HRVATSKI SABOR

2018

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 13. srpnja 2006. godine.

Klasa: 011-01/06-01/42
Urbroj: 71-05-03/1-06-2
Zagreb, 19. srpnja 2006.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Članak 1.

U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 121/03. i 48/05.) u članku 5. stavku 1. iza podstavka 5. dodaje se novi podstavak 6. koji glasi:
»– osigurava razvoj sustava telemedicine u Republici Hrvatskoj,«.
Dosadašnji podstavci 6. i 7. postaju podstavci 7. i 8.
Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»Uvjete, organizaciju i način obavljanja telemedicine propisat će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo.«

Članak 2.

U članku 8. stavku 1. podstavku 8. riječi: »organa i tkiva,« zamjenjuju se riječima: »organa, tkiva i stanica,«.
U stavku 2. briše se točka i dodaju riječi: »kao i za pokriće gubitaka zdravstvenih ustanova čiji je osnivač.«.

Članak 3.

U članku 9. stavku 2. briše se točka i dodaju riječi: »kao i za pokriće gubitaka zdravstvenih ustanova čiji su osnivač.«.
Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
»Ugovorom između pravne ili fizičke osobe koja obavlja turističku djelatnost i zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnoga zdravstvenog radnika uređuje se organiziranje i financiranje provođenja mjera zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima.«

Članak 4.

U članku 17. riječi: »Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo« zamjenjuju se riječima: »državnih zdravstvenih zavoda«.

Članak 5.

Članak 20. mijenja se i glasi:
»Specifičnu zdravstvenu zaštitu radnici ostvaruju sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu.«

Članak 6.

Članak 21. mijenja se i glasi:
»U ostvarivanju zdravstvene zaštite svaka osoba u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na:
1. jednakost u cjelokupnom postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite,
2. slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije,
3. zdravstvenu uslugu standardizirane kvalitete i jednakog sadržaja,
4. prvu pomoć i hitnu medicinsku pomoć kada joj je ona potrebna,
5. odbijanje liječenja od strane studenata i odbijanje svih drugih intervencija koje bi samostalno obavljali zdravstveni radnici prije položenoga stručnog ispita i ishođenog odobrenja za samostalan rad,
6. odbijanje pregleda i liječenja, osim u slučaju kada bi odbijanjem ugrozila zdravlje drugih, uključivši tu i pravo da tijekom liječenja pisanim putem zatraži promjenu doktora medicine, odnosno doktora stomatologije iz razloga koji ne mora šire obrazlagati,
7. prehranu u skladu sa svojim svjetonazorom za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi,
8. obavljanje vjerskih obreda za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi u za to predviđenome prostoru,
9. opremanje u mrtvačnici u slučaju smrti, uz primjenu vjerskih, odnosno drugih običaja vezanih uz iskaz pijeteta prema umrloj osobi.
Prilikom korištenja zdravstvene zaštite osoba ostvaruje i prava sukladno Zakonu o zaštiti prava pacijenata.«

Članak 7.

U članku 22. stavak 2. mijenja se i glasi:
»Svaka poslovno sposobna osoba dužna je poduzimati aktivnosti u cilju očuvanja i unapređenja svoga zdravlja i izbjegavati sve rizične čimbenike koji ugrožavaju život i zdravlje (uporaba opojnih droga, alkohola, duhanskih proizvoda, rizično spolno ponašanje i drugi medicinski priznati rizični čimbenici).«

Članak 8.

U članku 25. stavak 1. mijenja se i glasi:
»Zdravstvena zaštita na primarnoj razini obuhvaća:
– praćenje zdravstvenog stanja stanovnika i predlaganje mjera za zaštitu i unapređenje zdravlja stanovnika,
– sprječavanje i otkrivanje bolesti kao i liječenje i rehabilitaciju bolesnika,
– specifičnu preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima na svom području,
– zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina,
– zdravstvenu zaštitu žena,
– preventivnu zdravstvenu zaštitu rizičnih skupina i ostalih stanovnika u skladu s programima preventivne zdravstvene zaštite i organiziranjem obveznih preventivnih pregleda,
– savjetovanje, zdravstveno prosvjećivanje i promicanje zdrav­lja radi njegovog očuvanja i unapređenja,
– higijensko-epidemiološku zaštitu,
– sprječavanje, otkrivanje i liječenje bolesti zubi i usta s rehabilitacijom,
– zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladeži s poremećajima u tjelesnom i duševnom razvoju,
– patronažne posjete, zdravstvenu njegu i liječenje u kući,
– medicinu rada,
– hitnu medicinsku pomoć,
– palijativnu skrb,
– zaštitu mentalnoga zdravlja,
– opskrbu i izradu lijekova te opskrbu medicinskim proizvodima,
– sanitetski prijevoz.«
U stavku 2. iza podstavka 3. dodaje se novi podstavak 4. koji glasi:
»– gerontološke-javnozdravstvene zaštite,«.
Dosadašnji podstavci 4. – 14. postaju podstavci 5. – 15.

Članak 9.

U članku 26. stavku 1. riječi: »zdravstveni radnik srednje stručne spreme« zamjenjuju se riječima: »zdravstveni radnik prvostup­nik, zdravstveni radnik više ili srednje stručne spreme«.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
»Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini obavljaju doktori medicine, specijalisti obiteljske (opće) medicine, specijalisti medicine rada, specijalisti medicine rada i sporta i specijalisti školske medicine u timu s medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, doktori stomatologije u timu sa stomatološkim asistentom, odnosno medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom, specijalisti epidemiologije, zdravstvene ekologije i javnog zdravstva, specijalisti medicinske biokemije, odnosno osobe sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem medicinske biokemije u timu s osobom sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ili stručnim studijem laboratorijske dijagnostike, odnosno laboratorijskim tehničarom te magistri farmacije u timu s farmaceutskim tehničarom.«
U stavku 3. iza riječi: »pedijatrije« dodaju se riječi: »u timu s medicinskom sestrom – medicinskim tehničarom«, a iza riječi: »ginekologije« dodaju se riječi: »u timu s medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom ili primaljom.«
U stavku 4. iza riječi: »školskog uzrasta« dodaju se riječi: »osoba starijih od 65 godina«.

Članak 10.

U članku 32. stavku 1. briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: »i djelatnost toksikologije.«
U stavku 2. briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: »i djelatnost toksikologije.«

Članak 11.

U članku 36. riječ: »Zavod« zamjenjuje se riječima: »Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod)«.

Članak 12.

U članku 38. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»Ako tijelo iz stavka 1. ovoga članka u roku od 60 dana od dana kada je zatraženo, ministru nadležnom za zdravstvo ne dostavi mišljenje o osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.«

Članak 13.

U članku 40. stavak 2. briše se.
U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 2., riječi: »i grad« brišu se.
U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 3., riječi: »osim općine« brišu se.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.
U dosadašnjem stavku 6., koji postaje stavak 5., iza riječi: »zdravstvenu njegu« stavlja se zarez i dodaju riječi: »ustanovu za palijativnu skrb«.

Članak 14.

U članku 47. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
»Pravilnik o kategorizaciji medicinsko-tehničke opreme zdravstvenih ustanova donosi ministar nadležan za zdravstvo.«
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 15.

U članku 51. stavku 1. iza podstavka 7. dodaje se novi podstavak 8. koji glasi: »– ugovorom s pravnom osobom o višem standardu smještaja za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi u odnosu na standard određen propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju«.
Dosadašnji podstavci 8. – 10. postaju podstavci 9. – 11.

Članak 16.

U članku 53. iza stavka 6. dodaju se novi stavci 7., 8. i 9. koji glase:
»Iznimno od stavka 4. ovoga članka, upravno vijeće doma zdrav­lja ima sedam članova i čine ga:
– predstavnici osnivača (predsjednik i 3 člana),
– predstavnici doma zdravlja (3 člana i to jedan član kojeg imenuje radničko vijeće, jedan član kojeg imenuje stručno vijeće i jedan član – zakupac jedinice zakupa doma zdravlja koji je izabran većinom glasova zakupaca toga doma zdravlja).
Članovi upravnog vijeća moraju imati visoku stručnu spremu.
Uvjet iz stavka 8. ovoga članka ne odnosi se na člana upravnog vijeća kojeg imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove.«
Dosadašnji stavci 7. i 8. postaju stavci 10. i 11.

Članak 17.

U članku 54. stavku 1. iza podstavka 5. dodaju se novi podstavci 6. i 7. koji glase:
»– analizira financijsko poslovanje zdravstvene ustanove najmanje jedanput mjesečno,
– u slučaju gubitka u poslovanju zdravstvene ustanove bez odgađanja obavještava osnivača,«.
Dosadašnji podstavci 6. – 9. postaju podstavci 8. – 11.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»Iznimno od odredbe stavka 1. postavka 1. ovoga članka, statut zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska donosi upravno vijeće uz suglasnost ministarstva nadležnog za zdravstvo.«
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 18.

U članku 58. stavku 2. podstavak 5. mijenja se i glasi:
»– ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak koji pokriva osnivač sukladno članku 52. ovoga Zakona, osim u slučaju gubitka zbog kašnjenja u dinamici ostvarivanja planiranih prihoda,«.

Članak 19.

U članku 59. stavak 1. mijenja se i glasi:
»Ravnatelj je dužan tromjesečno ministru nadležnom za zdravstvo podnijeti pisano izvješće o broju osoba umrlih u zdravstvenoj ustanovi te o broju izvršenih obdukcija.«

Članak 20.

U članku 60. stavak 1. briše se.
Dosadašnji stavak 2., koji postaje stavak 1., mijenja se i glasi:
»Stručno vijeće imenuje ravnatelj i čine ga najmanje voditelji ustrojbenih jedinica ustanove sukladno članku 67.a i 67.b ovoga Zakona.«.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.
Dosadašnji stavak 4., koji postaje stavak 3., mijenja se i glasi:
»Ravnatelj doma zdravlja u stručno vijeće imenuje zdravstvene radnike – zakupce jedinica zakupa doma zdravlja, a najmanje jednog zdravstvenog radnika – zakupca jedinice zakupa doma zdravlja koji je izabran većinom glasova zakupaca toga doma zdravlja.«

Članak 21.

U članku 62. iza podstavka 5. dodaje se novi podstavak 6. koji glasi:
»– predlaže ravnatelju i upravnom vijeću usklađenje stručnog rada zdravstvene ustanove s financijskim mogućnostima,«.
Dosadašnji podstavci 6. – 9. postaju podstavci 7. – 10.

Članak 22.

U članku 65. podstavci 2. i 4. brišu se.

Članak 23.

Iza članka 65. dodaje se podnaslov »Povjerenstvo za lijekove« i članak 65.a koji glasi:

»Članak 65.a

Povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove jest tijelo koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih za primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi.
Povjerenstvo za lijekove imenuje upravno vijeće i čini ga najmanje pet članova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, stomatologije ili farmacije.
Sastav i broj članova Povjerenstva za lijekove, sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka, uređuje se statutom zdravstvene ustanove.
Povjerenstvo za lijekove donosi poslovnik o svome radu.
Povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove:
– nadzire ispitivanje lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi,
– dostavlja upravnom vijeću i ravnatelju zdravstvene ustanove tromjesečno financijsko izvješće o kliničkim ispitivanjima lijekova koja se provode u zdravstvenoj ustanovi,
– koordinira aktivnosti vezano uz prijave nuspojava lijekova i medicinskih proizvoda nadležnom tijelu,
– prati potrošnju lijekova i medicinskih proizvoda te predlaže mjere za racionalnu uporabu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi.«

Članak 24.

Iza članka 67. dodaje se podnaslov: »5. Unutarnji ustroj kliničkih i bolničkih zdravstvenih ustanova « i članci 67.a i 67.b koji glase:

»Članak 67. a

U kliničkim bolničkim centrima i kliničkim bolnicama ustrojavaju se klinike i klinički zavodi.
U klinikama ustrojavaju se zavodi ili odjeli.
U kliničkim zavodima ustrojavaju se odjeli.
Uvjete za ustroj zavoda i odjela u kliničkim bolničkim centrima i kliničkim bolnicama pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo.

Članak 67.b

U općim i specijalnim bolnicama ustrojavaju se odjeli.
Uvjete za ustroj odjela u općim i specijalnim bolnicama pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo.«

Članak 25.

U članku 68. stavak 2. mijenja se i glasi:
»Na području županije osniva se najmanje jedan dom zdravlja, a na području Grada Zagreba najmanje tri doma zdravlja«.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»Dom zdravlja obvezno se osniva na otocima: Braču, Cresu, Hvaru, Korčuli, Krku, Lošinju, Pagu, Rabu i Visu.«

Članak 26.

U članku 69. stavak 2. mijenja se i glasi:
»Dom zdravlja mora osigurati i hitnu medicinsku pomoć, medicinu rada, zdravstvenu njegu, palijativnu skrb bolesnika, laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku te sanitetski prijevoz i ljekarničku djelatnost, ako obavljanje tih djelatnosti nije drukčije organizirano.«
Stavak 5. briše se.

Članak 27.

U članku 70. stavak 2. mijenja se i glasi:
»Privatna praksa iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, stomatološke zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, dojenčadi i predškolske djece, zaštite mentalnog zdravlja, ljekarničke djelatnosti te laboratorijske dijagnostike.«

Članak 28.

U članku 71. podstavci 1. i 5. brišu se.

Članak 29.

Članak 72. mijenja se i glasi:
»Jedinica zakupa daje se u zakup zdravstvenom radniku visoke stručne spreme koji ispunjava uvjete iz članka 139. ovoga Zakona, propisane za obavljanje privatne prakse za zdravstvene radnike visoke stručne spreme.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jedinica zakupa daje se u zakup zdravstvenom radniku više ili srednje stručne spreme koji ispunjava uvjete iz članka 141. ovoga Zakona, propisane za obavljanje privatne prakse za zdravstvene radnike više ili srednje stručne spreme i to za obavljanje odgovarajuće djelatnosti iz članka 70. ovoga Zakona.«

Članak 30.

Članak 77. mijenja se i glasi:
»Sanitetski prijevoz mogu obavljati pravne i fizičke osobe koje imaju odobrenje ministra nadležnog za zdravstvo za obavljanje te djelatnosti.
Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka daje se rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.
Uvjete za obavljanje djelatnosti sanitetskog prijevoza iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo.
Na zračni prijevoz u svrhu pružanja zdravstvenih usluga primjenjuju se posebni propisi.«

Članak 31.

U članku 79. stavku 2. iza riječi: »može« dodaju se riječi: »sukladno izvješću patronažne sestre i prema uputama doktora medicine«.

Članak 32.

U članku 92. stavku 2. riječi: »na prijedlog« zamjenjuju se riječima: »uz prethodno pribavljeno mišljenje«.

Članak 33.

U članku 93. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
»Ustanovi iz stavka 1. ovoga članka ministar nadležan za zdravstvo dodjeljuje naziv suradne ustanove kliničkog bolničkog centra, kliničke bolnice, odnosno klinike.
Uvjete za dodjelu naziva suradne ustanove iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo.«
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 4.

Članak 34.

Članak 94. mijenja se i glasi:
»Nastavnici i osobe u suradničkim zvanjima – zdravstveni radnici koji izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe visokih učilišta zdravstvenog usmjerenja mogu zasnovati istodobno radni odnos s jednom zdravstvenom ustanovom i s jednim ili najviše dva visoka učilišta zdravstvenog usmjerenja na način da u zdravstvenoj ustanovi, odnosno visokom učilištu obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom, tako da njihovo puno radno vrijeme iznosi najviše 40 sati tjedno.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nastavnici i osobe u suradničkim zvanjima – zdravstveni radnici koji imaju sklopljen ugovor sa Zavodom mogu istodobno zasnovati radni odnos s jednim visokim učilištem tako da njihovo puno radno vrijeme iznosi najviše 40 sati tjedno.
Zdravstvena ustanova i visoko učilište zdravstvenog usmjerenja ugovorom uređuju pitanja iz radnog odnosa u izvođenju nastave.«

Članak 35.

U članku 96. stavku 2. iza riječi: »mentalnog zdravlja« dodaju se riječi: »i toksikologije.«
U stavku 3. iza riječi: »mentalno zdravlje« dodaju se riječi: »i Hrvatski zavod za toksikologiju.«

Članak 36.

U članku 97. stavku 2. riječi: »i toksikologiju« brišu se.

Članak 37.

U članku 98. stavku 1. iza podstavka 14. dodaje se novi podstavak 15. koji glasi:
»– prati, proučava i izvješćuje o zdravstvenom stanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,«.
Dosadašnji podstavci 15. – 22. postaju podstavci 16. – 23.

Članak 38.

Članak 99. briše se.

Članak 39.

U članku 100. iza podstavka 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi:
»– prati, proučava i izvješćuje o zdravstvenom stanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na svojem području,«.
Dosadašnji podstavci 3. – 14. postaju podstavci 4. – 15.
Iza dosadašnjeg podstavka 14. koji postaje podstavak 15. dodaju se podstavci 16. i 17. koji glase:
»– sudjeluje u obrazovanju zdravstvenih radnika, provodi stručna i znanstvena istraživanja iz područja javnog zdravstva,
– obavlja i druge poslove iz područja javnozdravstvene djelatnosti za potrebe jedinice područne (regionalne) samouprave.«

Članak 40.

U članku 101. stavku 2. riječi: »banku tkiva i organa,« brišu se.
Stavak 4. briše se.

Članak 41.

U članku 103. iza podstavka 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi:
»– predlaže program mjera zdravstvene zaštite iz područja djelokruga svoga rada,«.
Dosadašnji podstavci 3. – 5. postaju podstavci 4. – 6.

Članak 42.

U članku 104. stavku 3. iza podstavka 1. dodaje se novi podstavak 2. koji glasi:
»– predlaže program mjera zdravstvene zaštite iz područja djelokruga svoga rada,«.
Dosadašnji podstavci 2. – 10. postaju podstavci 3. – 11.

Članak 43.

U članku 106. iza podstavka 2. dodaju se novi podstavci 3. i 4. koji glase:
»– predlaže program mjera zdravstvene zaštite iz područja djelokruga svoga rada,
– prati, proučava i izvješćuje o mentalnome zdravlju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,«.
Dosadašnji podstavci 3. – 9. postaju podstavci 5. – 11.

Članak 44.

Iza članka 106. dodaje se podnaslov: »5. Hrvatski zavod za toksikologiju« i članak 106.a koji glasi:

»Članak 106.a

Hrvatski zavod za toksikologiju jest zdravstvena ustanova koja obavlja:
– ispitivanje kemikalija u zraku, vodi, tlu, rijekama, moru, biljnom i životinjskom svijetu, hrani za ljude i životinje, u redovitim uvjetima, u izvanrednim događajima ili pri sumnji na izvanredni događaj i predlaže mjere zaštite,
– planiranje i nadziranje provođenja mjera zaštite života i zdravlja ljudi od štetnog djelovanja kemikalija pri redovitom korištenju, odnosno u slučajevima izvanrednog događaja ili pri sumnji na izvanredni događaj,
– praćenje i vođenje evidencija o kemikalijama koje se proizvode, uvoze, nabavljaju, prevoze, koriste, provoze, odlažu ili uklanjaju, izvoze, o osobama koje rade s kemikalijama te poduzima i obavlja druge odgovarajuće mjere iz svojega djelokruga,
– dopunsko stručno osposobljavanje za rad s kemikalijama kao i provjeru dopunske stručne osposobljenosti.
Hrvatski zavod za toksikologiju uz poslove iz stavka 1. ovoga članka predlaže program mjera zdravstvene zaštite iz područja djelokruga svoga rada i obavlja druge poslove sukladno posebnome zakonu.«

Članak 45.

U članku 112. iza riječi: »obavljati« dodaju se riječi: »ljekarničku djelatnost«, a iza riječi: »kliničke bolnice« dodaje se riječ: »klinike«.

Članak 46.

Članak 121. mijenja se i glasi:
»Zdravstveni radnik može uz odobrenje poslodavca za svoj račun sklopiti posao iz zdravstvene djelatnosti sukladno Zakonu o radu.
Zdravstveni radnik ne može sklopiti posao iz stavka 1. ovoga članka u trajanju duljem od trećine punoga radnog vremena prema ugovoru o radu s poslodavcem.«

Članak 47.

U članku 122. stavku 5. riječi: »uredit će se posebnim zakonom« zamjenjuju se riječima: »propisat će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo«.

Članak 48.

U članku 126. stavci 3. i 4. brišu se.

Članak 49.

Članak 130. mijenja se i glasi:
»Ministar nadležan za zdravstvo uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležne komore pravilnikom propisuje:
– sadržaj i način provođenja pripravničkog staža,
– uvjete koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici kod kojih zdravstveni radnici provode pripravnički staž,
– sadržaj, program i način polaganja stručnoga ispita,
– sadržaj i izgled uvjerenja o položenome stručnom ispitu.«

Članak 50.

U članku 131. stavci 1. i 2. brišu se.
Dosadašnji stavci 3. – 5. postaju stavci 1.– 3.

Članak 51.

U članku 133. stavku 1. riječi: »s visokom stručnom spremom« brišu se.

Članak 52.

U članku 141. stavku 1. podstavku 1. briše se zarez i dodaju riječi: »– medicinski tehničari,«.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»Fizioterapeuti mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stručne spreme samostalno, a sukladno uputama specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije.«
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Dosadašnji stavak 4., koji postaje stavak 5., mijenja se i glasi:
»Medicinske sestre – medicinski tehničari iz stavka 1. ovoga članka poslove zdravstvene njege bolesnika obavljaju samostalno, a sukladno uputama doktora medicine.«

Članak 53.

U članku 143. stavku 4. riječi: »mišljenja iz članka 139. stavka 1. točke 9.« zamjenjuju se riječima: »rješenja iz članka 142.«.

Članak 54.

U članku 145. stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4.

Članak 55.

Članak 156. mijenja se i glasi:
»Zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti obvezni su neprekidno pružati zdravstvenu zaštitu, radom u jednoj, dvije ili više smjena, dvokratnim radnim vremenom, pomakom radnog vremena, pripravnošću ili dežurstvom u skladu s potrebama stanov­ništva i oblicima pružanja zdravstvenih usluga.
Dežurstvo jest oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovačkom društvu nakon redovitoga radnog vremena. Dežurstvo počinje iza prve ili druge smjene, a završava početkom rada prve smjene.
Stalna pripravnost jest oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovačkom društvu, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći.
Vrijeme provedeno u dežurstvu i stalnoj pripravnosti smatra se radnim vremenom i uračunava se u redoviti fond mjesečnih radnih sati.
Maksimalno ukupno trajanje radnog vremena tjedno, uključujući rad u dežurstvu i pripravnosti, ne može biti duže od 48 sati.
Iznimno, zbog potrebe posla, maksimalno ukupno trajanje radnog vremena tjedno uključujući rad u dežurstvu i pripravnosti, može biti duže od 48 sati uz prethodni pisani pristanak radnika.
Naknada za rad u dežurstvu i naknada za rad u stalnoj priprav­nosti sastavni su dio plaće.
Rad po pozivu jest oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovačkom društvu, ali se mora odazvati na poziv radi obavljanja djelatnosti.
Zdravstveni radnici ne smiju napustiti radno mjesto dok nemaju zamjenu, iako je njihovo radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite.
Početak, završetak i raspored radnog vremena zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih radnika u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti propisuje pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo uz prethodno mišljenje nadležne komore.«

Članak 56.

Članak 158. briše se.

Članak 57.

Iz članka 158. dodaje se članak 158.a koji glasi:

»Članak 158.a

U cilju upravljanja i koordiniranja rada zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih radnika u većim incidentnim/kriznim situacijama osniva se Krizni stožer ministarstva nadležnog za zdravstvo (u daljnjem tekstu: Krizni stožer).
Veća incidentna/krizna situacija jest bilo koji događaj koji predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi u određenoj zajednici te uzrokuje ili bi mogao uzrokovati takav broj ili vrstu žrtava koje nije moguće zbrinuti redovitom organizacijom rada zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih radnika.
Članove Kriznoga stožera imenuje ministar nadležan za zdravstvo.
Ustrojstvo i način rada Kriznoga stožera uređuje se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo.«

Članak 58.

Članak 159. mijenja se i glasi:
»U slučajevima izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija većih razmjera, ministar nadležan za zdravstvo ovlašten je poduzimati i one mjere i aktivnosti koje nisu utvrđene ovim Zakonom, uključivši i mjere mobilizacije, organizacije i rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada pojedinih zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i radnika, dok te okolnosti traju.«

Članak 59.

U članku 169. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad zdravstvenim ustanovama obvezno se provodi najmanje jednom godišnje.«

Članak 60.

U članku 173. točki 3. briše se zarez i dodaju riječi: »i medicinskih proizvoda«.

Članak 61.

U članku 174. stavku 2. briše se točka i dodaju riječi: »zdravstvenoj ustanovi, dijelu zdravstvene ustanove, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnom zdravstvenom radniku.«

Članak 62.

Iza članka 180. dodaje se članak 180.a koji glasi:

»Članak 180.a

Ako se zdravstvenom inspektoru prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor, zdravstveni inspektor je ovlašten zatražiti pomoć službenika unutarnjih poslova.«

Članak 63.

U članku 185. stavku 3. iza riječi: »umrle« dodaje se riječ: »punoljetne«.
Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:
»Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, poslije isteka roka od 48 sati od nastupa smrti može se obaviti i pokop umrle osobe koja se za života u pisanom obliku nije protivila uzimanju dijela svoga tijela poslije smrti sukladno Zakonu o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskoga tijela u svrhu liječenja, a čije je tijelo korišteno u nastavne svrhe uz odobrenje Etičkog povjerenstva visokog učilišta zdravstvenog usmjerenja jer nema zakonskog ili ugovornog obveznika uzdržavanja koji je obvezan umrlu osobu pokopati ili ona ne ostvaruje pravo pokopa po posebnim propisima ili na drugi način.
Pokop umrle osobe iz stavka 3. i 5. ovoga članka obavlja visoko učilište zdravstvenog usmjerenja o svom trošku, uz poštovanje pijeteta prema umrloj osobi, a prema mjesnim i vjerskim običajima.«

Članak 64.

U članku 186. dodaje se stavak 5. koji glasi:
»Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u slučaju kad je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi, a sudjelovala je u kliničkom ispitivanju lijeka ili medicinskoga proizvoda, odnosno drugom znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi, obdukcija se provodi na trošak nositelja odobrenja za provođenje kliničkog ili znanstvenog ispitivanja sukladno posebnome zakonu.«

Članak 65.

U članku 187. stavku 2. dodaje se točka 5. koja glasi:
»5. u slučaju smrti osobe čiji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presađivanja u svrhu liječenja sukladno posebnome zakonu.«

Članak 66.

Iza članka 188. dodaje se članak 188.a koji glasi:

»Članak 188.a

Smrt svake osobe umrle u zdravstvenoj ustanovi mora pojedinačno biti analizirana na stručnom kolegiju one djelatnosti zdravstvene ustanove gdje je osoba umrla. Medicinska dokumentacija umrle osobe uz mišljenje stručnog kolegija kao i nalaz specijalista patologije, ako je izvršena obdukcija, obvezno se dostavlja povjerenstvu za unutarnji nadzor zdravstvene ustanove najkasnije u roku od sedam dana od dana nastupa smrti.
Povjerenstvo za unutarnji nadzor zdravstvene ustanove obvezno je razmotriti svu pristiglu medicinsku dokumentaciju, mišljenja i nalaze iz stavka 1. ovoga članka jednom mjesečno. Zaključno mišljenje povjerenstva o smrti svake osobe pojedinačno, povjerenstvo je obvezno dostaviti ministarstvu nadležnom za zdravstvo najkasnije do konca mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je smrt nastupila.
Sadržaj obrasca zaključnog mišljenja iz stavka 2. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo.«

Članak 67.

U članku 192. stavku 1. točki 5. riječi: »članak 131. stavak 4.« zamjenjuju se riječima: »članak 131. stavak 2.«.
U točki 8. brojka: »7.« zamjenjuje se brojkom: »9.«.
Točka 9. briše se.
U stavku 3. brojka: »9.,« briše se.

Članak 68.

U članku 193. točka 2. mijenja se i glasi:
»2. ako ministru nadležnom za zdravstvo tromjesečno ne podnese pisano izvješće o broju osoba umrlih u zdravstvenoj ustanovi te o broju izvršenih obdukcija (članak 59. stavak 1.).«

Članak 69.

U članku 195. stavku 1. točki 6. riječi: »članak 131. stavak 4.« zamjenjuju se riječima: »članak 131. stavak 2.«.
U točki 9. brojka: »7.« zamjenjuje se brojkom: »9.«.
Točka 10. briše se.

Članak 70.

Članak 197. mijenja se i glasi:
»Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zdravstveni radnik ako obavlja rad izvan punoga radnog vremena protivno odredbi članka 94. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.«

Članak 71.

Zdravstvene ustanove obvezne su uskladiti statute s odredbom članka 16. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 72.

Zdravstvene ustanove obvezne su uskladiti statute s odredbom članka 20. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ravnatelji zdravstvenih ustanova obvezni su imenovati stručna vijeća sukladno članku 20. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 73.

Zdravstvene ustanove obvezne su uskladiti statute s odredbama članka 22. i 23. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Upravna vijeća zdravstvenih ustanova imenovat će Povjerenstvo za lijekove u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 74.

Klinički bolnički centri i kliničke bolnice obvezne su uskladiti statute i unutarnji ustroj s odredbama članka 24. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 24. ovoga Zakona.

Članak 75.

Opće i specijalne bolnice obvezne su uskladiti statute i unutarnji ustroj s odredbama članka 24. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 24. ovoga Zakona.

Članak 76.

Jedinice područne (regionalne) samouprave obvezne su donijeti odluku o osnivanju domova zdravlja na otocima sukladno članku 25. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 77.

Domovi zdravlja obvezni su organizirati sanitetski prijevoz sukladno članku 26. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 78.

Nastavnici zdravstveni radnici koji izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe visokih učilišta zdravstvenih usmjerenja obvezni su uskladiti svoj rad s odredbama članka 34. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 79.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo obvezan je uskladiti statut s odredbom članka 36. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 80.

Hrvatski zavod za toksikologiju koji je osnovan Uredbom o osnivanju Hrvatskog zavoda za toksikologiju (»Narodne novine«, br. 101/97) danom stupanja na snagu ovoga Zakona nastavlja s radom sukladno odredbama ovoga Zakona.

Članak 81.

Zdravstvenim radnicima kojima je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dano odobrenje ministra nadležnog za zdravstvo za rad u svojoj struci izvan punoga radnog vremena, ali ne dulje od jedne trećine punoga radnog vremena, koristeći prostor i medicinsko-tehničku opremu zdravstvene ustanove kod koje su u radnom odnosu prestaje rad izvan punoga radnog vremena danom stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 82.

Ministar nadležan za zdravstvo imenovat će Krizni stožer u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 57. ovoga Zakona.

Članak 83.

Ministar nadležan za zdravstvo donijet će pravilnike iz članka 1., 14., 24., 30., 33., 47., 57. i 66. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 84.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi stavka 4., 5. i 6. članka 55. ovoga Zakona koje stupaju na snagu istekom roka od 5 godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Klasa: 50-01/06-01/03
Zagreb, 13. srpnja 2006.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.