide primorskim padinama Velebita prema jugu, iznad Masleničkog kanala, skreće prema istoku na Knin, obuhvaća padine Dinare do granice Republike Bosne i Hercegovine;
3. gorska – ustanovljena na području Gorskog kotara i na dinarskom području iznad 800 m nadmorske visine gdje prevladava oštra planinska klima i stalna je prisutnost velikih predatora (vuk, ris, medvjed);
4. mediteranska – ustanovljena u cijelom dijelu jadranskoga područja koje obuhvaća Istru, Hrvatsko primorje s otocima i Dalmaciju s otocima do istočne granice koja je istovjetna zapadnoj granici dinarskoga područja, uvjetovana su mediteranskom klimom i reljefom.
Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se hrana i voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost lovišta.

Članak 9.

Matični fond divljači i životinjskih vrsta na zemljištima obvezno se utvrđuje do 31. ožujka za narednu lovnu godinu, a kod sezonskih vrsta – selica stanarica po dolasku u lovište.

III. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA

Članak 10.

Lovnogospodarska osnova (u daljnjem tekstu: osnova) je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje s lovištem, u skladu s mogućnostima staništa te brojnosti i stanjem populacije div­ljači koja se u lovištu uzgaja ili se njezino uzgajanje propisuje.

Članak 11.

Broj divljači i životinjskih vrsta iz članka 9. ovoga Pravilnika, utvrđuje se:
1. krupna divljač – opažanjem, praćenjem i brojanjem tijekom cijele lovne godine u lovištu, a iskazuje se brojem grla po spolnoj i dobnoj strukturi;
2. sitna divljač:
– zečevi, fazani, jarebice i trčke – metodom uzoraka prebrojavanjem na plohama najmanje površine 50 ha čija međusobna udaljenost ne može biti manja od 1000 m, a u slučajevima kada nema mogućnosti postavljanja ploha broj divljači se utvrđuje praćenjem i brojenjem tijekom cijele lovne godine;
– prepelice – prebrojavanjem glasanja u zoru od najmanje tri slušanja na jednom stajalištu najduže tri tjedna po njihovom dolasku u proljeće;
– divlje patke i crne liske stalnim opažanjem, opažanjem izlazaka na vodenu površinu, na jutarnjem i večernjem preletu ili na hranilištima;
– ostala sitna divljač i životinjske vrste – opažanjem, praćenjem i brojenjem tijekom cijele lovne godine.
Broj divljači može se utvrditi i na drugi lovnoj struci priznati način i to:
– tehničkim sredstvima – snimanjem iz zraka, radarima, radio­odašiljačima, markiranjem i sl.;
– Lincoln metodom – djelomičnim markiranjem;
– metodom utvrđivanja tragova;
– metodom utvrđivanja izmeta;
– metodom osluškivanja;
– metodom povratnoga računanja – na temelju višegodišnjih odstrjela pojedine vrste div­ljači pri čemu se kontrolira i prirast.

Članak 12.

Divljač se u pravilu uzgaja u omjeru spolova 1:1.
Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka može se odstupiti u svrhu:
– bržega postizanja utvrđenoga gospodarskog kapaciteta lovišta;
– ostvarivanja većeg odstrjela u svrhu dobivanja većih količina divljačine;
– uzgoja vrhunskih trofeja divljači;
– ostvarivanja propisanoga cilja gospodarenja lovištem;
– smanjivanja šteta od divljači;
– postupnoga smanjivanja broja divljači.

Članak 13.

Krupna divljač razvrstava se po spolu u dobne razrede: mladunčad, pomladak, mlada, srednja i zrela (LGO-3).
Sitna divljač razvrstava se po spolu u dobne razrede: mladunčad i odrasla (LGO-4).

Članak 14.

Prilikom izrade osnove utvrđuje se lovnoproduktivna površina za svaku vrstu div­ljači za koju se bonitira lovište, u skladu sa Stručnom podlogom za bonitiranje lovišta u Republici Hrvatskoj koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Članak 15.

Bonitiranjem lovišta utvrđuje se najveći mogući broj div­ljači koji se može uzgajati u lovištu, koji ne remeti prirodne odnose između divljači i zaštićenih životinjskih vrsta, te njihovih prirodnih staništa i gospodarskih djelatnosti.
Bonitiranje lovišta obavlja se za gospodarski značajne vrste divljači koje u lovištu od prirode obitavaju odnosno koje se prvenstveno uzgajaju ili koja će se uzgajati, u skladu sa Stručnom podlogom.
Mogući broj divljači za koju ne postoje upute za bonitiranje kao i drugih životinjskih vrsta, utvrđuje se procjenom.

Članak 16.

Prirast se obračunava svake lovne godine za svaku vrstu div­ljači, koja u lovištu obitava, na temelju Stručne podloge i Plana gospodarenja uzgojnim područjem, a može se mijenjati ovisno o prirodnim i drugim uvjetima iste lovne godine.
Prirast div­ljači i životinjskih vrsta koje nisu obuhvaćene Stručnom podlogom, obračunava se procjenom.
U slučaju sumnje u ostvarenje obračunatoga prirasta, može se izvršiti kontrolno prebrojavanje pred početak lovne sezone, u skladu s odredbom članka 11. ovoga Pravilnika.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ostvareni prirast sitne div­ljači može se utvrditi metodom probnoga odstrjela, a kod zečeva i mjerenjem težine očnih leća ili prema poprečnom presjeku zuba.
Prirast divljači može se utvrditi i metodom povratnoga računanja na temelju višegodišnjih odstrjela.

Članak 17.

Lov stalnih vrsta div­ljači i sezonskih vrsta iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika, planira se po vrstama u skladu s njihovim brojem, omjerom spolova, razvojem dobnih razreda te utvrđenim ciljevima gospodarenja, a za jelena, divokozu i divlju svinju prema Planu gospodarenja uzgojnim područjem.
Ispuštanje i lov posebno se planira za umjetno uzgojenu i u lovište unesenu sitnu divljač, uz prikaz obavljenoga lova i ostvarenoga otpada.
Uginula, ranjena ili na drugi način stradala divljač (otpad), uračunava se u ukupno izlučivanje.

Članak 18.

Lov sezonskih vrsta div­ljači, planira se po vrstama u skladu s njihovim brojem, prostornim rasporedom i ostalim elementima stabilnosti populacije (kod krupne div­ljači) i to:
1. za selice prolaznice – temeljem broja div­ljači koja migrira, dužine boravka u drugom lovištu, elemenata gospodarenja, ulaganja u uzgoj i zaštitu te div­ljači, a na način da se osigura i ne naruši stabilnost populacije div­ljači koja migrira i uz uvjet da razvoj fonda iste populacije bude razrađen i usklađen sa smjernicama budućega gospodarenja svih lovišta unutar kojih populacija obitava;
2. za selice stanarice (gnjezdarice) – temeljem uputa iz Stručne podloge, a za ostalu divljač u visini 50% utvrđenoga prirasta uz prihranu i prehranu cijele populacije;
3. za selice zimovalice – temeljem uputa iz Stručne podloge.

Članak 19.

Lov povremenih i prolaznih vrsta planira se na temelju uputa iz Stručne podloge.

Članak 20.

Lovnogospodarski objekti namijenjeni su uzgoju i zaštiti divljači.
Lovnotehnički objekti namijenjeni su lovu i korištenju divljači.
Objekti iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju se izgraditi u broju koji osigurava provedbu propisa osnove.

Članak 21.

Granice lovišta se obilježavaju na drvenim ili drugim podlogama od prirodnoga materijala dimenzija ne manjih od 60 × 40 cm, na kojima je ispisan naziv i namjena lovišta, a kod vlastitih lovišta i vlasnik lovišta. Drvene podloge postavljaju se na vlastite nosače, na mjestima utvrđenim lovnogospodarskom osnovom odnosno programom uzgoja div­ljači.

Članak 22.

Divljač se uzgaja u otvorenim lovištima prirodnim načinom, u ograđenim lovištima prirodnim i kombiniranim načinom, te u uzgajalištima prirodnim, umjetnim ili kombiniranim načinom.

Članak 23.

Mjere zaštite divljači obuhvaćaju:
– čuvanje lovišta;
– suzbijanje nezakonitoga lova;
– održavanje broja predatora u optimalnom broju;
– smanjivanje broja divljači odnosno predatora koji čine štetu na podnošljiv broj;
– uklanjanje pasa i mačaka skitnica;
– provedbu preventivnih, kurativnih, laboratorijsko-dijagnostičkih i drugih higijensko-zdravstvenih mjera u lovištu radi zdravstvene zaštite divljači i drugih životinjskih vrsta;
– spašavanje divljači od elementarnih nepogoda (snijeg, led, poplava, požar i dr.);
– osiguranje mira u lovištu;
– poduzimanje preventivnih mjera prilikom obavljanja poljopri­vrednih i drugih radova ili uporabe kemijskih i drugih sredstava;
– uređenje i održavanje izvora, zdenaca i pojila te uređenje i održavanje prirodnih prostora gdje se zadržava voda;
– osiguranje uvjeta za opstanak i razmnožavanje ugroženih životinjskih vrsta;
– provođenje mjera propisanih međunarodnim ugovorima o zaštiti migracijskih vrsta.

Članak 24.

Osnovom se propisuje cilj lovnoga gospodarenja, koji mora biti u skladu s mogućnostima staništa za divljač koja u lovištu prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja, te koji osigurava uzgoj zdrave i otporne div­ljači uz očuvanje zaštićenih vrsta. Prilikom utvrđivanja cilja lovnoga gospodarenja, mora se osigurati postojanost ekosustava uz održavanje prirodnoga genofonda.

Članak 25.

U cilju praćenja stanja populacije pojedine vrste div­ljači, osnovom se može propisati obveza praćenja težina iste div­ljači po lovnim godinama.
Težina pojedinoga grla krupne divljači evidentira se nakon odstrjela po dobnoj strukturi, a iskazuje se bez iznutrice, glave i nogu do koljena.

Članak 26.

Osnova sadrži:
1. Uvod
2. Podaci o lovištu
– osnovni podaci o lovištu;
– opis prirodnih značajki staništa;
– uvjeti zaštite prirode;
– prikaz vrsta i broja div­ljači i životinjskih vrsta;
– opis tehničke opremljenosti lovišta.
3. Gospodarenje s div­ljači i lovištem
– dosadašnje gospodarenje;
– smjernice budućeg gospodarenja s uvjetima i mjerama zaštite prirode;
– lovna kinologija;
– lov i korištenje div­ljači;
– stručna i lovočuvarska služba;
– sumarni prikaz plana i izvršenja plana prihrane i izlučivanja glavnih vrsta div­ljači (LGO-8, LGO-9, LGO-10);
– potrebna ulaganja u divljač i stanište;
– očevidnik lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata (LGO-11);
– lovna kronika.

Članak 27.

Osnovi se prilažu:
– topografska karta u mjerilu 1: 25 000 ili krupnijem;
– akt o ustanovljenju lovišta;
– ugovor o koncesiji prava lova, zakupu prava lova, odnosno povjeravanju izvršavanja prava lova;
– program razvoja lovnoga gospodarstva iz javnoga natječaja za davanje koncesije prava lova;
– evidencija trofeja div­ljači (ETD);
– ugovor o međusobnim pravima i obvezama između lovo­ovlaštenika i Hrvatskih šuma d.o.o. ako se na području lovišta nalaze šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske;
– zapisnik stručnoga povjerenstva za pregled osnove;
– akt o odobrenju osnove;
– uz reviziju osnove prilaže se revidirana osnova, a uz obnovljenu osnovu istekla osnova;
– mjere i uvjeti zaštite prirode izdani od tijela nadležnoga za zaštitu prirode, odnosno prethodna suglasnost ako se lovište nalazi na zaštićenim dijelovima prirode.

Članak 28.

Uvod sadrži osnovne napomene, a napose vrijeme trajanja osnove, naziv pravne ili fizičke osobe koja je osnovu izradila, osnov­ne podatke o lovoovlašteniku, odnosno izvršitelju prava lova te popis korištene literature i uputa.

Članak 29.

Osnovni podaci o lovištu, obuhvaćaju podatke iz akta o ustanovljenju lovišta, s obveznim prikazom opisa granice, ukupne površine razrađene po kulturama zemljišta sa zemljovlasničkim razmjerom, te namjene lovišta.

Članak 30.

Opis prirodnih značajki staništa daje prikaz:
– orografskih, hidrografskih i klimatskih prilika;
– edafskih čimbenika;
– biljnih i drugih zajednica;
– infrastrukture;
– antropogenih utjecaja i sl.

Članak 31.

Uvjeti zaštite prirode se razrađuju prema aktu koje je izdalo tijelo nadležno za zaštitu prirode.

Članak 32.

Prikaz vrsta i broja div­ljači i životinjskih vrsta, iskazuje se utvrđivanjem ili procjenom zatečenoga stanja.

Članak 33.

Opis tehničke opremljenosti lovišta, daje prikaz zatečenoga stanja uređenosti lovišta te broja i uporabivosti svih objekata koji su značajni za lovno gospodarenje.
Lovnotehnički i lovnogospodarski objekti ne smiju se planirati, niti postavljati u pojasu od 100 m od granice lovišta, osim lovnogospodarskih objekata za sitnu divljač, ukoliko je granica lovišta vodena površina.

Članak 34.

Dosadašnje gospodarenje, odnosi se na površine zemljišta na kojima je lovište ustanovljeno, a obuhvaća razdoblje od najmanje 10 godina za koje se iskazuju rezultati na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači, štete od divljači te izvršeni radovi na uređenju staništa i briga o ostalim životinjskim vrstama koje bitno utječu na lovno gospodarenje.

Članak 35.

Smjernice budućega gospodarenja za glavne vrste div­ljači (LGO-2), propisuju se za svaku vrstu divljači posebno, a utvrđuju kako slijedi:
– cilj lovnoga gospodarenja, koji mora biti u skladu s namjenom lovišta, mjerama i uvjetima zaštite prirode, a utvrđuje metodu (način) uzgoja, omjer spolova, gospodarsku starost i dobnu struk­turu;
– bonitetni razred, lovnoproduktivne površine, broj div­ljači na 100 ha LPP-a, matični fond, koeficijent prirasta, prirast i gospodarski kapacitet lovišta;
– brojnost divljači;
– razvoj fonda div­ljači za svaku lovnu godinu po spolnoj i dobnoj strukturi, s planiranim prirastom i lovom (odstrjel, hvatanje žive div­ljači, lov zamkama i klopkama i dr., LGO-3 i LGO-4);
– potrebnu prihranu i prehranu div­ljači za svaku lovnu godinu (LGO-5);
– mjere uređivanja lovišta za svaku lovnu godinu (LGO-6);
– mjere zaštite div­ljači;
– mjere očuvanja i poboljšanja staništa, sprječavanja šteta od div­ljači te usklađenja odnosa sa šumarstvom, poljoprivredom i dr.;
– način lova i uporaba lovačkoga oružja i naboja;
– briga o životinjskim vrstama na koje dotična vrsta može imati štetan utjecaj.
Za ograđene dijelove otvorenoga lovišta namijenjene intenzivnom uzgajanju div­ljači, smjernice budućega gospodarenja iskazuju se posebno (primjenjuju se obrasci LGO-2, LGO-3, LGO-4, LGO-5 i LGO-6 s naznakom za ograđeni dio lovišta).
Ograđeni dijelovi otvorenoga lovišta koji služe samo za lov divljači ne prikazuju se kao posebni dio.
Smjernice budućega gospodarenja trebaju biti usklađene s Nacionalnim planom gospodarenja smeđim medvjedom i Planom gospodarenja uzgojnim područjem.

Članak 36.

Lovna kinologija, u skladu s posebnim propisom, utvrđuje broj i pasmine lovačkih pasa, koji moraju biti osigurani za lov pojedinih vrsta divljači.

Članak 37.

Lov i korištenje divljači, u skladu s posebnim propisom, utvrđuje načine lovljenja i uporabu lovačkog oružja i naboja.
Lov zamkama i klopkama može se planirati sukladno članku 64. stavak 3. Zakona o lovstvu, pod uvjetom da se predvide i površine na kojima će se isti obavljati te da se propiše i utvrdi vrsta, broj i način korištenja klopki odnosno zamki, kao i obvezna osposobljenost za njihovo korištenje.

Članak 38.

Osnova, u skladu s posebnim propisom, utvrđuje potrebnu stručnu službu za provedbu osnove i način organizacije lovočuvarske službe.

Članak 39.

Plan ulaganja u divljač i stanište mora osigurati provedbu osnove, prikazuje se tabelarno u naturalnim iznosima, a njihovu financijsku vrijednost iskazuje lovoovlaštenik, odnosno izvršitelj prava lova, na kraju razdoblja važenja osnove.

Članak 40.

Provedba propisa osnove evidentira se po lovnim godinama, a prikazuju se po isteku vremenskoga razdoblja u kojem je obvezna njegova provedba.

Članak 41.

Lovna kronika za svaku lovnu godinu, evidentira kronološkim redom sva zbivanja u lovištu koja bitno utječu na lovno gospodarenje, a naročito:
– štetan utjecaj važnijih elementarnih nepogoda;
– ostvareni prirast pojedine vrste divljači;
– stanje biljnih zajednica i životinjskih vrsta;
– dolazak i odlazak sezonskih vrsta;
– aktivnosti stručne i lovočuvarske službe;
– štete od divljači te štete na divljači i lovištu;
– opažanja i nalaze strogo zaštićenih divljih svojti koje utječu na lovno gospodarenje
– pokusi za znanstvena istraživanja;
– antropogeni utjecaji;
– sva zbivanja koja mogu uvjetovati reviziju osnove.

Članak 42.

Revizija osnove obavlja se:
– ako se ukupna površina lovišta ili lovnoproduktivna površina utvrđena osnovom za bilo koju vrstu divljači, promjeni za više od 20 %;
– ako se matični fond divljači ne može postići prema osnovi i odredbama članka 43. ovoga Pravilnika;
– ako se izgradnjom objekata i infrastrukture ili sličnim radovima bitno naruši biološka cjelina lovišta ili ako se iz bilo kojih razloga izmijeni bonitetni razred za bilo koju vrstu divljači;
– ako se pojavi ili unese nova vrsta divljači;
– u svrhu usklađivanja osnove s odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 43.

Od smjernica budućega gospodarenja u tijeku jedne lovne godine, ostvareno izlučivanje ne smije odstupati od planiranoga više od 25 % kod krupne divljači, osim kod divlje svinje gdje odstupanje može biti do 30 %, te najviše do 35 % kod sitne divljači. Matični fond kod krupne divljači ne smije odstupati više od 15 % od planiranoga, a kod sitne divljači više od 25 % od planiranoga tijekom tri uzastopne lovne godine.
Planirani lov iz članka 18. stavaka 2. i 3. i članka 19. ovoga Pravilnika nije obvezatan.
U provedbi ostalih smjernica budućega gospodarenja dozvoljena su odstupanja pod uvjetom, da nema štetnih posljedica te da lovoovlaštenik, odnosno izvršitelj prava lova utvrdi i evidentira njihovu opravdanost.

Članak 44.

Obrasci LGO- 1 do LGO-11 sastavni su dio osnove, tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

IV. PROGRAM UZGOJA DIVLJAČI

Članak 45.

Program uzgoja divljači (u daljnjem tekstu: program) je planski akt kojim se detaljno uređuje uzgoj divljači u uzgajalištu divljači za vrijeme od 10 lovnih godina.

Članak 46.

Program sadrži:
1. Uvod;
2. Namjenu uzgajališta te cilj gospodarenja s divljači;
3. Podaci o uzgajalištu:
– osnovni podaci o uzgajalištu;
– prirodne značajke s prikazom vrsta i broja divljači;
– uvjeti zaštite prirode;
– prikaz tehničke opremljenosti uzgajališta.
4. Gospodarenje uzgajalištem:
– dosadašnje gospodarenje;
– podizanje ili obnova ograda s dinamikom razvoja fonda odnosno ispuštanja divljači;
– tehnologija uzgoja i korištenja divljači, usklađenje s uvjetima zaštite prirode;
– prehrana divljači;
– tehničko uređenje i prateći objekti;
– zaštita divljači;
– mjere za sprječavanje šteta od divljači;
– stručna i lovočuvarska služba;
– lov i korištenje divljači.
5. Ulaganja u uzgajalište:
– ulaganja u divljač;
– ulaganja u zemljište;
– ulaganja u tehničko uređenje i prateće objekte;
– sumarni prikaz plana i izvršenja prihrane, prehrane i izlučivanja glavnih vrsta div­ljači, (PUD-9, PUD-10, PUD-11);
– očevidnik lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata (PUD-12);
– lovna kronika.

Članak 47.

Prilozi programu identični su prilozima iz članka 27. ovoga Pravilnika.
Osim priloga iz stavka 1. ovoga članka, programu se prilaže i karta uzgajališta u mjerilu 1:10 000 ili krupnijem, s prikazom površina prema namjeni te namjenskim objektima.

Članak 48.

Prilikom izrade programa odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 11., 12., 13., 16., 17., 20., 21., 22., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 36., 37., 38., 39., 40., 41. i 42. ovoga Pravilnika.

Članak 49.

Program utvrđuje podizanje ili obnovu neophodnih ograda i pregrada te dinamiku njihove izgradnje, kao i dinamiku razvoja fonda odnosno ispuštanja pojedine divljači u iste prostore.
U vanjskoj ogradi uzgajališta divljači nije dozvoljena izgradnja uskočnih rampi (uskočnica) osim uz suglasnost lovoovlaštenika odnosno izvršitelja prava lova u lovištu uz čiju granicu se gradi uskočna rampa.

Članak 50.

Program utvrđuje tehnologiju uzgoja i korištenja divljači s obveznim prikazom:
– omjera spolova prema potrebi;
– načina uzgoja uz prikaz predviđenoga prirasta;
– namjene uzgajane divljači;
– broja divljači koja se mora uzgajati po lovnim godinama;
– načina korištenja divljači.

Članak 51.

Program propisuje prehranu divljači tijekom cijele godine, koja divljači osigurava dovoljne količine hrane i vode izlaganjem u objektima, te uređenjem zemljišta za proizvodnju hrane i zadržavanje vode.

Članak 52.

Program propisuje zaštitu divljači koja, osim mjera iz članka 23. ovoga Pravilnika, za glavne vrste divljači obuhvaća:
– trajni nadzor i praćenje zdravstvenog stanja;
– provedbu propisanih dijagnostičkih, imunoprofilaktičkih i ostalih veterinarsko-sanitarnih mjera.

Članak 53.

Programom se, osim obveznih mjera zaštite kultura od šteta koju čini divljač, moraju predvidjeti i dodatne mjere, a naročito:
– stalno praćenje stanja staništa radi uočavanja nastanka šteta i njezinih uzroka;
– mjere zaštite šuma i poljoprivrednih kultura.

Članak 54.

Program se revidira kada se trajnije i značajnije izmjene uvjeti i okolnosti na kojima je utemeljen program.

Članak 55.

U provedbi programa dozvoljena su odstupanja, pod uvjetom da vlasnik zemljišta utvrdi i evidentira njihovu opravdanost.

Članak 56.

Obrasci PUD-1 do PUD-12 sastavni su dio programa, tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

V. PROGRAM ZAŠTITE DIVLJAČI

Članak 57.

Program zaštite divljači (u daljnjem tekstu: program zaštite) je planski akt za razdoblje od 10 godina koji osigurava zaštitu divljači na površinama iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 3. i 5. Zakona o lovstvu (u daljnjem tekstu: površine izvan lovišta), a donosi ga pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem na vrijeme od 10 godina, osim u nacionalnim parkovima gdje je to regulirano Prostornim planom, Pravilnikom o unutarnjem redu i Planom upravljanja.

Članak 58.

Program zaštite sadrži:
– akt o proglašenju ili ustanovljenju površine izvan lovišta;
– osnovne podatke o položaju i granicama površine izvan lovišta te njenoj površini razrađenoj po kulturama zemljišta sa zemljovlasničkim razmjerom;
– procjenu brojnoga stanja divljači koja stalno, sezonski ili povremeno obitava na površinama izvan lovišta ili preko istih prelazi;
– uvjeti zaštite prirode;
– mjere zaštite divljači;
– mjere za sprječavanje šteta od divljači;
– brigu o drugim životinjskim vrstama;
– prikaz potrebnih financijskih sredstava za provedbu programa zaštite;
– kroniku zaštite divljači.

Članak 59.

Mjere zaštite divljači obuhvaćaju:
– zabranu lova divljači osim izuzetaka propisanih Zakonom o lovstvu i ovim Pravilnikom;
– provedbu preventivnih, dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera radi zdravstvene zaštite divljači, ljudi i stoke;
– spašavanje divljači od elementarnih nepogoda;
– poduzimanje preventivnih mjera kod izvođenja poljoprivrednih i drugih radova;
– pravilan izbor i primjenu zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj i šumarskoj proizvodnji;
– suzbijanje nezakonitoga lova.

Članak 60.

Mjere za sprječavanje šteta od divljači obuhvaćaju:
– edukaciju i suradnju s vlasnicima i korisnicima površina izvan lovišta;
– nabavljanje kemijskih, bioloških i biotehničkih zaštitnih sredstava te njihovu besplatnu raspodjelu vlasnicima i korisnicima površina izvan lovišta na njihov zahtjev;
– zaštitu usjeva i nasada izgonom divljači te uporabom zaštitnih sredstava i plašila, koju su dužni provoditi vlasnici i korisnici površina izvan lovišta o vlastitom trošku;
– uklanjanje poljoprivrednih usjeva do agrotehničkog roka;
– smanjivanje broja divljači kada zbog prevelike gustoće dolazi do gospodarski nedopustivih šteta.

Članak 61.

Na površinama izvan lovišta divljač je dopušteno loviti:
1. ranjenu ili bolesnu tijekom cijele godine, uz obvezu prijave nadležnom uredu i predočenje uvjerenja nadležne veterinarske službe da je odstrijeljena divljač bila ranjena ili bolesna;
2. u slučaju proglašenja zarazne bolesti ili ako postoji mogućnost njene pojave u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja;
3. za potrebe znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova u skladu s odgovarajućim programom;
4. u slučajevima iz članka 60. stavka 1. alineje 5. ovoga Pravilnika.

Članak 62.

Lov divljači iz članka 61. ovoga Pravilnika obavlja se u skladu s odredbama Zakona o lovstvu.
Obavljeni lov iz stavka 1. ovoga članka, evidentira se po lovnim godinama.
Odstrijeljena divljač pripada pravnoj ili fizičkoj osobi koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem izvan lovišta.

Članak 63.

Briga o životinjskim vrstama obuhvaća mjere koje osiguravaju njihovo obitavanje.

Članak 64.

Revizija programa zaštite izrađuje se kada se trajnije i značajnije izmijene uvjeti i okolnosti na kojima se temelji program zaštite.

Članak 65.

U provedbi programa zaštite dozvoljena su odstupanja, pod uvjetom da nema štetnih posljedica te da pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem utvrdi i evidentira njihovu opravdanost.

Članak 66.

Obrasci PZD-1 do PZD-4 sastavni su dio programa zaštite, tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 67.

Osnove, programi i programi zaštite doneseni u skladu s Pravilnikom o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja div­ljači i programa zaštite div­ljači (»Narodne novine«, br. 53/95. i 39/05.), provode se dok se ne steknu uvjeti za njihovu reviziju prema odredbama ovoga Pravilnika, a najduže pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
U postupku prve revizije, a najkasnije do isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, obvezno je usklađivanje osnova, programa i programa zaštite s odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 68.

Ako su osnova, program ili program zaštite istekli, a nisu doneseni novi, korištenje prava lova se temelji na propisu postojeće osnove odnosno programa prema zadnjoj godini gospodarenja, najduže za jednu lovnu godinu, uz obvezno utvrđivanje brojnoga stanja div­ljači i planiranja na temelju istoga.
Planiranje pokazatelja iz stavka 1. ovoga članka i njihova provedba sastavni su dio nove osnove, programa ili programa zaštite.

Članak 69.

Do donošenja programa zaštite, divljač na površinama izvan lovišta zaštićuje se u skladu s planovima zaštite div­ljači donesenih u skladu s Pravilnikom o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite div­ljači (»Narodne novine«, broj 53/95. i 39/05.).

Članak 70.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja div­ljači i programa zaštite div­ljači (»Narodne novine«, broj 53/95. i 39/05.).

Članak 71.

Stručna podloga tiskana je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Članak 72.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/06-01/26
Urbroj: 525-1-06-1
Zagreb, 3. travnja 2006.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.