USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

2088

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom Đ. A. iz S., kojega zastupa B. Ć., dipl. pravnik iz Z., na sjednici održanoj 28. lipnja 2006. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.
II. Ukidaju se:
– rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj: Gž-4241/05-2 od 15. studenoga 2005. godine i
– rješenje Općinskog suda u Zagrebu broj: PP-471/96 od 5. srpnja 2005. godine.
III. Predmet se vraća Općinskom sudu u Zagrebu na ponovni postupak.
IV. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Ustavna tužba podnijeta je protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj: Gž-4241/05-2 od 15. studenoga 2005. godine.
Tom presudom odbijena je kao neosnovana žalba podnositelja i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zagrebu broj: PP-471/96 od 5. srpnja 2005. godine, kojom je odbijen njegov tužbeni zahtjev radi utvrđenja da ga je tuženik N. M. smetao u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu dvosobnog stana na 5. katu zgrade u Z., T.
2. Podnositelj ustavne tužbe smatra da je Županijski sud u Zagrebu, u konkretnom slučaju, nepravilno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio propise materijalnog i procesnog prava. U bitnom navodi da je u posjedovnoj parnici presuđeno na temelju načela petitorium absorbet possessorium koje nema uporišta u pozitivnom pravu. Tvrdi da mu nije pružena zaštita posjeda iako ga je tuženik samovlasno i nasilno smetao u posjedu i to prije donošenja presude u petitornoj parnici što, prema njegovom mišljenju, ima za posljedicu povredu ustavnih prava zajamčenih člankom 14. stavkom 2., 23. stavkom 1., 29. stavcima 1. i 4., 32. stavkom 1.,34. stavkom 1. i 35. Ustava Republike Hrvatske.
Podnositelj predlaže Ustavnom sudu usvajanje ustavne tužbe, ukidanje rješenja Županijskog i Općinskog suda u Zagrebu i vraćanje predmeta nadležnom sudu na ponovni postupak.
3. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis Općinskog suda u Zagrebu broj: PP-471/96.

Ustavna tužba je osnovana.

4. U postupku pokrenutom ustavnom tužbom na temelju odredbe članka 62. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. –pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), Ustavni sud, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela povrijeđeno podnositelju ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
5. Prvostupanjski je sud utvrdio da je podnositelju pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu, broj: Ps-607/93, otkazano stanarsko pravo na spornom stanu te mu je naložena predaja stana u posjed Gradu Zagrebu, kao i da je Grad Zagreb prodao stan tuženiku, koji ga je opet prodao D. K. Slijedom navedenoga, prvostupanjski sud zaključuje da je podnositelj izgubio pravo na posjed pravomoćnom sudskom presudom u korist prednika tuženika, slijedom čega nema pravo na posjedovnu zaštitu.
U konkretnom slučaju mjerodavna je odredba članka 75. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (»Narodne novine« broj 53/91., u daljnjem tekstu ZOVO) i odredba članka 441. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine« broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01. i 117/03.; u daljnjem tekstu ZPP).
Odredba članka 75. ZOVO-a glasi:
Svaki posjednik stvari i prava (član 70) ima pravo na zaštitu od uznemiravanja ili oduzimanja posjeda (smetanje posjeda).
Odredba članka 441. ZPP-a glasi:
Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
Općinski sud u Zagrebu je odbio tužbeni zahtjev podnositelja ne odlučujući pritom o smetanju posjeda na temelju dokaza provedenih u postupku, već je pozivom na načelo da stvarnopravni (vlasnički) apsorbira posjedovni zahtjev (petitorium absorbet possessorium) zauzeo stajalište da se podnositelju ne može pružiti posjedovna zaštita, jer je prije završetka posjedovne parnice u petitornoj parnici koja se vodila između istih stranaka odlučeno da pravo na posjed pripada onome koji je u posjedovnoj parnici tuženik.
Osporenim rješenjem Županijski sud u Zagrebu, odlučujući o žalbi podnositelja, prihvatio je pravno stajalište prvostupanjskog suda.
6. Podnositelj u ustavnoj tužbi ističe da mu je osporenim rješenjima povrijeđeno ustavno jamstvo jednakosti svih pred zakonom, zajamčeno člankom 14. stavkom 2. Ustava.
Tijekom ustavnosudskog postupka Ustavni sud je utvrdio da je osporeno rješenje, kao i rješenje Općinskog suda u Zagrebu, doneseno pogrešnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava. Naime, sudovi su svoja rješenja, protivno odredbi članka 75. ZOVO-a, utemeljili na pravu na posjed tuženika u parnici, a nisu posjedovnu zaštitu pružali prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju. Slijedom navedenog, podnositelju je povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno odredbom članka 14. stavka 2. Ustava.
7. Odredbom članka 29. stavka 1. Ustava propisano je da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.
Budući da u konkretnom slučaju ni Županijski ni Općinski sud u Zagrebu, raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda nisu ograničili samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, protivno navedenoj odredbi članka 441. ZPP-a, Ustavni sud je utvrdio da je podnositelju povrijeđeno i ustavno pravo na pravično suđenje zajamčeno odredbom članka 29. stavka 1. Ustava.
Isto stajalište Ustavni sud je zauzeo u odluci broj: U-III-2714/2004. od 2. svibnja 2006. godine (»Narodne novine« broj 59/06.).
8. Slijedom navedenog, na temelju odredbi članaka 73. i 76. Ustavnog zakona odlučeno je kao u izreci.
9. Odluka o objavi (točka IV. izreke) temelji se na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona.

Broj: U-III-632/2006
Zagreb, 28. lipnja 2006.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednica Vijeća
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.