KOLEKTIVNI UGOVORI

3032

SINDIKAT GRADITELJSTVA HRVATSKE Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. broj 2

NEZAVISNI SINDIKAT GRAĐEVINARA HRVATSKE Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. broj 2

UDRUGA POSLODAVACA GRADITELJSTVA HRVATSKE Zagreb, Rendićeva 27

Na temelju članka 15. Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – četvrte izmjene i dopune za 2006. godinu, koji je sklopljen dana 20. listopada 2006. godine, ugovome strane Sindikat graditeljstva Hrvatske, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. broj 2, Nezavisni sindikat građevinara Hrvatske, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. broj 2 i Udruge poslodavaca graditeljstva Hrvatske, Zagreb, Rendićeva 27 su dana 20. listopada 2006. godine utvrdile

PROČIŠĆENI TEKST

KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA GRADITELJSTVO

I. Pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za graditeljstvo obuhvaća:

1. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA GRADITELJSTVO sklopljen 7. prosinca 2001. godine, Evid.broj 23/01 (»Narodne novine« broj 04/02);
2. KOLEKTIVNI UGOVOR 0 IZMJENAMA I DOPUNAMA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA GRADITELJSTVO – PRVE IZMJENE 1 DOPUNE ZA 2003. GODINU, sklopljen dana 21. svibnja 2003. godine, Evid.broj 23/01, (»Narodne novine« broj 91/03);
3. KOLEKTIVNI UGOVOR 0 IZMJENAMA 1 DOPUNAMA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA GRADITELJSTVO – DRUGE IZMJENE I DOPUNE ZA 2004. GODINU, sklopljen dana 02. Iipnja 2004. godine, Evid.broj 23/01, (»Narodne novine« broj 93/04);
4. KOLEKTIVNI UGOVOR 0 IZMJENAMA 1 DOPUNAMA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA GRADITELJSTVO – TREĆE IZMJENE I DOPUNE, sklopljen dana 7. srpnja 2005. godine, Evid. broj 23/01, (»Narodne novine« broj 97/05);
5. KOLEKTIVNI UGOVOR 0 IZMJENAMA 1 DOPUNAMA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA GRADITELJSTVO – ČETVRTE IZMJENE I DOPUNE, sklopljen dana 20. listopada 2006. godine.
II. Na temelju članka 211. st. 1. Zakona o radu (»Narodne novine« broj 137104 – Pročišćeni tekst), ministar nadležan za rad, donio je:
1. Dana 24. travnja 2002. godine Odluku o proširenju primjene Kolektivnog ugovora za djelatnost graditeljstva (»Narodne novine« broj 56/02). Ova Odluka je stupila na snagu dana 25. svibnja 2002. godine.
2. Dana 16. srpnja 2003. godine Odluku o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za djelatnost graditeljstva (»Narodne novine« broj 120/03). Ova Odluka stupila je na snagu dana 3. kolovoza 2003. godine.
3. Dana 6. lipnja 2005. godine Odluku o proširenju primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – druge izmjene i dopune za 2004. godinu (»Narodne novine« broj 75/05). Ova Odluka stupila je na snagu 28. lipnja 2005. godine.
4. Dana 19. kolovoza 2005. godine Odluku o proširenju primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – treće izmjene i dopune za 2005. godinu (»Narodne novine« broj 104/05). Ova Odluka stupila je na snagu 8. rujna 2005. godine.
Odlukama ministra nadležnog za rad iz točke 11. 1., 2., 3. i 4. proširuje se primjena navedenih kolektivnih ugovora na sve poslodavce i radnike u djelatnosti graditeljstva Republici Hrvatskoj.

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA GRADITELJSTVO
(Pročišćeni tekst)

I.OPĆE ODREDBE

1. Teritorijalno važenje

Članak 1.

Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) važeći je na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
Na inozemnim gradilištima Ugovor se primjenjuje kad to nije u suprotnosti s propisima ili kolektivnim ugovorom zemlje rada.

2. Važenje Ugovora u djelatnostima

Članak 2.

Ugovor se primjenjuje na sve fizičke pravne osobe (u daljnjem tekstu: poslodavac) koje obavljaju djelatnosti visokogradnje, niskogradnje i hidrogradnje, montažerskih radova, instalacijskih i završnih radova u gradevinarstvu, projektiranja i srodnih tehničkih usluga koje su klasificirane u područja, podpodručja, odjeljke, skupine, razrede i podrazrede gospodarskih djelatnosti sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, i na radnike svih struka kod tih pravnih osoba (poslodavaca) kada ih Ugovor obostrano obvezuje.

3. Osobe koje obvezuje Ugovor

Članak 3.

Ugovor obvezuje ugovome strane, te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja Ugovora bile su naknadno postale članovi stranaka Ugovora, i osobe koje naknadno pristupe Ugovoru, te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila ovom Ugovoru.
Ugovor, po punomoći Hrvatske udruge sindikata za zastupanje u kolektivnom pregovaranju obvezuje i radnike – članove podružnica HUS-a zaposlene u djelatnostima iz članka 2. kodposlodavca koje obavezuje ovaj Ugovor.
Pravna pravila sadržana u Ugovoru primjenjuju se neposredno i obvezno na sve osobe na koje se ovaj Ugovor primjenjuje.

Članak 4.

Ugovor se primjenjuje na sve radnike, neovisno o tome jesu li ugovorom o radu zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom.

Članak 5.

Ugovor se ne odnosi na radnike s posebnim ovlastima čija se prava i obveze ureduju posebnim ugovorom.

II. SKLAPANJE UGOVORA 0 RADU

1. Ugovor o radu

Članak 6.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ugovor o radu mora sadržavati sve uglavke propisane zakonom.
Osim bitnih uglavaka propisanih zakonom, ugovor o radu mora sadržavati:
– naznaku grupe složenosti poslova odnosno tarifne skupine u koju su razvrstani poslovi koje će obavljati radnik,
– naznaku poslovne banke kod koje je otvoren račun na koji treba doznačiti plaću radnika.

2. Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 7.

Poslodavac samostalno utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu i broj radnika i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova ako to zakonom drugim propisom nije propisano.
Kad smatra da je za sklapanje ugovora o radu na pojedinim poslovima potrebno da radnik ispunjava posebne uvjete, te će uvjete poslodavac utvrditi Pravilnikom o radu i popisom poslova – radnih mjesta (katalog) u zavisnosti od vrste posla koje pojedini radnici trebaju obavljati za poslodavca.

III. ZAŠTITA ŽIVOTA 1 ZDRAVLJA

Članak 8.

Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika u skladu s važećom propisima koji se odnose na zaštitu na radu.

Članak 9.

O donošenju akata o zaštiti na radu poslodavac se mora savjetovati sa Sindikatom na način propisan Zakonom o radu.
Odredba iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na upute koje se donose kao pravila zaštite na radu, a utvrđuju organizaciju i detaljan način provedbe pojedinih obveza utvrdenih propisima koji reguliraju zaštitu na radu i Pravilnikom o zaštiti na radu poslodavca.
Poslodavac se obvezuje o uputama iz stavka 2. ovog članka izvijestiti povjerenika zaštite na radu.

Članak 10.

Poslodavac će sukladno važećim propisima koji se odnose na područje zaštite na radu, procijeniti rizike za sigumost i zdravlje radnika na radu, uključujući i one kojima su izvrgnute skupine radnika te odlučiti o zaštitnim mjerama koje će se primjenjivati i ukoliko je potrebno, o zaštitnoj opremi koja će se upotrijebiti.
Poslodavac će radnike i njihove predstavnike (radničko vijeće i povjerenika za zaštitu na radu) u skladu sa važećim propisima koji se odnose na zaštitu na radu i Zakon o radu obavještavati o opasnostima za sigumost zdravlja, o zaštitnim mjerama općenito i na radnom mjestu i o mjerama koje poslodavac poduzima da bi radnici biti pravodobno obaviješteni o ozbiljnim i neizbježnim opasnostima i potrebi hitnog napuštanja radnog mjesta u takvim slučajevima.
Poslodavac je dužan osigurati sudjelovanje povjerenika za zaštitu na radu u izradi procjene opasnosti i revizije procjene opasnosti.

Članak 11.

Poslodavac se obvezuje da će putem službi koje obavljaju poslove zaštite na radu u smislu obveze savjetovanja sa radnicima i njihovim predstavnicima kod uvođenja novih tehnologija / proizvoda dostavljati povjereniku zaštite na radu procjenu rizika u vezi zaštite zdravlja radnika.

Članak 12.

Poslodavac će se savjetovati s predstavnicima radnika (radnička vijeća i povjerenik za zaštitu na radu) o mjerama koje negativno utječu na sigumost i zdravlje radnika, o zaduženju odgovomih radnika za poslove zaštite i prevencije, o pitanjima u svezi s obvezom obavješćivanja predstavnika radnika, o radu odgovomih radnika za zaštitu i prevenciju i o planiranju i organiziranju izobrazbe iz područja zaštite.
Predstavnici radnika imaju pravo tražiti od poslodavca primjenu odgovarajućih mjera kao i predlagati mu takve mjere koje će ublažiti opasnosti za radnike i ukloniti izvor opasnosti.

Članak 13.

Kod poslodavca koji zapošljava 20 ili više radnika, radnici biraju onoliko povjerenika za zaštitu na radu koliko prema kriterijima zastupljenosti imaju pravo izabrani članova radničkog vijeća.
Ako radnici iz prethodnog stavka ne izaberu povjerenike radnika za zaštitu na radu, te će zadatke obavljati sindikalni povjerenici za zaštitu na radu imenovani od sindikata.
Bez obzira na broj radnika sindikat može imenovati povjerenika za zaštitu na radu u svim organizacionim dijelovima u kojima to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigumost i zdravlje radnika i rad na izdvojenim mjestima, gradilištima i sl.)
Imenovani sindikalni povjerenik zaštite na radu u pravima i obvezama u potpunosti se izjednačava s izabranim povjerenikom zaštite na radu sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.
O povjerenicima zaštite na radu imenovanim od strane sindikata, sindikat je dužan obavijestiti poslodavca.

Članak 14.

Povjerenik za zaštitu na radu djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu te prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite na radu u radnoj sredini u kojoj je izabran sukladno propisima zaštite na radu, ovim kolektivnim ugovorom, a naročito u području;
– ispravnosti sredstava rada, odnosno primjena pravila zaštite na radu na sredstvima rada
– ispravnost radnog okoliša
– način rada radnika
– korištenje osobnih zaštitnih sredstava i opasnih tvari
O uočenim nedostacima povjerenik za zaštitu na radu dužan je izvijestiti rukovoditelja i službu koja obavlja poslove zaštite na radu u svrhu otklanjanja utvrđenih nedostataka.
Povjerenik za zaštitu na radu svojim djelovanjem treba poticati radnike da rade na siguran način u skladu sa pravilima, da koristi propisana i osigurana mu osobna zaštitna sredstva.
O svom radu povjerenik je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvijestiti radničko vijeće

Članak 15.

Povjerenik ima pravo na četiri sata tjedno za obnašanje dužnosti iz zaštite na radu uz naknadu plaće kao da je radio.
Ako povjerenik na zahtjev poslodavca (sudjelovanje u planiranju unapređenja uvjeta rada i sl.), ili inspektora rada (prisustvovanje inspekcijskim nadzorima) radi obnašanja svojih dužnosti izostane s rada više od vremena utvrdenog stavkom 1. ovog članka ima i za to vrijeme pravo na naknadu plaće kao da je radio.
Povjerenik ima pravo na odsustvovanje s rada radi osposobljavanja za zaštitu na radu (tečajevi, seminari, sastanci i sl.) sedam dana tijekom kalendarske godine.
Poslodavac je dužan omogućiti povjereniku pristup svim radnim mjestima i podacima koji su od značaja za ostvarivanje zaštite na radu.

Članak 16.

Poslodavac je dužan osigurati povjereniku radnika za zaštitu na radu uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave. Povjerenik koji postupa sukladno svojim ovlastima zaštićen je od postupka poslodavca utvrđenih Zakonom o zaštiti na radu.

Članak 17.

Radnik je obvezan:
- raditi s nužnom pozomošću i na način kojim ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja,
- na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača sredstava rada,
– održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,
– upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigumosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu iIi ugroziti život i zdravlje radnika,
– upoznati poslodavca ili nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na tjelesne nedostatke bolesti koje mogu kod obavljanja odredenih poslova uzrokovati posljedice po život zdravlje radnika ili njegov okoliš,
– ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebno za rad na siguran način,
– podvrći se provjeri da li je pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili bolestan, – pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim pregledima na koje je uključen.

Članak 18.

Radnik ima pravo odbiti raditi ako procijeni da mu prijeti neposredna opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu poduzete propisane mjere zaštite na radu.
Radnik koji odbije raditi u skladu s odredbom iz stavka 1. ovog članka ne smije biti u nepovoljniji položaj od drugih radnika.
Radnik koji odbije raditi u skladu s odredbom iz stavka 1. ovog članka, dužan je o tome obavijestiti neposrednog rukovoditelja te svojeg povjerenika zaštite na radu.

IV. PROBNI RAD

Članak 19.

Probni rad za radnike do trećeg stupnja stručne spreme ne može se ugovorom o radu utvrditi u trajanju dužem od 2 mjeseca, a za ostale radnike do šest mjeseci. Ako je ugovoren probni rad otkazni rok je 7 dana.

V. OBRAZOVANJE 1 OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 20.

Poslodavac će omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.
Radnik je dužan u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada školovati se obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.
Tijekom obrazovanja za potrebe poslodavca radniku pripadaju sva prava kao da je radio.
Međusobna prava i obveze izmedu radnika koji je upućen na obrazovanje i poslodavca ureduju se posebnim ugovorom u skladu s ovim Ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o rad

Članak 21.

Poslodavac može osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zaposliti kao pripravnika.
Radnik iz stavka 1. ovog članka polaže ispit po posebnom programu nakon provedenog pripravničkog staža kod poslodavca.
Pripravnički staž je različit u odnosu na stupanj stručnog obrazovanja i traje:
– za poslove do zaključno V. stupnja obrazovanja najviše šest mjeseci,
– za poslove VI. stupnja stručnog obrazovanja najviše devet mjeseci,
– za poslove VII. stupnja stručnog obrazovania naiviše dvanaest mjeseci.
Pripravništvo se obavlja po programu koji poslodavac donosi u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i radnih mjesta.
Program iz stavka 3. ovog članka obuhvaća osnove koje pripravnik treba upoznati tijekom pripravničkog staža, trajanje pripravničkog staža, stručnu obuku na tim poslovima u pojedinim odjelima, način stručnog osposobljavanja i slično.

Članak 22.

Pripravnički staž može se na prijedlog mentora skratiti najviše za polovinu vremena predviđenog trajanja.
Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolesti, služenja vojne službe i sl.) ako je ukupna odsutnost trajala duže od 30 dana.

Članak 23.

Stručni ispit pripravnika sastoji se od općeg i posebnog dijela.
Općim dijelom stručnog ispita provjerava se poznavanje materije koja proizlazi iz struke pripravnika, a posebnim dijelom znanje potrebno za samostalno i uspješno obavljanje poslova za koje se pripravnik osposobljavao.

Članak 24.

Stručni ispit polaže se pred stručnom komisijom koju imenuje poslodavac.
Ispitna komisija pred kojom pripravnik polaže stručni ispit sastoji se od predsjednika i dva člana. Članovi ispitne komisije u pravilu su i ispitivači iz pojedinih stručnih predmeta. U slučaju potrebe u ispitnu se komisiju mogu imenovati i ispitivači koji nisu članovi ispitne komisije.
Predsjednik, članovi komisije i ispitivači ne mogu imati niži stupanj stručne spreme od pripravnika koji pred njima polaže stručni ispit.

Članak 25.

Pripravnici u strukama i zanimanjima za koje je zakonom ili drugim propisom utvrdeno trajanje pripravničkog staža i način polaganja stručnog ispita, polažu stručni ispit sukladno tim propisima.

VI. RADNO VRIJEME

1. Raspored dnevnog i tjednog radnog vremena

Članak 26.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
Početak i završetak dnevnog radnog vremena uključujući i vrijeme odmora tijekom rada (stanke) određuje poslodavac pisanom odlukom ili sporazumom sa radničkim vijećem.
Dnevni i tjedni raspored radnog vremena i njegovo trajanje u granicama punog radnog vremena određuje poslodavac pisanom odlukom ili sporazumom s radničkim vijećem.

2. Preraspodjela radnog vremena

Članak 27.

Radno vrijeme može se rasporediti tako da se u pojedinim vremenskim razdobljima radi duže od punog radnog vremena a u drugim vremenskim razdobljima kraće s tim da ukupno radno vrijeme ne prijeđe puno radno vrijeme za to razdoblje.
Preraspodjela radnog vremena može se izvršiti za razdoblje do šest mjeseci i za kalendarsku godinu.
O preraspodjeli radnog vremena za razdoblje do šest mjeseci poslodavac je obvezan obavijestiti radnike 15 dana prije početka rada po preraspodjeli radnog vremena. Preraspodjelom se mora odrediti početak radnog vremena, trajanje dnevnog i tjednog radnog vremena u pojedinim vremenskim razdobljima i dane u koje se zbog izvršene preraspodjele neće raditi.
Preraspodjela radnog vremena za razdoblje kalendarske godine mora sadržavati trajanje dnevnog i tjednog radnog vremena za svaki pojedini mjesec te vrijeme trajanja neradnog perioda ako je on uveden preraspodjelom.
Prerasporedeno radno vrijeme ne može biti duže od 52 sata tjedno.

3. Nepuno radno vrijeme

Članak 28.

Ako potrebe poslodavca to zahtijevaju, ugovor o radu može se s radnikom sklopiti i za nepuno radno vrijeme.

4. Skraćeno radno vrijeme

Članak 29.

Poslove, na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika i trajanje radnog vremena na takvim poslovima poslodavci će odrediti Pravilnikom o radu.

VII. ODMORI I DOPUSTI

1. Stanka

Članak 30.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta.
Ugovorom o radu uredit će se način ostvarivanja prava na odmor tijekom rada – stanku, radnika koji radi na poslovima čija posebna narav ne omogućuje prekid rada radi korištenja tog odmora.
Ugovorom o radu može se urediti da se stanka iz stavka 1. ovog članka koristi na kraju dnevnog radnog vremena ili da se trajanje dnevnog radnog vremena posljednjeg radnog dana u tjednu skrati za vrijeme neiskorištenih stanki tijekom radnog tjedna.

2. Tjedni odmor

Članak 31.

Tjedni odmor radnik će koristiti nedjeljom, a kad je prijeko potrebno da radnik radi nedjeljom, dan neiskorištenog tjednog odmora mora mu se omogućiti u razdoblju od dva tjedna.

3. Godišnji odmor

Članak 32.

Najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora na kojeg radnik ima pravo svake kalendarske godine je 18 radnih dana.
Malodobnik ima pravo za svaku kalendarsku godinu na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radnih dana.
Radnik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštiti ga od štetnog utjecaja ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana. Trajanje godišnjeg odmora utvrđenog stavkom 1. i 2. ovog članka povećava se:
– za svake navršene dvije godine radnog staža za jedan radni dan;
– radniku invalidu rada i invalidu Domovinskog rata s preko 50% invaliditeta za 5 radnih dana; – radnici majci s dvoje ili više djece do 7 godina života za 3 radna dana;
Ukupno trajanje godišnjeg odmora radnika iz stavka 1., 2. i 4. ovog članka ne može iznositi više od 30 radnih dana.
Povećanje trajanja godišnjeg odmora radnika iz stavka 3. ovog članka poslodavci će urediti Pravilnikom o radu.
U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani utvrđeni Zakonom kao i razdoblje privremene nesposobnosti za rad.

Članak 33.

Poslodavac će vrijeme korištenja godišnjih odmora za sve radnike utvrditi planom korištenja godišnjih odmora koji će obznaniti do 31. svibnja tekuće godine. Do toga roka poslodavac će, kad to organizacija rada dopušta, odobravati godišnje odmore na pojedinačni zahtjev radnika.
Do 31. ožujka tekuće godine radnici koji se žele koristiti svojim pravom da godišnji odmor koriste u dva dijela, obvezni su o tome obavijestiti poslodavca. U obavijesti mogu predložiti i vrijeme u koje žele koristiti godišnji odmor, o čemu će poslodavac, ako to organizacija rada omogućava, voditi računa.
Radnici koji žele koristiti jedan dan godišnjeg odmora po vlastitoj želji dužni su o tome obavijestiti poslodavca prije donošenja plana godišnjih odmora, a o točnom datumu korištenja tog odmora poslodavca obavijestiti dva dana prije početka korištenja.

4. Plaćeni dopust

Članak 34.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše sedam radnih dana za važne osobne potrebe, a osobito:
– sklapanje braka                                              3 radna dana
– rođenje djeteta                                               2 radna dana
– smrti bračnog supružnika, djeteta ili roditelja    4 radna dana
– smrti roditelja bračnog supružnika, djedova
   i baka, braće i sestara                                     1 radni dan
– selidbe u isto drugo mjesto                              1 radni dan
– uklanjanje štetnih posljedica elementamih
   nesreća na stambenim i gospodarskim
   objektima                                                       4 radna dana
– teške bolesti člana uže obitelji (roditelji djeca)
   izvan mjesta stanovanja                                   2 radna dana
– u slučaju dobrovoljnog darivanja krvi               1 radni dan.

Ukoliko navedene okolnosti nastupe kada se radnik nalazi izvan procesa rada zbog korištenja godišnjeg odmora, bolovanja, neplaćenog dopusta ili drugih opravdanih razloga, prava iz stavka 1. ne mogu se prenositi.

Članak 35.

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja uz rad, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je radnik upućen od poslodavca ili uz njegove suglasnost, te za vrijeme obrazovanja za potrebe radničkog vijeća, radnik ima pravo:
– na plaćeni dopust radi pripremanja i polaganja ispita u srednjoj školi u trajanju od 5 radnih dana za svaki razred,
– na plaćeni dopust radi pripremanja i polaganja ispita na višoj, visokoj školi i fakultetu u trajanju od 7 radnih dana za svaku godinu studija,
– na plaćeni dopust do 3 rada dana za obrazovanje za potrebe radničkog vijeća prema programu osposobljavanja usvojenom na radničkom vijeću za svaku kalendarsku godinu,
– na plaćeni dopust za vrijeme trajanja osposobljavanja usavršavanja na koje je upućen od poslodavca.

5. Neplaćeni dopust

Članak 36.

Radniku se može odobriti neplaćeni dopust do 30 dana u slučajevima:
– njege člana obitelji,
– gradnje popravka kuće stana,
– liječenja na vlastiti trošak,
– obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak, te u drugim opravdanim slučajevima.
Kada to okolnosti zahtijevaju i dopuštaju neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se odobriti u trajanju dužem od 30 dana.

VIII. PLAĆA

Članak 37.

s Poslodavac je dužan radniku za njegov rad isplatiti plaću, koja se sastoji od:
– osnovne plaće utvrđene po osnovi složenosti poslova radnog mjest na koje je radnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu,
– stimulativnog dijela plaće po osnovi ostvarenih rezultata rada radnika,
– dodataka na plaću po osnovi radnog staža,
– dodatka za otežane uvjete rada.

Članak 38.

Plaća se isplaćuje za razdoblje od mjesec dana, a može se isplaćivati i za razdoblja od 15 dana. Plaću je poslodavac dužan isplatiti najkasnije 15 dana nakon obavljenog rada za razdoblje za koje se plaća isplaćuje.

1. Osnovna plaća

Članak 39.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrdena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalne uvjete rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog Ugovora predstavlja najniži iznos kojega je poslodavac dužan isplatiti radniku.
Normalnim učinkom smatra se puno izvršenje utvrdene norme, odnosno ostvareni planirani doprinos u radu utvrden aktom poslodavca ili uobičajenim za obavljanje pojedinih poslova.
Složenost poslova radnog mjesta u smislu odredbi ovog Ugovora sadrži: značaj radnog mjesta u poslovanju, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovomosti radnog mjesta, potrebno radno iskustvo, zahtijevani stupanj kreativnosti i inicijativnosti, kao i ostale psihofizičke osobine potrebne za rad na određenom radnom mjestu.
Normalni uvjeti rada na pojedinom radnom mjestu su uvjeti koji su u pravilu prisutni tijekom cijelog radnog vremena, koje odreduje tehnološki proces i njemu odgovarajuća organizacija rada, odnosno koji su uobičajeni za to radno mjesto.

Članak 40.

Najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove utvrđuje se u mjesečnom iznosu od 2.250,00 kuna.
Svaka ugovorna strana može podnijeti prijedlog za korekciju najniže osnovne plaće u slučaju porasta troškova života inflacije veće od 5% i u drugim opravdanim razlozima, koji je druga ugovoma strana dužna razmotriti i ocijeniti njegovu opravdanost. Postupak pregovaranja mora biti okončan u roku od 30 dana od dana podnijetog prijedloga.

Članak 41.

U tarifnom dijelu ovog Ugovora izvršeno je razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova odnosno radnih mjesta na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima, a svi poslovi odnosno radna mjesta razvrstana su u 10 grupa složenosti (prilog 1).
Poslodavac Pravilnikom o radu sporazumom sa radničkim vijećem može utvrditi veće osnovne plaće od onih utvrdenih tarifnim dijelom ovog Ugovora.
Za sve poslove i radna mjesta koja nisu obuhvaćena tarifnim dijelom Ugovora (prilog 1) poslodavac će, u dogovoru sa sindikatom, utvrditi tarife poslova poštujući pri tome utvrdene odnose složenosti poslova.

2. Stimulativni dio plaće

Članak 42.

Pravilnikom o radu ili sporazumom s radničkim vijećem, odlukom poslodavca i ugovorom o radu utvrđuju se mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimulacija radnika za ostvarenje većih rezultata rada. Za vrednovanje rezultata rada mogu se primijeniti uobičajeni normativi, a stimulativni elementi mogu se odrediti i radnim nalogom za obavljanje posla.
Radnik mora biti unaprijed upoznat s kriterijima i mjerilima za vrednovanje rezultata rada.
Na zahtjev radnika, poslodavca ili sindikata može se izvršiti stručna arbitraža normi ili drugih mjerila, a do završetka arbitražnog postupka radnik ostvaruje stimulativni dio plaće po do tada važećim mjerilima.

3. Dodatak za radni staž

Članak 43.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža 0,5 posto.
Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku za radni staž koji je upisan u radnu knjižicu, uvećan za tekući radni staž kod poslodavca.

4. Dodatak za otežane uvjete rada

Članak 44.

Osnovna plaća radnika povećat će se za sate rada kada radnik povremeno radi u uvjetima rada težim od normalnih uvjeta rada radnog mjesta na koje je stalno rasporeden i za koje mu je utvrđena osnovna plaća.
Elementi težih uvjeta rada koji se uzimaju u obzir kod uređivanja ovih pitanja u Pravilnicima o radu orijentacijski mogu biti slijedeći i njima slični:
I – UTJECAJ OKOLINE – dodatak na osnovnu plaću najmanje         5%
– rad na temperaturi ispod -5°C ili iznad 35°C,
– rad u uvjetima nagle i učestale promjene okolne temperature,
– rad uz buku veću od dozvoljene i kada su propisana zaštitna sredstva,
– rad na strojevima sa jačom vibracijom u radu,
– rad sa sredstvima ili u okolini s pojačanim zračenjem, a gdje su propisana zaštitna sredstva,
– rad u okolini zasićenoj štetnim parama, plinovima, prašinom, a gdje su propisana osobna zaštitna sredstva.
II – FIZIČKA i PSIHIČKA OPTEREĆENJA – dodatak na
   osnovnu plaću najmanje                                                                    5%
– rad vozača teških motomih vozila u javnom prometu,                         5%
– rad na teškim gradevinskim strojevima,                                              5%
– rad na visini iznad 25 m,
– rad na dubini u uskim kanalima i rovovima dubljim od 3 m,               10%
– rad na visećim skelama,                                                                   25%
– rad na izbijanju i pograđivanju tunela gdje je pograđa potrebna         40%
– radovi u tunelu kada je postavljena pograđa iIi ona nije potrebna,     30%
– punjenje i paljenje mina,                                                                   25%
– kesonski i ronilački radovi.                                                               50%

U slučaju rada u uvjetima koji se po više osnova smatraju težim od normalnih za dotično radno mjesto, osnovna plaća radnika povećat će se za najveći utvrđeni dodatak.

5. Prekovremeni rad

Članak 45.

Prekovremenim radom smatra se rad duži od punog radnog vremena, a može se narediti pod uvjetima utvrđenim zakonom,
Za prekovremeni rad cijena sata rada radnika povećava se za 50 posto.

6. Noćni rad

Članak 46.

Noćnim radom smatra se rad između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana.
Ako je rad organiziran u smjenama mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan.
Za noćni rad cijena sata rada radnika povećava se za 30 posto.

7. Rad nedjeljom i blagdanom

Članak 47.

Rad nedjeljom ili blagdanom je onaj rad koji je u te dane obavljen izmedu 00 i 24 sata.
Za rad nedjeljom cijena sata rada radnika povećava se za 35 posto, a za dan Uskrsa za 50 posto.
Za rad na dane blagdana i u neradne dane utvrđene Zakonom radnik ima pravo na plaću uvećanu 50% i naknadu plaće u visini utvrđenoj u članku 51. stavak 2. Ugovora.

8. Smjenski rad

Članak 48.

Smjenskim radom se smatra rad u najmanje dvije smjene s punim dnevnim radnim vremenom. Za rad u drugoj smjeni cijena sata rada radnika povećava se za 10 posto.

9. Jednokratni dodatak plaći

Članak 49.

Radnik ima pravo na jednokratni dodatak na plaću u iznosu od 1.500,00 kuna godišnje.
Jednokratni dodatak na plaću iz prethodnog stavka isplaćuje se s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor, ali ne prije 30. lipnja za tekuću godinu.

10. Sudjelovanje u dobiti

Članak 50.

Ugovorom o radu mogu se ugovoriti uvjeti za sudjelovanje radnika u dobiti poslodavca.

IX. NAKNADA PLAĆE

Članak 51.

Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u visini njegove prosječne plaće isplaćene za rad u tuzemstvu u prethodna tri mjeseca ili za prethodni mjesec ako je to za njega povoljnije. Naknada se isplaćuje s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće isplaćene za rad u tuzemstvu u prethodna tri mjeseca za prethodni mjesec, ako je to za njega povoljnije, za vrijeme kad ne radi zbog:
– plaćenog dopusta,
– državnih blagdana i neradnih dana utvrdenih zakonom,
– drugih slučajeva utvrdenih zakonom, sporazumom sa radničkim vijećem i ovim Ugovorom, kada njime za pojedine slučajeve nije odredena visina naknade u drugom iznosu.

Članak 52.

Za rad u radničkom vijeću predstavnik radnika ima pravo na naknadu plaće za broj sati utvrden zakonom ili sporazumom poslodavca i radničkog vijeća u visini prosječne satnice ostvarene za sate rada u mjesecu za koji mu pripada naknada.

Članak 53.

Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme kada ne radi zbog:
– obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama poslodavca najmanje u visini njegove osnovne plaće,
– prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran kao npr. u slučaju nedostatka sirovina, pogonske energije i slično, u visini osnovne plaće.

Članak 54.

U slučaju odsutnosti s posla zbog bolovanja radniku pripada naknada plaće u visini utvrđenoj propisima o zdravstvenom osiguranju.
Naknada u 100 postotnom iznosu od osnovice iz stavka 1. ovoga članka radniku pripada za slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ozljede na radu i drugih slučajeva određenih zakonom.

X. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

1. Dnevnice i troškovi prijevoza

Članak 55.

Radnik koji je upućen na službeno putovanje u zemlji ima pravo na dnevnicu i na naknadu putnih troškova. Puni iznos dnevnice je 150,00 – 170,00 kuna.
Radniku na službenom putovanju u zemlji pripada dnevnica u punom iznosu za svaka 24 sata provedena na službenom putovanju i za ostatak vremena preko 24 sata a duže od 12 sati. Pola dnevnice priznaje se ako je službeno putovanje trajalo 8 do 12 sati.
Radniku se priznaju putni troškovi u iznosu ostvarenog prijevoza sredstvima javnog prometa od mjesta stanovanja odnosno sjedišta poslodavca do mjesta u koje je upućen na službeno putovanje.
Radnik na službenom putovanju ima pravo i na naknadu punog iznosa hotelskog računa za spavanje do visine cijene noćenja u hotelu s tri zvjezdice (*** kategorije) u istom mjestu. Poslodavac svojom odlukom može odobriti smještaj i u hotelu više kategorije.
Troškovi i dnevnice za službena putovanja u inozemstvu obračunavaju se na način kako je to regulirano za tijela države uprave.

2. Terenski dodatak

Članak 56.

Za vrijeme rada i boravka izvan sjedišta poslodavca sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i izvan mjesta radnikovog prebivališta ili uobičajenog boravišta, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove prehrane i ostalih troškova na terenu.
Terenski dodatak iznosi od 80,00 – 170,00 kuna dnevno.
Poslodavac utvrđuje pripadajući iznos terenskog dodatka srazmjerno troškovima prehrane koje imaju radnici na pojedinim gradilištima.
Akontacija za terenski dodatak isplaćuje se radniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za slijedeći mjesec, odnosno prilikom upućivanja na terenski rad. Ako su radniku od strane poslodavca osigurani smještaj i prehrana uz odgodu plaćanja do isplate terenskog dodatka, terenski se dodatak može obračunati i isplatiti zajedno sa isplatom plaće za mjesec u kojem su usluge smještaja i prehrane korištene.
Dnevnice i terenski dodatak međusobno se isključuju.

3. Odvojeni život

Članak 57.

Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvrdit će se slučajevi kad ratlniku koji radi u sjedištu poslodavca pripada pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji.
Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se zbog pokrića povećanih troškova života ili djelomičnog pokrića tih troškova, a može se odobriti u visini od 400,00 do 1.500,00 kun.
Iznos naknade odreduje poslodavac u zavisnosti od visine troškova koje ima radnik.
Naknada za odvojeni život i terenski dodatak međusobno se isključuju.

4. Troškovi prijevoza na posao

Članak 58.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvamih troškova prijevoza javnim prometom prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.
U slučajevima kada postoji mogućnost korištenja više altemativnih sredstava javnog prometa različite cijene, radnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini cijene one vrste javnog prometa koja je najpogodnija za poslodavca.
Poslodavac ne odgovara radnicima za naknadu eventualne štete (materijalne, nematerijalne) koja može nastati uslijed nezgode pri dolasku odlasku s posla, osim u slučajevima kada je zakonom propisana odgovornost Poslodavca.

5. Upotreba privatnog automobila u službene svrhe

Članak 59.

Ukoliko radnik ima pravo na korištenje privatnog automobila u službene svrhe nadoknadit će mu se troškovi u visini 2,00 kn po prijeđenom kilometru odnosno u visini neoporezivog iznosa sukladno važećim poreznim propisima.

6. Nagrada učenicima i studentima

Članak 60.

Učenicima i studentima na obveznoj praksi pripada za vrijeme prakse nagrada u visini od 600,00 -1.250,00 kuna mjesečno odnosno srazmjemo vremenu provedeno na praksi.

7. Otpremnina za umirovljenje

Članak 61.

Kad radnik stekne uvjete i ostvari pravo na mirovinu pripada mu pravo na otpremninu u visini od 8.000,00 kuna.

8. Solidarne pomoći

Članak 62.

Radnik njegova obitelj ima pravo na solidarnu pomoć u sljedećim slučajevima;
1. smrti radnika u visini od najmanje                           7.500,00 kuna
2. smrti člana uže obitelji u visini od najmanje              3.000,00 kuna.

Poslodavac može, ako se za to steknu svi uvjeti, isplatiti solidamu pomoć u slučajevima:
1. nastanka invalidnosti radnika orijentaciono do         2.500,00 kuna godišnje
2. bolovanja radnika dužeg od 90 dana radi nabavke
    medicinskih pomagala i pokrića participacije pri
    kupnji lijekova orijentaciono do                              2.500,00 kuna godišnje
3. otklanjanja štetnih posljedica nastalih
    elementamim nepogodama na objektima za
    stanovanje radnika orijentaciono do                        2.500,00 kuna godišnje.

Užom obitelji u smislu stavka 1. ovog članka smatra se bračni drug, roditelji, djeca, i osobe s njima izjednačene po zakonu (osoba koja živi s radnikom u izvanbračnoj zajednici, usvojena djeca i djeca na skrbi kao i punoljetna osoba kojoj je imenovan skrbnik)«.

9. Jubilarne nagrade

Članak 63.

Radnik ima pravo na jubilamu nagradu za neprekidni radni staž navršen kod istog poslodavca za navršenih:
– 10 godina radnog staža         od najmanje 1.500,00 kuna
– 15 godina radnog staža         od najmanje 2.000,00 kuna
– 20 godina radnog staža         od najmanje 2.500,00 kuna
– 25 godina radnog staža         od najmanje 3.000,00 kuna
– 30 godina radnog staža         od najmanje 3.500,00 kuna
– 35 godina radnog staža         od najmanje 4.000,00 kuna
– 40 godina radnog staža         od najmanje 5.000,00 kuna.

10. Darovi

Članak 64.

Poslodavac može jednom godišnje, radnikovom djetetu do 15 godina starosti, osigurati poklon orijentaciono do visine 400,00 kuna.
Radnik ima pravo na dar u naravi u iznosu od 400,00 kuna godišnje.

XI. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA

Članak 65.

lzum je novoostvareno rješenje nekog tehničkog problema koje poslodavac može upotrijebiti u svom poslovanju i koje ispunjava zakonske uvjete za dobivanje patenta.
Tehničko unapređenje je tehničko rješenje kojim se proizvodni postupak unapređuje svrsishodnijom upotrebom poznatih tehničkih sredstava i tehnoloških postupaka i time postiže veća učinkovitost, bolja kakvoća proizvoda, ušteda materijala i energije, bolje korištenje strojeva i uredaja, bolji nadzor proizvoda i veća sigurnost na radu ili dobivanje novog proizvoda koji nije predmet patenta.

Članak 66.

Radnik je dužan o izumu ostvarenom na radu i u svezi s radom obavijestiti poslodavca. lzum pripada poslodavcu.
Radnik može predložiti poslodavcu prihvaćanje tehničkog unapređenja.

Članak 67.

Za izume i unapređenje iz članka 65. ovog Ugovora radnik ima pravo na nadoknadu u visini koju će utvrditi stručna komisija poslodavca prema prosudbi korisnosti izuma odnosno tehničkog unapredenja uzimajući u obzir:
– tehnički i gospodarski značaj izuma odnosno tehničkog unapređenja,
– gospodarsku korist koja će se ostvariti upotrebom
– vrijednost sredstava koje je poslodavac uložio ili će uložiti u ostvarenje izuma odnosno tehničkog unapređenja,
– druge okolnosti od značenja za odredivanje nadoknade.
Na osnovi prosudbe rezultata koji će se ostvariti primjenom izuma odnosno tehničkog unapredenja i vrijednosti sredstava koje je poslodavac uložio mora uložiti u primjenu izuma odnosno tehničkog unapređenja komisija će prosuditi koju gospodarsku korist može poslodavac očekivati primjenom izuma odnosno tehničkog unaprjeđenja u narednih 5 godina.

Članak 68.

Na osnovi procjene korisnosti iz članka 67. ovog Ugovora izumitelju odnosno predlagatelju tehničkog unapređenja utvrdit će se postotak od procijenjene korisnosti izuma odnosno tehničkog unapređenja i posebnim ugovorom utvrditi iznos koji pripada izumitelju odnosno predlagatelju tehničkog unapređenja.
Novčani iznos nadoknade iz stavka 1. ovog članka isplatit će se izumitelju u visini jedne trećine tog iznosa tri mjeseca nakon podnošenja patenta Državnom zavodu za patente, a preostali iznos nadoknade u pet jednakih godišnjih dijelova koji dospijevaju za isplatu u mjesecu veljači tekuće godine za prethodnu godinu.
Predlagatelju tehničkog unapređenja nadoknada se isplaćuje u pet jednakih godišnjih iznosa koji dospijevaju za isplatu u mjesecu veljači za prethodnu godinu.

Članak 69.

Ugovorom o radu može se ugovoriti drugačiji način utvrdivanja nadoknade za izume ostvarene na radu u svezi s radom i za tehnička unapređenja.

Članak 70.

Ako nadoknada za izume ostvarene na radu ili u svezi s radom i za tehnička unapređenja nije ugovorena ugovorom o radu ili posebnim ugovorom, radnik može od nadležnog suda zahtijevati da odredi pravičnu nadoknadu, može od nadležnog suda zahtijevati da sud utvrdi iznos nadoknade.

Članak 71.

O izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, ali je u svezi s dkelatnošću poslodavca radnik je dužan obavijestiti poslodavca, te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u svezi s tim izumom.
Poslodavac je dužan u roku od mjesec dana očitovati se o ponudi radnika iz stavka 1. ovog članka.

XII. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

1. Zaštita prava

Članak 72.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.
Pisane odluke o ostvarivanju prava i obveza radnika neposredno se uručuju radniku dostavljaju preporučenom poštom na posljednju adresu koju je radnik prijavio poslodavcu.
Radnik se obvezuje u slučaju promjene adrese stanovanja odmah o tome obavijestiti poslodavca.
Ukoliko se pismeno poslodavca upućeno radniku na adresu prijavljenu poslodavcu od strane radnika vrati nedostavljeno zbog odbitka primitka ili nepoznate odnosno netočno prijavljene adrese, pismeno će se objaviti na oglasnoj ploči u prostorijama Poslodavca, a ugovorne stranke su suglasne da se time smatra da je dostava radniku uredno obavljena.

2. Pritužbe na odnos prema radniku

Članak 73.

Neovisno od postupka za zaštitu prava iz članka 72. ovog Ugovora radnik koji smatra da je prema njemu nepravedno postupljeno od strane nadređenog djelatnika, suradnika ili uprave društva, može se na postupanje prema njemu žaliti nadređenom djelatniku ili upravi društva, a može se obratiti za posredovanje i radničkom vijeću.

3. Zaštita starijih radnika

Članak 74.

Radnik kojem do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje pet godina staža godina života, zadržava do odlaska u mirovinu plaću koju je ostvario ili bi pod normalnim radnim uvjetima ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem su se stekle spomenute okolnosti.
Plaća iz stavka 1. ovog članka uvećava se u razmjeru s rastom prosječnih plaća kod poslodavca.

4. Zaštita dostojanstva radnika

Članak 75.

Poslodavac će Pravilnikom o radu utvrditi postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika sukladno odredbama Zakona o radu.

XIII. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 76.

Sindikat kod poslodavca djeluje u skladu sa sindikalnim pravilima.
Sindikat je dužan odluku o izboru odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika dostaviti poslodavcu.
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove funkcije i 6 mjeseci nakon prestanka njenog obavljanja ne može se bez prethodne suglasnosti sindikata otkazati ugovor o radu, rasporediti na drugo radno mjesto, niti ga na bilo koji način dovesti u manje povoljan ili podređen položaj.
Poslodavac će omogućiti sindikalnom povjereniku izostanak s rada uz naknadu plaće kao da radi, radi prisustvovanja sindikalnim sastancima, tečajevima osposobljavanja, seminarima, kongresima, skupštinama ili konferencijama, sjednicama radničkog vijeća te za ostale potrebe sindikalnog rada, i to tako da za svakog člana sindikata ima pravo na jedan sat aktivnosti godišnje, ali ne manje od 56 sati, niti više od 750 sati.

Članak 77.

Poslodavac će primiti i saslušati sindikalnog povjerenika odnosno predstavnika sindikata kada on to traži po dogovoru.
Poslodavac će sindikalnom povjereniku omogućiti rad radi ostvarivanja prava na zaštitu i promicanje prava i interesa članova sindikata.
Stavove i prijedloge sindikata poslodavac će razmotriti i o njima se izjasniti.

Članak 78.

Poslodavac će za potrebe sindikata osigurati:
– odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka sindikata,
– stručne, tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri u kojoj je to nužno za ostvarivanje sindikalne funkcije,
– obračun i naplatu sindikalne članarine putem isplatih lista, uz prethodnu suglasnost radnika člana sindikata, koju isti daje vlastoručnim potpisivanjem pristupnice sindikata.

XIV. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA

1. Ponašanje ugovornih stranaka

Članak 79.

Ugovome strane dužne su zalagati se za poštivanje odredaba ovog Ugovora i za njegovu pravilnu provedbu.
Ugovome strane dužne su se suzdrzati od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti s odredbama Ugovora, sprječavalo iIi otežavalo njegovu provedbu.

2. Socijalni mir

Članak 80.

Za vrijeme važenja ovog Ugovora stranke će se suzdržati od industrijskih akcija (štrajka, lock outa i dr.)
Obveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na pitanja o kojima je pokrenut zahtjev za otpočimanje kolektivnih pregovora radi njihovog uredenja niti na postupanje stranaka Ugovora u slučaju neuspjelog pokušaja mirnog rješavanja kolektivnih sporova iz ovog Ugovora.

3. Zaključivanje, izmjene i dopune Ugovora

Članak 81.

Postupak za zaključivanje novog Ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovome strane. Ugovome strane mogu bilo u koje vrijeme predložiti izmjene odnosno dopune ovog Ugovora.
U zaključivanju, izmjenama i dopunama Ugovora sindikati nastupaju kao jedna strana na strani radnika.
Svaki sindikat može uz suglasnost drugog sindikata samostalno zahtijevati izmjenu ili dopunu Ugovora.

Članak 82.

Ugovoma strana koja želi izmjenu odnosno dopunu Ugovora predlaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.
Druga strana dužna se je o prijedlogu opredijeljeno izjasniti u roku od 30 dana od prijema zahtjeva iz prethodnog stavka.
U slučaju da ugovoma strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu Ugovora, odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku od 30 dana, strana predlagateljica pokreće postupak pred Mirovnim vijećem. Odredbe stavka 1. do 3. ovog članka primjenjuju se i na postupak zaključivanja novog Ugovora.

4. Rješavanje kolektivnih sporova

Članak 83.

Za rješavanje sporova medu stranama Ugovora koje nije bilo moguće riješiti medusobnim pregovaranjem provodi se postupak mirenja.
U smislu odredaba ovog Ugovora pod kolektivnim radnim sporom podrazumijeva se spor o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora ili drugi sličan spor koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije te neisplate plaće odnosno naknade plaće.

Članak 84.

Postupak mirenja provodi jedan miritelj.
Miritelj je osoba koju stranke koje su u sporu izaberu s liste miritelja koja se vodi pri Gospodarsko-socijalnom vijeću ili koju sporazumno odrede.

Članak 85.

Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje strane, a mora se završiti u roku pet dana od pokrenutog postupka.
Ako strane u sporu ne dogovore drugačije, postupak mirenja provodi se sukladno važećem Pravilniku o načinu izbora miritelja i provodenju postupka mirenja kojeg donosi Gospodarsko-socijalno vijeće.
Svaki sporazum koji strane postignu mora biti u pisanom obliku. Sporazum je sastavni dio Ugovora i dopunjuje ga, odnosno mijenja te ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

Članak 86.

Stranke mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog miritelja.
Mirenje je bezuspješno ako bilo koja strana pisano izjavi da mirenje smatra neuspješnim.

Članak 87.

Ako je mirenje neuspješno stranke spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.
Arbitraža ima tri člana. Svaka strana imenuje jednog člana, a predsjednika obje strane odreduju sporazumno.
U slučaju da se strane ne sporazumiju o imenovanju predsjednika, njegovo imenovanje povjerava se Gospodarsko-socijalnom vijeću.
Postupak pred arbitražom stranke mogu urediti posebnim pravilnikom.
Ako stranke postupak pred arbitražom ne urede posebnim pravilnikom, postupak će se urediti sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora. U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu stanke će odrediti pitanja koja iznose pred arbitražu.
Arbitraža može odlučiti samo o pitanjima koja su pred nju iznijele stranke spora.

Članak 88.

Ako se radi o sporu o tumačenju ili primjeni zakona, drugoga propisa Kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na zakonu, drugom propisu ili Kolektivnom ugovoru.
Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na pravičnosti.
Ako stranke spora u Kolektivnom ugovoru ili sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu ne odrede drugačije, arbitražna odluka mora biti obrazložena.
Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba.
Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora, arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

5. Organ za tumačenje Ugovora

Članak 89.

Ugovome strane imenuju zajednički organ za tumačenje odredbi ovog Ugovora i praćenje njegove primjene.
Zajednički organ ima šest članova od kojih svaka strana imenuje trojicu.

6. Otkaz Ugovora

Članak 90.

U slučaju da jedna od strana krši obveze koje je preuzela ovim Ugovorom, druga strana može Ugovor otkazati.
Otkaz je potrebno drugoj strani prethodno najaviti u roku koji ne može biti kraći od 3 mjeseca. Po otkazivanju Ugovora, svaka strana može tražiti zaključivanje novog Ugovora.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 91.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuje se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u Pravilniku o radu drugom aktu poslodavca.
Ako bi Pravilnikom o radu ili drugim aktom poslodavca neko pravo bilo utvrđeno u manjem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog Ugovora primjenjuju se odredbe ovog Ugovora.

Članak 92.

Stranke se obvezuju jednom tromjesečno razmotriti izvješće organa iz članka 89. ovog Ugovora, utvrditi postoje li sporne odredbe u primjeni Ugovora i ocijeniti da li postoje razlozi zbog kojih bi trebalo inicirati izmjene i dopune Ugovora.
Svaka stranka ovlaštena je inicirati sastanak za razmatranje pitanja iz prethodnog stavka.

Članak 93.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog Ugovora snose potpisnici, svaki u svom dijelu, a troškove pripremanja i rada miritelja, arbitraže i komisije za tumačenje, potpisnici dijele na principu da Udruga poslodavaca graditeljstva Hrvatske snosi jednu polovinu, a sindikati potpisnici Ugovora na jednake dijelove drugu polovinu.

Članak 94.

Ovaj Ugovor sklapa se na neodređeno vrijeme.
Za svaku poslovnu godinu provest će se njegova novacija i prilagođavanje uvjetima gospodarenja u toj poslovnoj godini.

Članak 95.

Smatra se da je ovaj Ugovor sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici potpisnika, kojim danom stupa na snagu, a primjenjuje se od 1. siječnja 2002. godine, prve izmjene i dopune za 2003. godinu od 1. svibnja 2003. godine, druge izmjene i dopune za 2004. godinu od 1. lipnja 2004. godine, treće izmjene i dopune od 1. lipnja 2005. godine i četvrte izmjene i dopune od 20. listopada 2006. godine.
Kolektivni ugovor dostavit će se Ministarstvu rada i socijalne skrbi.
Ugovor će se javno objaviti na način propisan Pravilnikom ministra nadležnog za rad.

Članak 96.

Stupanjem na snagu ovog Ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor od dana 5. veljače 1999. godine.

Članak 97.

Ugovome strane su suglasne da se postojeća zatečena visina plaće pojedinog radnog mjesta, kao i sva druga prava radnika ugovorena Kolektivnim ugovorom ili odredena drugim aktima na razini pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost iz članka 2. Ugovora, neće umanjivati prilikom usklađivanja s ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 98.

Dodatak Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo od dana 7. prosinca 2001. godine, kojim se uređuju prava i obveze te uvjeti rada radnika koje poslodavac upućuje na rad na inozemna gradilišta, je sastavni dio ovog Kolektivnog ugovora

Zagreb, 20. listopada 2006.
 

Napomena: prilozi i dodaci ispušteni su u ovom info pregledu

A700 A701 A702 A703 A704 A705 A706 A707 A708 A709 A710