USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

1024

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj 7. veljače 2007. godine, donio je

ODLUKU

I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se u cijelosti ukida Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o visini i načinu plaćanja naknada za pokriće troškova tipskog ispitivanja mjerila, ovjeravanje mjerila, ispitivanja pakovina, ispitivanja osposobljenosti pravnih osoba i ovlaštenih servisera (»Narodne novine«, broj 32/06.).
II. Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o visini i načinu plaćanja naknada za pokriće troškova tipskog ispitivanja mjerila, ovjeravanje mjerila, ispitivanja pakovina, ispitivanja osposobljenosti pravnih osoba i ovlaštenih servisera (»Narodne novine«, broj 32/06.) prestaje važiti 30. lipnja 2007. godine.
III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Petar Marija Radelj iz Zagreba podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Naredbe o izmjenama i dopunama Naredbe o visini i načinu plaćanja naknada za pokriće troškova tipskog ispitivanja mjerila, ovjeravanje mjerila, ispitivanja pakovina, ispitivanja osposobljenosti pravnih osoba i ovlaštenih servisera (»Narodne novine«, broj 32/06.).
U svom prijedlogu predlagatelj ističe da osporena Naredba nije u suglasnosti s odredbama članaka 3. i 5. Ustava. Ujedno navodi da osporena Naredba nije u suglasnosti s odredbama sadržanim u članku 79. stavku 2. Zakona o mjeriteljstvu (»Narodne novine«, broj 163/03. i 194/03.) i članku 17. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 75/93., 92/96., 48/99., 15/00., 59/01. i 199/03.).
Obrazlažući svoj prijedlog predlagatelj, između ostaloga, navodi da ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo nije bio ovlašten na donošenje osporene Naredbe, već je sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o mjeriteljstvu bio ovlašten isključivo na donošenje novih propisa za provedbu tog Zakona.
Zaključno predlagatelj predlaže Sudu pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom osporene Naredbe, te njezino ukidanje.

Prijedlog je osnovan.

2. Članak 3. Ustava glasi:
Sloboda, jednakost (...) vladavina prava (...) najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
Članak 5. stavak 1. Ustava glasi:
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Članak 79. stavak 1. i stavak 2. Zakona o mjeriteljstvu glase:
(1) Propise koje je potrebno uskladiti s odredbama ovoga Zakona donosi ravnatelj Zavoda u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o mjeriteljskoj djelatnosti (»Narodne novine«, 11/94.), ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
3. Pozivom na odredbu članka 51. stavka 5. Zakona o mjeriteljstvu, ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donio je osporenu Naredbu, koja je objavljena u »Narodnim novinama«, broj 32 od 22. ožujka 2006. godine, a koja je stupila na snagu osmog dana od njezine objave u »Narodnim novinama«.
4. Iz navedenih odredaba Zakona o mjeriteljstvu nedvojbeno proizlazi obveza ravnatelja nadležnog Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo na donošenje novih propisa za provedbu tog Zakona. Zakon o mjeriteljstvu ne poznaje mogućnost uređivanja pitanja vezanih za njegovu provedbu na način da se donose izmjene i dopune provedbenih propisa donesenih na temelju pravnih osnova sadržanih u drugim zakonima.
5. U konkretnom slučaju, donoseći osporenu Naredbu, ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo postupao je na način suprotan odredbama sadržanim u članku 79. stavcima 1. i 2. Zakona o mjeriteljstvu.
Donošenje izmjena i dopuna propisa donesenog na temelju drugog zakona (koji je u međuvremenu prestao važiti), suprotno izričitoj odredbi Zakona koja nadležno tijelo obvezuje na donošenje novih provedbenih propisa, nije u suglasju s vladavinom prava, kao jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske sadržanom u članku 3. Ustava. Također, donošenje izmjena i dopuna drugih propisa na način suprotan zakonu, nije u suglasnosti niti s načelom ustavnosti i zakonitosti sadržanom u članku 5. Ustava.
Slijedom svega iznesenog, Ustavni sud utvrđuje nema pravne osnove za izmjenu i dopunu drugog (podzakonskog) propisa donesenog na temelju zakona koji je prestao važiti.
Takvo stajalište zauzeo je Ustavni sud u odluci broj: U-II-3144/2005 (»Narodne novine«, broj 113/05.) i odluci broj: U-II-4001/2005 (»Narodne novine«, broj 76/06.).
6. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 55. stavka 1. i stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), odlučeno je kao u točki I. izreke.
Točka II. izreke utemeljena je na odredbama članka 55. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Točka III. izreke utemeljena je na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-II-1834/2006
Zagreb, 7. veljače 2007.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.