|
|
|
|
|
|
|
|
2943
Na temelju članka 167. stavak 2. podstavak 2. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 132/98 i 178/04), ministar mora, turizma, prometa i razvitka donosi
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se pružanje zemaljskih usluga te vremenski slotovi i usuglašavanje redova letenja na zračnim lukama.
DIO PRVI
PRISTUP TRŽIŠTU ZEMALJSKIH USLUGA U ZRAČNIM LUKAMA
Područje primjene
Članak 2.
(1) Odredbe ovoga dijela Pravilnika primjenjuju se na zračne luke otvorene za javni zračni promet.
(2) Odredbe ovoga dijela Pravilnika o samostalnom obavljanju usluga primjenjuju se na sve zračne luke bez obzira na njihov opseg prometa, osim sljedećih kategorija zemaljskih usluga:
– usluge s prtljagom,
– usluge prihvata i otpreme zrakoplova na stajanci,
– usluge snabdijevanja gorivom i mazivom,
– usluge s teretom i poštom u pogledu fizičke manipulacije teretom i poštom pri dolasku, odlasku ili transferu između cargo terminala i zrakoplova;
(3) Odredbe ovoga dijela Pravilnika o samostalnom obavljanju usluga iz stavka 2. ovoga članka, primjenjuju se od 1. siječnja 2007. na zračne luke čiji je godišnji promet veći od milijun putnika ili 25 000 tona tereta;
(4) Odredbe ovoga dijela Pravilnika o pružanju zemaljskih usluga iz stavka 2. ovoga članka, trećim osobama, primjenjuju se od 1. siječnja 2008. na zračne luke:
– čiji je godišnji promet veći od 3 milijuna putnika ili 75 000 tona tereta; ili
– čiji je promet bio veći od 2 milijuna putnika ili 50 000 tona tereta tijekom razdoblja od šest mjeseci prije 1. travnja ili 1. listopada prethodne godine.
(5) Odredbe ovoga dijela Pravilnika primjenjuju se od 1. siječnja 2009. na sve zračne luke čiji je godišnji promet veći od 2 milijuna putnika ili 50 000 tona tereta.
(6) Kad zračna luka dosegne jedan od pragova u prijevozu tereta navedenih u ovom članku, a da ne dosegne odgovarajući prag u prijevozu putnika, tada se odredbe ovoga dijela Pravilnika primjenjuju na kategorije zemaljskih usluga koje se odnose isključivo na teret.
(7) Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Ministarstvo će do 1. srpnja svake godine dostaviti Europskoj komisiji podatke o zračnim lukama koje dosegnu pojedine pragove prometa iz ovoga članak, a radi izrade popisa takvih zračnih luka.
Pojmovi
Članak 3.
Pojmovi koji se upotrebljavaju ovom dijelu Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1) zračna luka: prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i opremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte;
2) operator zračne luke (managing body): pravna osoba koja upravlja zračnom lukom;
3) korisnik zračne luke: fizička ili pravna osoba odgovorna za prijevoz putnika, pošte i/ili tereta zračnim putem od ili do dotične zračne luke;
4) zemaljske usluge: usluge koje se pružaju korisnicima zračne luke u zračnim lukama, a koje su navedene u Dodatku 1. koji je tiskan uz ovoj Pravilnik i čini njegov sastavni dio;
5) samostalno obavljanje usluga (self-handling): situacija u kojoj korisnik zračne luke izravno obavlja sam za sebe jednu ili više kategorija zemaljskih usluga i za pružanje takvih usluga ne zaključuje nikakav ugovor s trećom osobom; u smislu ove definicije korisnici zračne luke ne smatraju se između sebe trećim osobama ako:
– jedan od njih ima većinski udio u vlasništvu drugog, ili
– isti subjekt ima većinski udio u vlasništvu oba;
6) samostalni pružatelj usluga: korisnik zračne luke koji samostalno obavlja usluge;
7) pružatelj zemaljskih usluga: svaka pravna osoba koja trećim osobama pruža jednu ili više kategorija zemaljskih usluga;
8) infrastruktura zračne luke: zemljište, objekti, uređaji, tehnička sredstva i instalacije koje služe za prihvat i opremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.
Zemaljske usluge
Članak 4.
Svaki korisnik zračne luke može u skladu s odredbama ovoga dijela Pravilnika:
1. izabrati pružatelja zemaljskih usluga ili
2. samostalno obavljati zemaljske usluge.
Pružatelj zemaljskih usluga
Članak 5.
(1) Pružatelju zemaljskih usluga može se odobriti obavljanje jedne ili više kategorija zemaljskih usluga navedenih u Dodatku 1. ovoga Pravilnika.
(2) Pružanje zemaljskih usluga iz članka 2. stavak 2. ovoga Pravilnika mora biti dopušteno dvama pružateljima zemaljskih usluga za svaku od tih kategorija zemaljskih usluga.
(3) Pružanje zemaljskih usluga iz stavka 2. ovoga članka, nakon 1. siječnja 2009. mora biti dopušteno najmanje jednom pružatelju zemaljskih usluga kojeg ne kontrolira:
– operator zračne luke;
– bilo koji korisnik zračne luke koji u prethodnoj godini preveze više od 25% putnika ili tereta na toj zračnoj luci;
– subjekt koji kontrolira ili je kontroliran od subjekata iz podstavka 1. i 2. ovoga stavka.
(4) Pružatelju zemaljskih usluga ne može biti odobreno djelomično obavljanje usluge određene kategorije zemaljskih usluga. Iznimno, odobrenje za samo dio usluga određene kategorije zemaljskih usluga može se izdati ako nijedan drugi pružatelj zemaljskih usluga, osim operatora zračne luke, ne posjeduje valjano odobrenje za istu kategoriju zemaljskih usluga.
(5) Pružatelj zemaljskih usluga može biti samo pravna osoba s poslovnim nastanom na teritoriju Europske zajednice.
Samostalno obavljanje usluga
Članak 6.
(1) Samostalni pružatelj usluga može obavljati jednu ili više kategorija zemaljskih usluga navedenih u Dodatku 1 ovoga Pravilnika, ako udovoljava standardnim uvjetima ili tehničkim specifikacijama koje relevantno, objektivno, transparentno i nediskriminirajuće utvrđuje operator zračne luke nakon konzultacija s Povjerenstvom korisnika zračne luke.
(2) Pružanje zemaljskih usluga iz članka 2. stavak 2. ovoga Pravilnika mora biti dopušteno dvama samostalnim pružateljima usluga.
(3) Samostalni pružatelj usluga mora šest mjeseci unaprijed izvijestiti operatora zračne luke o prestanku ili smanjenju opsega obavljanja usluga, o čemu operator zračne luke mora obavijestiti Ministarstvo.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, samostalno obavljanje usluga samo za dio kategorije zemaljskih usluga je dozvoljen do 31. prosinca 2007., pod uvjetom da se moraju koristiti sustavi centralizirane infrastrukture.
Centralizirana infrastruktura
Članak 7.
(1) Centraliziranom infrastrukturom koja se koristi za pružanje zemaljskih usluga čija kompleksnost, troškovi ili utjecaj na okoliš ne dopušta podjelu ili dupliciranje, kao što su sustavi za sortiranje prtljage, odmrzavanje, pročišćavanje vode i distribuciju goriva, upravlja operator zračne luke.
(2) Operator zračne luke će pružateljima zemaljskih usluga i samostalnim pružateljima usluga omogućiti transparentno, objektivno i nediskriminirajuće korištenje te infrastrukture uz uvjet da je zajamčena sigurnost operacija u zračnoj luci.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na centraliziranu infrastrukturu koja postoji u vrijeme stupanja na snagu ovog Pravilnika, a koja nije u vlasništvu operatora zračne luke.
(4) Pored centralizirane infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može odrediti i druge objekte zračne luke centraliziranom infrastrukturom, imajući u vidu postojeća ograničenja raspoloživog prostora i kapaciteta na dotičnoj zračnoj luci kao i zahtjeve za sigurnu i ekonomsku učinkovitost operacija na zračnoj luci.
Izuzeća
Članak 8.
(1) Zbog specifičnih ograničenja raspoloživog prostora ili kapaciteta, koja posebice proizlaze iz zagušenosti i stupnja iskorištenosti prostora, ili poradi sigurnosti zračnog prometa, Ministarstvo može:
a) za obavljanje drugih zemaljskih usluga iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika pored onih iz članka 2. stavak 2. ovoga Pravilnika, broj pružatelja zemaljskih usluga ograničiti na način i pod uvjetima iz članka 5. stavak 2. i 3. ovoga Pravilnika;
b) jednom pružatelju zemaljskih usluga odobriti obavljanje zemaljskih usluga iz članka 2. stavak 2. ovoga Pravilnika;
c) za samostalno obavljanje drugih zemaljskih usluga iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika pored onih iz članka 2. stavak 2. ovoga Pravilnika, broj samostalnih pružatelja zemaljskih usluga ograničiti na dva. Izbor samostalnog pružatelja zemaljskih usluga mora se obaviti na temelju relevantnih, objektivnih, transparentnih i ne diskriminirajućih kriterija.
d) zabraniti samostalno obavljanje usluga ili ograničiti na jednog samostalnog pružatelja usluga iz članka 2. stavak 2. ovoga Pravilnika
(2) Za svako izuzeće iz stavka 1. ovoga članka mora biti:
a) naznačeno na koju kategoriju zemaljskih usluga se odnosi te ograničenja raspoloživog prostora ili kapaciteta kojima se to izuzeće opravdava;
b) popraćeno planom odgovarajućih mjera za prevladavanje ograničenja.
(3) Izuzeća iz stavka 1. ovoga članka ne smiju:
– dovoditi do narušavanja natjecanja između pružatelja zemaljskih usluga ili samostalnih pružatelja usluga i
– primjenjivati se u opsegu većem nego što je potrebno.
(4) Izuzeća iz stavka 1. točka a), c) i d) ovoga članka ne smiju trajati dulje od tri godine, a izuzeća iz stavka 1. točka b) ne smiju trajati dulje od dvije godine.
(5) Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, o odobrenjima za izuzeća iz ovoga članka, Ministarstvo izvješćuje Europsku komisiju tri mjeseca prije stupanja na snagu tog izuzeća. Nakon razmatranja obrazloženja za izuzeće, Europska komisija može dati suglasnost na to izuzeće ili odbiti izuzeće.
Odabir pružatelja zemaljskih usluga
Članak 9.
(1) Pružatelja zemaljskih usluga iz članka 5. i 8. ovoga Pravilnika bira operator zračne luke temeljem javnog natječaja. Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, natječaj za odabir pružatelja zemaljskih usluga objavljuje se u Službenom listu Europske zajednice.
(2) Pružatelji zemaljskih usluga moraju udovoljavati standardnim uvjetima ili tehničkim specifikacijama koje operator zračne luke utvrđuje nakon konzultacija s Povjerenstvom korisnika zračne luke.
(3) Uvjeti iz natječaja za odabir pružatelja zemaljskih usluga kao i kriteriji za odabir utvrđeni standardnim uvjetima ili tehničkim specifikacijama iz stavka 2. ovoga članka, moraju biti relevantni, objektivni, transparentni i nediskriminirajući.
(4) Operator zračne luke izabire pružatelje zemaljskih usluga nakon konzultacija s Povjerenstvom korisnika zračne luke, pod uvjetom da operator zračne luke:
1. ne pruža te kategorije zemaljskih usluga i
2. nema izravnu ili neizravnu kontrolu nad bilo kojim pružateljem takvih usluga i
3. nema vlasnički udio kod tih pružatelja zemaljskih usluga,
a u suprotnom izbor pružatelja zemaljskih usluga obavlja Ministarstvo nakon konzultacije s Povjerenstvom korisnika zračne luke i operatorom zračne luke.
(5) Zemaljske usluge može pružati i sam operator zračne luke, a da se za to ne provede postupak utvrđen odredbama ovoga članka, ako je operator zračne luke jedan od pružatelja zemaljskih usluga iz članka 5. ili 8. ovoga Pravilnika. Operator zračne luke može bez provođenja postupka utvrđenog odredbama ovoga članka, za pružanje zemaljskih usluga u toj zračnoj luci ovlastiti neku drugu pravnu osobu pod uvjetom da:
– operator zračne luke ima izravnu ili neizravnu kontrolu nad tom pravnom osobom; ili
– ta pravna osoba ima izravnu ili neizravnu kontrolu nad operatorom zračne luke.
(6) Pružatelji zemaljskih usluga izabiru se na maksimalno razdoblje od sedam godina.
(7) Ako pružatelj zemaljskih usluga prestane obavljati te aktivnosti prije isteka razdoblja na koje je izabran, provest će se postupak za odabir novoga pružatelja zemaljskih usluga u skladu s odredbama ovoga članka.
(8) Povjerenstvo korisnika zračne luke mora biti obaviješteno o rezultatu natječajnog postupka.
Otočne zračne luke
Članak 10.
U okviru odabira pružatelja zemaljskih usluga, obveza pružanja zemaljskih usluga se može odnositi i na druge zračne luke pod uvjetom da:
– se te zračne luke nalaze na otocima u istom geografskom području; i
– svaka od tih zračnih luka ima promet od najmanje 100 000 putnika godišnje; i
– takvu obvezu, nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, odobri Europska komisija.
Odobrenje
Članak 11.
(1) Pružatelj zemaljskih usluga i samostalni pružatelj usluga, može započeti s obavljanjem tih usluga nakon što dobije odobrenje od Ministarstva.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na zahtjev samostalnog pružatelja usluga ili pružatelja zemaljskih usluga nakon provedenog postupka odabira, uz očitovanje operatora zračne luke o udovoljavanju standardnim uvjetima ili tehničkim specifikacijama.
(3) Odobrenje se izdaje na maksimalno razdoblje od sedam godina.
(4) Ako pružatelj zemaljskih usluga prestane obavljati poslove prije isteka perioda na koji je odobrenje izdano, mora biti izabran drugi pružatelj u skladu postupkom propisanim ovim Pravilnikom.
Ukidanje odobrenja
Članak 12.
(1) Ministarstvo će ukinuti odobrenje iz članka 11. ovoga Pravilnika ako imatelj odobrenja više ne udovoljava nekom od standardnih uvjeta ili tehničkih specifikacija ili ne udovoljava uvjetima sigurnosti zračnog prometa prema odredbama Zakona o zračnom prometu i provedbenih propisa donesenih na temelju tog Zakona.
(2) O ukidanju odobrenja mora biti obaviješten operator zračne luke.
Pristup objektima
Članak 13.
(1) Pružatelji zemaljskih usluga i samostalni pružatelji usluga moraju imati pristup objektima zračne luke uključujući centraliziranu infrastrukturu, u mjeri koja je potrebna za obavljanje njihovih djelatnosti. Prostor za pružanje zemaljskih usluga mora biti podijeljen između različitih pružatelja zemaljskih usluga i samostalnih pružatelja usluga, na način potreban za ostvarenje njihovih prava te pošteno i djelotvorno natjecanje, a na temelju relevantnih, objektivnih, transparentnih i ne diskriminirajućih pravila i kriterija.
(2) Operator zračne luke će odrediti pristojbu za pristup infrastrukturi prema relevantnim, objektivnim, transparentnim i nediskriminirajućim kriterijima.
(3) Operator zračne luke može pružateljima zemaljskih usluga i samostalnim pružateljima usluga odrediti pristojbu i za korištenja drugih objekata zračne luke. Visina ovih pristojba mora biti određena prema relevantnim, objektivnim, transparentnim i nediskriminirajućim kriterijima.
Razdvajanje računa
Članak 14.
(1) Kada operator zračne luke, korisnik zračne luke ili pružatelj zemaljskih usluga, pružaju zemaljske usluge, moraju odvojiti račune (konta) za djelatnost zemaljskih usluga od računa za svoje druge djelatnosti.
(2) U godišnjim financijskim izvješćima operatora zračne luke mora biti vidljivo da nema nikakvih financijskih tokova između djelatnosti zemaljskih usluga i njegovih drugih djelatnosti.
(3) Godišnje izvješće ovlaštenog revizora mora sadržavati očitovanje o tome da je izvršeno razdvajanje računa (konta) iz stavka 1. ovoga članka.
Povjerenstvo korisnika zračne luke
Članak 15.
(1) Korisnici zračne luke formiraju Povjerenstvo korisnika zračne luke. Svi korisnici zračne luke imaju pravo biti u tom Povjerenstvu ili, ako tako žele, biti u njemu predstavljani po organizaciji određenoj za tu svrhu.
(2) Povjerenstvo korisnika zračne luke mora donijeti Poslovnik o radu Povjerenstva.
(3) Povjerenstvo korisnika zračne luke formirat će se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Savjetovanje
Članak 16.
Ministarstvo, operator zračne luke, Povjerenstvo korisnika zračne luke i pružatelji zemaljskih usluga iz članka 11. ovoga Pravilnika, najmanje jednom godišnje organiziraju savjetovanje u svezi s primjenom ovoga Pravilnika.
Uzajamnost
Članak 17.
(1) Ako Ministarstvo ima saznanja da druge zemlje nisu de jure i de facto odobrile hrvatskim pružateljima zemaljskih usluga i samostalnim pružateljima usluga:
– isti tretman koji imaju pružatelji zemaljskih usluga i samostalni pružatelji usluga tih zemalja u Republici Hrvatskoj,
– isti tretman koji imaju pružatelji zemaljskih usluga i samostalni pružatelji usluga u zemljama svog poslovnog nastana,
– isti tretman kao i pružateljima zemaljskih usluga i samostalnim pružateljima usluga iz trećih zemalja ono može u potpunosti ili djelomično obustaviti ispunjenje obveza koje proizlaze iz primjene ovog Pravilnika.
(2) Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Ministarstvo obavještava Europsku komisiju o vrsti i opsegu odluke iz stavka 1. ovoga članka.
Usklađenost s međunarodnim propisima
Članak 18.
Ovaj dio Pravilnika usklađen je s Direktivom Vijeća 96/67/EZ od 15. listopada 1996. o pristupu tržištu zemaljskih usluga u zračnim lukama Zajednice.
DIO DRUGI
VREMENSKI SLOTOVI I USUGLAŠAVANJE REDOVA LETENJA
Područje primjene
Članak 19.
(1) Ovaj dio Pravilnika regulira dodjelu vremenskih slotova i usuglašavanje redova letenja na zračnim lukama u Republici Hrvatskoj s ciljem provedbe učinkovite koordinacije prometa na zračnim lukama s povećanom prometnom potražnjom.
(2) Ovim dijelom Pravilnika definira se uređenje prometa na zračnoj luci na razini regulirane ili koordinirane zračne luke te rad regulatora, koordinatora slotova i Povjerenstva za nadzor koordiniranja.
Pojmovi
Članak 20.
Pojmovi koji se koriste u ovom dijelu Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1) slot: dopuštenje koje daje koordinator slotova u skladu s odredbama ovoga dijela Pravilnika za korištenje kompletne infrastrukture zračne luke, koja je potrebna za obavljanje zračnog prometa u nekoj koordiniranoj zračnoj luci, na neki određeni datum i u neko određeno vrijeme, koje mu je u svrhu slijetanja ili uzlijetanja odredio koordinator slotova u skladu s ovim Pravilnikom;
2) novi sudionik:
(a) zračni prijevoznik koji traži, kao dio jedne serije slotova, slot u nekoj zračnoj luci, na bilo koji dan, gdje bi ako se njegov zahtjev prihvati, on ukupno držao manje od pet slotova na taj dan, ili
(b) zračni prijevoznik koji traži seriju slotova za letove uključene u red letenja između dvije zračne luke, ako na taj dan najviše dva druga zračna prijevoznika obavljaju iste takve letove između tih zračnih luka, gdje bi, ako se njegov zahtjev prihvati, taj zračni prijevoznik i dalje držao manje od pet slotova za redovni promet na taj dan.
Zračni prijevoznik, koji drži više od 5% ukupnih raspoloživih slotova za neki određeni dan u nekoj određenoj zračnoj luci, ne smatra se novim sudionikom u toj zračnoj luci;
3) razdoblje reda letenja: ljetna ili zimska sezona koja se koristi u redovima letenja zračnih prijevoznika;
4) zračni prijevoznik: pravna osoba registrirana za obavljanje javnog zračnog prometa koja posjeduje važeću operativnu dozvolu ili drugi odgovarajući dokument, najkasnije 31. siječnja za sljedeću ljetnu sezonu odnosno 31. kolovoza za sljedeću zimsku sezonu. Za potrebe tumačenja ovoga Pravilnika, definicija zračnog prijevoznika odnosi se odgovarajuće i na sve operatore civilnih zrakoplova;
5) koordinirana zračna luka: svaka zračna luka u kojoj, da bi mogao sletjeti ili uzletjeti, zračni prijevoznik mora imati slot koji mu je dodijelio koordinator slotova, osim državnih letova, nužnih slijetanja i humanitarnih letova;
6) regulirana zračna luka (»schedules facilitated airport«): zračna luka u kojoj postoji mogućnost zakrčenja u nekim dijelovima dana, tjedna ili godine, koje se može riješiti dragovoljnom suradnjom između zračnih prijevoznika i u kojoj je imenovan jedan regulator (»schedules facilitator«) da bi regulirao operacije zračnih prijevoznika koji prometuju ili namjeravaju prometovati u toj zračnoj luci;
7) serija slotova: najmanje pet slotova koji se traže za isto vrijeme u istom danu tjedna u istom razdoblju reda letenja i koji su na taj način i dodijeljeni ili, ako to nije moguće, koji su dodijeljeni za približno isto vrijeme;
8) koordinacijski parametri: iskazivanje, u operativnom smislu, svih raspoloživih kapaciteta za dodjelu slotova u nekoj zračnoj luci tijekom svakog koordinacijskog razdoblja, uzimajući u obzir sve tehničke, operativne i druge faktore koji utječu na funkcioniranje infrastrukture zračne luke i njenih različitih podsustava.
Uvjeti za usuglašavanje redova letenja i koordiniranje
zračnih luka
Članak 21.
(1) Zračna luka može promijeniti svoj status u reguliranu ili koordiniranu zračnu luku samo na principima transparentnosti, neutralnosti i ravnopravnosti prema svim zainteresiranim strankama.
(2) Promjena statusa zračne luke u reguliranu ili koordiniranu mogu inicirati operator te zračne luke, Ministarstvo ili zračni prijevoznik koji predstavljaju više od polovice operacija u toj zračnoj luci, kada se smatra da je kapacitet nedovoljan za stvarne ili planirane operacije u određenim razdobljima.
(3) Promjena statusa zračne luke u reguliranu ili koordiniranu zračnu luku temelji se na prethodnoj analizi kapaciteta zračne luke, podrobno provedenoj od strane operatora zračne luke na temelju opće prihvaćenih i priznatih metoda u zračnom prometu.
(4) Analiza mora utvrditi svaki manjak kapaciteta, uzimajući u obzir ograničenja vezana uz okruženje te zračne luke. Analiza treba predvidjeti mogućnosti otklanjanja takvog manjka kroz novu ili modificiranu infrastrukturu, operativne promjene ili bilo kakve druge promjene, te odrediti vremenski okvir koji se predviđa za rješavanje tih nedostataka. Tu analizu treba ažurirati ako je u dotičnoj zračnoj luci došlo do promjena koje bitno utječu na njen kapacitet i iskorištavanje kapaciteta.
(5) Analiza i korištena metoda analize moraju se dati na uvid onima koji su tražili da se analiza napravi, a drugim zainteresiranim stranama na njihov zahtjev.
(6) O stanju kapaciteta utvrđenim analizom Ministarstvo se treba konzultirati s operatorom zračne luke, zračnim prijevoznicima koji redovito koriste tu zračnu luku, njihovim predstavničkim organizacijama, predstavnicima generalnog zrakoplovstva koji redovito koriste tu zračnu luku te nadležnom kontrolom zračne plovidbe.
(7) Kada se problemi s kapacitetom javljaju najmanje tijekom jednog razdoblja reda letenja, ta zračna luka za odgovarajuće razdoblje će se proglasi koordiniranom, samo
a) ako je manjak kapaciteta tako ozbiljan da se u toj zračnoj luci ne mogu izbjeći značajna kašnjenja, i
b) ako ne postoje nikakve druge mogućnosti za rješavanje tih problema u kraćem roku.
(8) Neovisno od odredaba stavka 7. ovoga članka, Ministarstvo može, u izvanrednim okolnostima, zračnu luku koja ima probleme s manjkom kapaciteta, proglasiti koordiniranom za neko odgovarajuće razdoblje.
(9) Kad se u nekoj koordiniranoj zračnoj luci osigura kapacitet koji je dovoljan za obavljanje stvarnih ili planiranih operacija, njen status koordinirane zračne luke će se ukinuti.
Regulator i koordinator slotova
Članak 22.
(1) Usuglašavanje redova letenja za regulirane zračne luke obavljaju te zračne luke.
(2) Koordiniranje slotova za sve koordinirane zračne luke obavlja Ministarstvo.
(3) Regulatorom može biti imenovana kvalificirana osoba, nakon što se o tome operator zračne luke konzultira sa zračnim prijevoznicima koji redovito koriste tu zračnu luku, njihovim predstavničkim organizacijama i Povjerenstvom za nadzor koordiniranja.
(4) Regulator i koordinator slotova dužni su postupati u skladu s odredbama ovoga Pravilnika na nezavisan, neutralan, nediskriminacijski i transparentan način.
(5) Regulator i koordinator slotova dužni su sudjelovati na međunarodnim konferencijama zračnih prijevoznika o redovima letenja.
(6) Regulator je dužan savjetovati zračne prijevoznike i preporučiti im alternativna vremena dolaska i/ili odlaska ako postoji vjerojatnost da će doći do zakrčenja.
(7) Isključivo je koordinator slotova osoba odgovorna za dodjelu slotova.
(8) Regulator je dužan promatrati jesu li operacije zračnih prijevoznika u skladu s redovima letenja koji su im preporučeni. Koordinator slotova je dužan promatrati jesu li operacije zračnih prijevoznika u skladu sa slotovima koji su im dodijeljeni. Te provjere sukladnosti moraju se obavljati u suradnji s operatorom zračne luke i s nadležnom kontrolom zračne plovidbe, pri čemu treba voditi računa o vremenu i drugim relevantnim kriterijima koji se odnose na dotičnu zračnu luku.
(9) Regulator i koordinator slotova dužni su surađivati da bi otkrili nekonzistentnosti u redovima letenja.
(10) Koordinator slotova mora, na pisani zahtjev, u nekom razumnom roku besplatno dati na uvid zainteresiranim osobama, posebice članovima ili promatračima u Povjerenstvu za nadzor koordiniranja, u pisanom obliku sljedeće informacije:
a) pregled dosadašnje dodjele slotova, specificiran po zračnim prijevoznicima, kronološki, za sve zračne prijevoznike u toj zračnoj luci,
b) pregled traženih slotova (početnih zahtjeva), specificiran po zračnim prijevoznicima i kronološki, za sve zračne prijevoznike,
c) pregled svih dodijeljenih slotova i neriješenih zahtjeva za dodjelu slotova, specificiranih pojedinačno kronološkim redom, po zračnim prijevoznicima, za sve zračne prijevoznike.
d) popis preostalih slobodnih slotova;
e) sve pojedinosti o kriterijima koji se primjenjuju za dodjelu slotova.
(11) Informacije iz stavka 10. ovoga članka moraju se dati na uvid najkasnije u vrijeme održavanja konferencija o redovima letenja, za vrijeme trajanja takvih konferencija ili neposredno nakon toga. Na zahtjev, koordinator slotova je dužan te informacije dostaviti u obliku jednog sažetog pregleda. Za dostavu takvog sažetog pregleda informacija će se naplatiti naknada za pokriće stvarnih troškova izrade takvog pregleda.
Povjerenstvo za nadzor koordiniranja
Članak 23.
(1) Povjerenstvo za nadzor koordiniranja osniva se za jednu ili više koordiniranih zračnih luka.
(2) Članstvo u Povjerenstvu za nadzor koordiniranja mora biti otvoreno za zračne prijevoznike koji redovito koriste tu zračnu luku i za njihove predstavničke organizacije, operatora zračne luke, nadležnu kontrolu zračne plovidbe i predstavnike generalnog zrakoplovstva koji redovito koriste tu zračnu luku.
(3) Zadaci Povjerenstva za nadzor koordiniranja su:
a) davanje prijedloga ili savjeta koordinatoru slotova i/ili Ministarstvu o:
– mogućnostima povećanja kapaciteta, utvrđenim u skladu s člankom 21. ovoga Pravilnika, ili mogućnostima boljeg iskorištenja kapaciteta;
– koordinacijskim parametrima koje treba odrediti u skladu s člankom 25. ovoga Pravilnika;
– metodama praćenja korištenja dodijeljenih slotova;
– lokalnim uputama za dodjelu slotova ili praćenju korištenja dodijeljenih slotova, vodeći računa, između ostaloga, o mogućim specifičnostima radnog okruženja;
– poboljšanjima prometnih uvjeta koji vladaju u toj zračnoj luci;
– ozbiljnim problemima s kojima se suočavaju novi sudionici;
– svim pitanjima u svezi kapaciteta zračne luke.
b) posredovanje između svih zainteresiranih strana vezano uz pritužbe na dodjelu slotova, u smislu članka 30. ovoga Pravilnika.
(4) Povjerenstvo za nadzor koordiniranja poziva koordinatora slotova na svoje sastanke u svojstvu promatrača.
(5) Povjerenstvo za nadzor koordiniranja donosi Poslovnik o radu kojim se, između ostaloga, regulira sudjelovanje na sastancima, imenovanja te učestalost održavanja sastanaka. Svaki član Povjerenstva za nadzor koordiniranja može predložiti lokalne upute predviđene člankom 24. ovoga Pravilnika. Na zahtjev koordinatora slotova, Povjerenstvo za nadzor koordiniranja treba raspravljati o predloženim lokalnim uputama za dodjelu slotova kao i o uputama za praćenje korištenja dodijeljenih slotova.
Lokalne upute
Članak 24.
(1) U posebnim slučajevima mogu se izdati lokalne upute kojima se dodatno privremeno uređuje promet na zračnoj luci, a imaju za cilj poboljšati efikasno korištenje kapaciteta zračne luke.
(2) Lokalne upute mogu se izdati u slučajevima privremenog naglog porasta potražnje za postojećim kapacitetima zračne luke odnosno kratkotrajnog naglog umanjenja postojećih kapaciteta zračne luke.
(3) Lokalne upute predlaže Povjerenstvo za nadzor koordiniranja, a odobrava Ministarstvo.
(4) Lokalne upute ne smiju imati negativan utjecaj na nezavisan status koordinatora slotova.
Parametri koordiniranja za dodjelu slotova
Članak 25.
(1) Operator zračne luke, na koordiniranoj zračnoj luci, dva puta godišnje utvrđuje parametre koordiniranja za dodjelu slotova vodeći računa o svim relevantnim tehničkim, operativnim ograničenjima te ograničenjima vezanim uz specifično okruženje, kao i o svim promjenama istih.
(2) Utvrđivanje parametara koordiniranja za dodjelu slotova mora se temeljiti na objektivnoj analizi mogućnosti prihvaćanja zračnog prometa, uvažavajući različite vrste zračnog prometa, moguća zakrčenja zračnog prostora za vrijeme koordinacijskog razdoblja te stanje glede kapaciteta.
(3) Parametri koordiniranja za dodjelu slotova moraju biti dostavljeni koordinatoru slotova na vrijeme i prije početka prve dodjele slotova pred konferenciju o redovima letenja.
(4) Za koordiniranu zračnu luku na kojoj se nisu utvrdili parametri koordiniranja za dodjelu slotova, koordinator slotova treba konzultirati Povjerenstvo za nadzor koordiniranja o statusu parametara koordiniranja na toj zračnoj luci.
(5) Prije donošenja konačne odluke o parametrima za dodjelu slotova, u Povjerenstvu za nadzor koordiniranja treba detaljno raspraviti o utvrđivanju parametara i korištenoj metodologiji kao i o eventualnim izmjenama istih, u cilju povećavanja kapaciteta i broja raspoloživih slotova za dodjelu. Zainteresiranim stranama, na njihov zahtjev, treba dati na uvid sve relevantne dokumente.
Informacije za regulatore i koordinatora slotova
Članak 26.
(1) Zračni prijevoznici, koji prometuju ili namjeravaju prometovati u nekoj reguliranoj ili koordiniranoj zračnoj luci, dužni su regulatoru, odnosno koordinatoru slotova, dostaviti sve relevantne informacije koje oni zatraže. Sve relevantne informacije moraju biti dostavljene u obliku i unutar roka koje odredi regulator ili koordinator slotova. Zračni prijevoznik dužan je, u trenutku podnošenja zahtjeva za dodjelu slotova, obavijestiti koordinatora slotova o tome hoće li, u odnosu na tražene slotove, koristiti status novog sudionika, u skladu s člankom 20. točka 2. ovoga Pravilnika.
(2) Za neregulirane i nekoordinirane zračne luke, operator te zračne luke će na zahtjev koordinatora slotova dostaviti sve informacije koje posjeduje o planiranim letovima zračnih prijevoznika.
(3) Ako zračni prijevoznik ne dostavi informacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka, osim ako opravda razloge, ili ako dostavi netočne informacije, koordinator slotova ne smije uzeti u razmatranje njegov zahtjev. Koordinator slotova takvom zračnom prijevozniku mora omogućiti da dostavi svoje očitovanje.
(4) Regulator ili koordinator slotova, operator zračne luke i nadležna kontrola zračne plovidbe moraju razmjenjivati sve informacije koje su im potrebne za obavljanje njihovih poslova, uključujući podatke o letovima i slotove.
Postupak dodjele slotova
Članak 27.
(1) Iz baze slotova, zračnim prijevoznicima koji su podnijeli zahtjev, dodjeljuju se serije slotova u razdoblju reda letenja za koje su ti slotovi zatraženi. Zračni prijevoznik, nakon roka predviđenog za povrat slotova, slotove koji neće biti korišteni treba vratiti u bazu slotova.
(2) Ne dovodeći u pitanje članak 26., 28., 29. stavak 1. i 32. stavak 1. ovoga Pravilnika, odredba stavaka 1. ovoga članka ne primjenjuje se kad su ispunjeni sljedeći uvjeti:
– kad neku seriju slotova zračni prijevoznik koristi za obavljanje redovitog ili neredovitog prijevoza, i
– kad taj zračni prijevoznik može, na način koji zadovoljava koordinatora slotova, dokumentirati da je dotičnu seriju slotova koristio, na način koji mu je odobrio koordinator slotova, najmanje 80% vremena tijekom razdoblja reda letenja za koje mu je ista dodijeljena. U tom slučaju, takva serija slotova tom zračnom prijevozniku daje pravo na istu seriju slotova u sljedećem odgovarajućem razdoblju reda letenja i ako to zatraži unutar roka koji je određen u članku 26. stavak 1. ovoga Pravilnika.
(3) Ne dovodeći u pitanje članak 29. stavak 2. ovoga Pravilnika, u situaciji kad se ne mogu svi zahtjevi za dodjelom slotova riješiti na način koji zadovoljava zainteresirane zračne prijevoznike, prednost treba dati komercijalnim letovima, a posebno letovima uključenim u red letenja i programiranim neredovitim letovima. U slučaju konkurentnih zahtjeva unutar iste kategorije prometa, prednost treba dati onima koji prometuju tijekom cijele godine.
(4) Vremensko reprogramiranje serije slotova, prije dodjele preostalih slotova iz baze drugim zainteresiranim zračnim prijevoznicima, smije se prihvatiti samo iz operativnih razloga ili ako bi reprogramirana vremena slotova značila poboljšanje u odnosu na prvobitno zatražena vremena. Takvo reprogramiranje ne smije se primijeniti prije nego li to koordinator slotova izrijekom potvrdi.
(5) U postupku dodjele slotova, koordinator slotova dužan je uzeti u obzir i lokalne upute.
(6) Ako neki zahtjev za dodjelu slota nije moguće odobriti, koordinator slotova mora zračnog prijevoznika koji je podnio taj zahtjev obavijestiti o razlozima zbog kojih to nije bilo moguće i navesti najbliži slobodni alternativni slot.
(7) Koordinator slotova će riješiti i u zadnji trenutak dostavljene zahtjeve za dodjelu slotova, za svaku vrstu zračnog prometa ako nakon raspodjele slotova zračnim prijevoznicima koji su za to ranije podnijeli zahtjeve u bazi slotova postoje neiskorišteni slotovi ili slotovi koji su u posljednji trenutak oslobođeni.
Prijenos i razmjena slotova
Članak 28.
(1) Slotovi se mogu:
a) prenositi s jedne rute ili vrste zračnog prijevoza na neku drugu rutu ili vrstu zračnog prijevoza koju obavlja taj isti zračni prijevoznik;
b) prenositi:
– između zračnog prijevoznika i njegovih podružnica te između podružnica istog zračnog prijevoznika,
– u okviru stjecanja kontrolnog udjela u kapitalu nekog zračnog prijevoznika,
– u slučaju kompletnog ili djelomičnog preuzimanja, kad se slotovi izravno odnose na preuzetog zračnog prijevoznika;
c) razmjenjivati među zračnim prijevoznicima, jedan za jedan.
(2) Prijenosi ili razmjene iz stavka 1. ovoga članka se ne smiju primjenjivati prije nego li ih koordinator slotova izrijekom potvrdi. Koordinator slotova mora odbiti potvrđivanje prijenosa ili razmjenu slotova ako nisu u skladu s uvjetima iz ovog Pravilnika i ako koordinator slotova nije dobio zadovoljavajuće dokaze:
a) da to neće negativno utjecati na operacije u zračnoj luci, uzimajući u obzir sve tehničke, operativne i specifične lokalne uvjete;
b) da neki prijenos slotova ne spada u slučajeve iz stavka 3. ovoga članka.
(3) Slotovi dodijeljeni nekom novom sudioniku definiranom:
a) u članku 20. podstavak 2. ovoga Pravilnika, ne mogu se prenositi na način iz stavka 1. podstavak b) ovoga članka, kroz period od dva odgovarajuća razdoblja reda letenja, osim u slučaju zakonom odobrenog preuzimanja poslova nekog trgovačkog društva koje je otišlo u stečaj;
b) u članku 20. podstavak 2. točka b) ovoga Pravilnika, ne mogu se prenijeti na neku drugu rutu kako je to opisano u stavku 1. podstavak a) ovoga članka, kroz period od dva odgovarajuća razdoblja reda letenja, osim ako će se taj novi sudionik na novoj ruti tretirati s istim prioritetom kao i na početnoj ruti;
c) u članku 20. podstavak 2. ovoga Pravilnika, ne smiju se razmjenjivati na način opisan u stavku 1. podstavak c) ovoga članka, kroz period od dva odgovarajuća razdoblja reda letenja, osim u cilju poboljšanja vremenskog rasporeda slotova za te letove u odnosu na prvobitno traženi vremenski raspored.
Baza slotova
Članak 29.
(1) Koordinator slotova dužan je uspostaviti jednu bazu slotova, koja će sadržavati sve slotove koji nisu dodijeljeni na temelju članka 27. stavak 2. i 4. ovoga Pravilnika.
(2) Serija slotova, koja je dodijeljena nekom zračnom prijevozniku za obavljanje nekog leta uključenog u red letenja ili nekog programiranog neredovitog leta, tom zračnom prijevozniku ne daje pravo na istu seriju slotova u sljedećem odgovarajućem razdoblju reda letenja ako dotični zračni prijevoznik ne može dokazati, na način koji zadovoljava koordinatora slotova, da je te slotove, koje mu je koordinator slotova odobrio, koristio najmanje 80% vremena tijekom razdoblja reda letenja, za koje su mu isti bili dodijeljeni.
(3) Slotovi dodijeljeni nekom zračnom prijevozniku prije 31. siječnja za sljedeću ljetnu sezonu ili prije 31. kolovoza za sljedeću zimsku sezonu, a koji budu prije tih datuma vraćeni koordinatoru slotova radi preraspodjele, ne uzimaju se u obzir u svrhu izračuna iskorištenja.
(4) Ako se ne može dokazati 80% iskorištenje serije slotova, svi slotovi iz dotične serije moraju se vratiti u bazu slotova, osim ako se to neiskorištenje može opravdati na temelju bilo kojeg od sljedećih razloga:
a) nepredvidive i neizbježne okolnosti izvan utjecaja tog zračnog prijevoznika, a koje su dovele do:
– isključivanja iz prometa tipa zrakoplova koji se općenito koristi za dotične letove,
– zatvaranje neke zračne luke ili zračnog prostora,
b) prekid zračnog prometa zbog aktivnosti koje negativno utječu na određene letove i koje praktički i/ili tehnički onemogućavaju tom zračnom prijevozniku obavljanje prometnih operacija na način kako je to planirao;
c) značajna financijska šteta nanesena zračnom prijevozniku, koja ima za posljedicu izdavanje privremene operativne dozvole ili nekog odgovarajućeg dokumenta koji vrijedi do financijskog ozdravljenja tog zračnog prijevoznika.
(5) Ne dovodeći u pitanje članak 27. stavak 2. ovoga Pravilnika, slotovi uključeni u bazu slotova moraju se distribuirati među zračnim prijevoznicima koji su podnijeli zahtjeve za dodjelu slotova. 50% tih slotova treba dodijeliti novim sudionicima, osim ako zahtjevi od strane novih sudionika predstavljaju manje od 50%. Među zahtjevima koje podnesu novi sudionici, prednost treba dati zračnim prijevoznicima koji ispunjavaju uvjete za stjecanje statusa novog sudionika.
(6) Novi sudionik, kojem je ponuđena serija slotova unutar razdoblja od jedan sat prije ili sat poslije vremena koje je on tražio, i koji nije prihvatio tu ponudu, za dotično razdoblje reda letenja ne može zadržati status novog sudionika.
(7) U slučaju letova koje obavlja neka grupa zračnih prijevoznika, samo jedan zračni prijevoznik iz te grupe može podnijeti zahtjev za dodjelu potrebnih slotova. Zračni prijevoznik koji obavlja takve letove, preuzima odgovornost za ispunjavanje operativnih kriterija, koji su potrebni da bi zadržao prije stečenu prednost opisanu u članku 27. stavak 2. ovoga Pravilnika. Slotove dodijeljene jednom zračnom prijevozniku može koristiti neki drugi zračni prijevoznik iz iste grupe, pod uvjetom da se za dotični let u svrhu koordinacije i praćenja zadrži identifikacijski kôd zračnog prijevoznika kojem su slotovi dodijeljeni. Nakon prestanka takvih operacija, tako korišteni slotovi ostaju zračnom prijevozniku kojem su na početku bili dodijeljeni. Zračni prijevoznici uključeni u zajedničke operacije dužni su koordinatora slotova detaljno obavijestiti o tim operacijama prije početka takvih operacija.
Rješavanje prigovora
Članak 30.
(1) Prigovor u svezi s traženim ili dodijeljenim slotom ili serijom slotova, zračni prijevoznik podnosi Povjerenstvu za nadzor koordiniranja.
(2) Ako Povjerenstvo za nadzor koordiniranja u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora iz stavka 1. ovoga članka koordinatoru slotova ne predloži način postupanja po prigovoru, Ministarstvo će u narednih 60 dana organizirati posredovanje od strane predstavničke organizacije zračnih prijevoznika ili zračnih luka ili od strane neke treće osobe.
Uzajamnost
Članak 31.
Ako Ministarstvo ima saznanja da u zračnim lukama drugih zemalja, u pogledu dodjele i korištenja slotova zračnim prijevoznicima iz Republike Hrvatske, hrvatski zračni prijevoznici nemaju:
a) isti tretman koji imaju zračni prijevoznici tih zemalja u Republici Hrvatskoj,
b) isti tretman koji imaju zračni prijevoznici iz Republike Hrvatske u svojoj zemlji,
c) isti tretman kao i zračni prijevoznici iz trećih zemalja
ono može odlučiti da se u potpunosti ili djelomično obustavi ispunjenje obveza koje proizlaze iz primjene ovog dijela Pravilnika prema zračnim prijevoznicima iz drugih zemalja, do trenutka ispravljanja diskriminacijskog ponašanja tih zemalja prema zračnim prijevoznicima iz Republike Hrvatske.
Provedba
Članak 32.
(1) Nadležna kontrola zračne plovidbe može odbiti plan letenja zračnog prijevoznika ako taj zračni prijevoznik namjerava sletjeti ili uzletjeti u nekoj zračnoj luci tijekom razdoblja u kojima je ta zračna luka koordinirana, a da mu koordinator slotova nije dodijelio slot.
(2) Koordinator slotova dužan je povući seriju slotova, koja je bila privremeno dodijeljena nekom zračnom prijevozniku koji je bio u procesu osnivanja, i vratiti ih u bazu slotova 31. siječnja za sljedeću ljetnu sezonu odnosno 31. kolovoza za sljedeću zimsku sezonu, ako taj zračni prijevoznik na taj dan ne posjeduje operativnu dozvolu ili drugi odgovarajući dokument ili ako nadležno tijelo ne izjavi da će operativna dozvola ili drugi odgovarajući dokument biti izdani prije početka odgovarajućeg razdoblja reda letenja.
(3) Koordinator slotova dužan je povući i vratiti u bazu seriju slotova nekog zračnog prijevoznika, koju je isti dobio na temelju razmjene u skladu s člankom 28. stavak 1. podstavak c) ovoga Pravilnika, ako se ti slotovi ne koriste na predviđeni način.
(4) Zračni prijevoznici, koji višekratno i namjerno obavljaju promet u vrijeme koje se značajno razlikuje od dodijeljenog slota kao dijela serije slotova, ili slotove koriste na način koji se značajno razlikuje od načina na koji im je ukazano prilikom dodjele istih i time nanose štetu zračnoj luci ili zračnom prometu, gube svoj status iz članka 27. stavak 2. ovoga Pravilnika. Koordinator slotova može donijeti odluku da tom zračnom prijevozniku oduzme dotičnu seriju slotova za preostali dio razdoblja reda letenja i da te slotove vrati u bazu, nakon što sasluša obrazloženje tog zračnog prijevoznika i nakon izdavanja jednokratne opomene.
(5) Ne dovodeći time u pitanje članak 29. stavak 4. ovoga Pravilnika:
a) ako neki zračni prijevoznik ne može ostvariti 80% iskorištenje, koje je definirano u članku 27. stavak 2. ovoga Pravilnika, koordinator slotova može odlučiti da tom zračnom prijevozniku oduzme dotičnu seriju slotova za preostali dio razdoblja reda letenja i da ih vrati u bazu nakon što sasluša obrazloženje dotičnog zračnog prijevoznika;
b) ako nakon nekog dodijeljenog vremena, koje predstavlja 20% razdoblja važenja neke serije slotova ne budu korišteni nikakvi slotovi iz te serije, koordinator slotova tu seriju slotova mora vratiti u bazu za preostali dio razdoblja reda letenja, nakon što sasluša obrazloženje tog zračnog prijevoznika.
Usklađenost s međunarodnim propisima
Članak 33.
Ovaj dio Pravilnika usklađen je sa:
1. Uredbom Vijeća (EEZ-a) br. 95/93 od 18. siječnja 1993. o jedinstvenim pravilima za dodjelu slotova u zračnim lukama Zajednice;
2. Uredbom (EZ-a) br. 793/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. kojom se mijenja Uredba Vijeća (EEZ-a) br. 95/93 od 18. siječnja 1993. o jedinstvenim pravilima za dodjelu slotova u zračnim lukama Zajednice.
Stupanje na snagu
Članak 34.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/05-01/122
Urbroj: 530-09-05-1
Zagreb, 6. prosinca 2005.
Ministar
mora, turizma, prometa i razvitka
Božidar Kalmeta, v. r.
DODATAK 1.
POPIS ZEMALJSKIH USLUGA
1. Usluge zemaljske administracije i nadzora obuhvaćaju:
1.1. usluge predstavljanja i veze s lokalnim vlastima i svim drugim tijelima, isplate u ime korisnika usluga i osiguravanje uredskog prostora njegovim predstavnicima;
1.2. nadzor ukrcaja, slanje i primanje poruka i telekomunikacije;
1.3. rukovanje, pohranjivanje i vođenje administracije utovarnih jedinica (kontejnera i paleta);
1.4. sve ostale usluge nadzora prije, tijekom i nakon leta, te sve ostale administrativne usluge na zahtjev korisnika zračne luke.
2. Usluge opsluživanja putnika obuhvaćaju sve vrste pomoći pri dolasku, odlasku, transferu ili tranzitu putnika, uključujući pregled karata i putnih isprava, registraciju prtljage i njezin prijenos do sortirnice.
3. Usluge s prtljagom obuhvaćaju rukovanje prtljagom u prostoru sortirnice, razvrstavanje prtljage, pripremu za odlazak (otpremu), utovar i istovar iz sredstava namijenjenih prijevozu od zrakoplova do sortirnice i obratno, te transport prtljage iz sortirnice do prostora za podizanje prtljage.
4. Usluge prihvata tereta i pošte obuhvaćaju:
4.1. za teret: fizičko rukovanje pri izvozu, transferu i uvozu tereta, poslovi prihvata i otpreme, rukovanje dokumentima tereta; carinski postupci i provedba svih sigurnosnih postupaka prema dogovoru strana ili zahtjevima okolnosti;
4.2. za poštu: fizičko rukovanje dolaznom i odlaznom poštom, poslovi prihvata i otpreme, rukovanje dokumentima pošte (poštanskih pošiljaka) i provedba svih sigurnosnih postupaka prema dogovoru strana ili zahtjevima okolnosti.
5. Usluge prihvata i otpreme zrakoplova na stajanci obuhvaćaju:
5.1. navođenje, izvođenje i parkiranje zrakoplova na/sa parkirne pozicije pri dolasku i odlasku (pod uvjetom da te usluge ne pruža služba kontrole zračnog prometa);
5.2. usluga pri pakiranju zrakoplova i pribavljanje odgovarajućih sredstava (pod uvjetom da te usluge ne pruža služba kontrole zračnog prometa);
5.3. komunikacija između zrakoplova i snabdjevača ili davatelja usluga;
5.4. utovar i istovar zrakoplova, uključujući pribavljanje i rukovanje sredstvima, kao i prijevoz posade i putnika između zrakoplova i terminala, prijevoz prtljage između zrakoplova i terminala;
5.5. pribavljanje i rukovanje prikladnim uređajima za startanje motora;
5.6. vuča ili izguravanje zrakoplova prilikom dolaska i odlaska kao i pribavljanje i rukovanje potrebnim sredstvima;
5.7. prijevoz, utovar i istovar hrane (obroka) i pića iz zrakoplova.
6. Usluge prihvata zrakoplova obuhvaćaju:
6.1. vanjsko i unutarnje čišćenje zrakoplova, sanitarnih prostora (toaleta) i snabdjevanje pitkom vodom;
6.2. grijanje i hlađenje kabine, uklanjanje snijega i leda, zaštita zrakoplova od zaleđivanja;
6.3. preuređivanje kabine s pogodnom kabinskom opremom, skladištenje te opreme.
7. Usluge snabdijevanja gorivom i mazivom obuhvaćaju:
7.1. organiziranje i provođenje operacija punjenja i pražnjenja, uključujući skladištenje goriva i kontrolu kvalitete i kvantitete isporučenog goriva;
7.2. nadopuna maziva i ostalih tekućina.
8. Usluge održavanja zrakoplova obuhvaćaju:
8.1 rutinski – standardni pregled prije leta;
8.2. nestandardne usluge koje zahtjeva korisnik zračne luke;
8.3. nabava i skladištenje rezervnih dijelova i opreme;
8.4. zahtijevanje ili rezerviranje podesne parkirališne pozicije i/ili smještaja u hangaru.
9. Usluge letnih operacija i administracije posade obuhvaćaju:
9.1. priprema leta na polaznoj zračnoj luci (aerodromu) ili na bilo kojoj drugoj točki;
9.2. usluge tijekom leta, uključujući i njihovu preraspodjelu ako je potrebno;
9.3. aktivnosti nakon leta;
9.4. administriranje posada.
10. Usluge zemaljskog prijevoza obuhvaćaju:
10.1. organiziranje i obavljanje prijevoza: posade, putnika, prtljage, tereta (robe) i pošte između različitih terminala na istoj zračnoj luci (aerodromu) ali se isključuje isti prijevoz između zrakoplova i bilo koje druge točke unutar ograde iste zračne luke;
10.2. bilo koji poseban prijevoz kojeg zahtjeva korisnik zračne luke.
11. Usluge ugostiteljstva obuhvaćaju:
11.1. povezivanje sa snabdjevačima i administrativno upravljanje;
11.2. skladištenje hrane, pića i opreme potrebne za njenu pripremu;
11.3. čišćenje te/takve opreme;
11.4. pripremu i dostavu opreme te snabdijevanje hranom i pićem.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |