POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA, POVOLJNO I KVALITETNO
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

2839

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj 23. studenoga 2005. godine, donio je

RJEŠENJE

I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 3. stavka 3. Zakona o Državnom sud­benom vijeću (»Narodne novine« broj 58/93., 49/99., 31/00. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., i 59/05. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.

 

Obrazloženje
 

1. Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je na sjednici 2. lipnja 1993. godine Zakon o Državnom sudbenom vijeću (u daljnjem tekstu: Zakon o DSV-u). Zakon o DSV-u objavljen je u »Narodnim novinama« broj 58 od 18. lipnja 1993. godine. Sukladno članku 42., Zakon o DSV-u stupio je na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

2. Krunislav Olujić iz Zagreba podnio je 21. lipnja 2005. godine prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 3. stavka 3. Zakona o DSV-u.

Zakon o DSV-u višekratno je mijenjan i dopunjavan (»Narodne novine«broj 49/99., 31/00. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-659/1994 i dr. od 15. ožujka 2000 godine., 107/00. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-659/1994 i dr. od 11. listopada 2000. godine., 129/00., 59/05. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-508/1996 od 20. travnja 2005. godine), tako da osporeni članak 3. stavak 3. Zakona o DSV-u danas glasi:

Prijedlog kandidata iz reda sudaca mora osigurati zastupljenost kandidata iz sudova različite vrste i stupnja.

3. U svom prijedlogu predlagatelj ističe da osporena odredba nije u suglasnosti s člankom 123. stavkom 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/2000. i 28/2001.), koji glasi:

Državno sudbeno vijeće ima jedanaest članova koje iz reda is­taknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor na način i u postupku određenim zakonom. Većina od ukupnog broja članova Državnoga sudbenog vijeća mora biti iz reda sudaca.

4. Obrazlažući svoj prijedlog, predlagatelj navodi da osporena odredba spada u odredbe kojima se uređuje način i postupak biranja članova Državnog sudbenog vijeća (u daljnjem tekstu: DSV). Međutim, prema mišljenju predlagatelja, osporenom odredbom zakonodavac nije uvažio ustavni standard propisan člankom 123. stavkom 3. Ustava, prema kojem član DSV-a mora biti istaknuti sudac. Predlagatelj smatra da je Ustav izričito odredio kako članom DSV-a ne može biti svaki sudac, već samo istaknuti sudac, neovisno o vrsti i stupnju suda u kojemu kandidat obnaša pravosudnu funkciju. Prema mišljenju predlagatelja, Ustav ovlašćuje zakonodavca samo »operacionalizirati« i detaljno razraditi način i postupak izbora DSV-a, ali ga ne ovlašćuje razradom postupka mijenjati izričite ustavne odredbe.

Zaključno, osporena zakonska odredba kategorički propisuje da se pri predlaganju kandidata za članove DSV-a mora poštivati zastupljenost kandidata iz sudova različite vrste i stupnja. Stoga je njome, prema mišljenju predlagatelja, sjednica Vrhovnog suda, kod utvrđivanja liste kandidata za članove DSV-a, vezana do mjere kada ravnomjerna zastupljenost sudaca iz sudova različitih vrsta i stupnja ide na štetu ostvarivanja ustavnog standarda prema kojemu samo istaknuti sudac može biti član DSV-a.

Predlagatelj navodi i da je iz dosadašnje prakse izbora članova DSV-a razvidno kako su ograničenja sadržana u osporenoj odredbi dovodila do toga da su članovima DSV-a postajali suci koji su dotada obnašali sudačku funkciju u prekršajnim, općinskim i županijskom sudovima, a koji bi prema objektivnim mjerilima teško mogli ispunjavati ustavni standard istaknutnog suca. Kadrovsko sivilo i biranje anonimnih, te pravnoj i široj javnosti nepoznatih sudaca u Republici Hrvatskoj posljedica je i okolnosti da te suce biraju nekompetentne osobe, a čemu doprinosi i ograničenje sadržano u osporenoj od­redbi, zaključuje predlagatelj.

5. Slijedom iznijetoga, predlagatelj predlaže da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu suglasnosti članka 3. stavka 3. Zakona o DSV-u s Ustavom te je ukine.

 

Prijedlog nije osnovan.

 

6. Razmatrajući navode predlagatelja koji se odnose na konkretne postupke izbora određenih osoba za članove DSV-a, Ustavni sud utvrđuje da se radi o navodima kojima se osporava neposredna primjena članka 3. stavka 3. Zakona o DSV-u.

Prema članku 128. alineji 1. Ustava, Ustavni sud odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom (tzv. apstraktna kontrola ustavnosti zakona). Neposredna primjena određene zakonske norme u kon­kretnim postupcima nije stoga predmet ispitivanja u postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, pa taj dio prijedloga Ustavni sud nije razmatrao zbog nenadležnosti.

7. U članku 123. stavku 3. Ustava propisano je da Hrvatski sabor bira članove DSV-a, na način i u postupku određenom zakonom, iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Predlagatelj osporava zakonsku odredbu koja se odnosi na suce, a koja propisuje da prijedlog kandidata iz reda sudaca mora osigurati zastupljenost kandidata iz sudova različite vrste i stupnja.

Nije sporno da ustavni pojam »istaknuti sudac« sadrži zahtjev da članom DSV-a smije postati samo onaj sudac koji profesionalnim, stručnim i drugim kvalitetama i svojstvima odgovara navedenom ustavnom standardu. Ustav pri time ne razrađuje mjerila kojima bi se nadležno tijelo trebalo voditi kako bi zadovoljilo ustavni zahtjev o izboru »istaknutog suca«, već je to prepušteno na uređenje zakonodavcu.

8. Zakon o DSV-u, razrađujući način i izbor članova DSV-a, propisao je da će predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatražiti od sudova da predlože kandidate iz reda sudaca. Na temelju prikupljenih prijedloga, proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske utvrđuje kandidate i svoj prijedlog upućuje mjerodavnom odboru Hrvatskoga sabora. Zakon o DSV-u nadalje propisuje da za svako mjesto u DSV-u Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao jedan od ovlaštenih predlagatelja, mora predložiti najmanje tri kandidata, a prijedlog kandidata iz reda sudaca mora osigurati zastupljenost kandidata iz sudova različite vrste i stupnja (članak 3. stavci 2., 3. i 5. Zakona o DSV-u).

9. Navedeno zakonsko uređenje izbora članova DSV-a iz reda sudaca, prema ocjeni Ustavnog suda, nije u nesuglasnosti s člankom 123. stavkom 3. Ustava.

Ustav sadrži zahtjev da se članovi DSV-a biraju iz reda istaknutih sudaca, a zakonska obveza osiguranja zastupljenosti kandidata iz sudova različite vrste i stupnja odnosi se samo i isključivo na postupak kandidiranja, odnosno na prijedloge kandidata koje sudovi dostavljaju Vrhovnom sudu Republike Hrvatske i na konačni prijedlog kandidata koji Vrhovni sud Republike Hrvatske dostavlja nadležnom odboru Hrvatskog sabora. Štoviše, iako osporena zakonska odredba obvezuje na osiguranje zastupljenosti sudaca-kandidata iz svih sudova, ta zastupljenost Zakonom o DSV-u nije uvjetovana razmjernošću (»ravnomjernošću«), kako to pogrešno ističe predlagatelj.

Prema tome, osporenom zakonskom odredbom ne nameće se nikakva obveza Hrvatskom saboru koji bira članove DSV-a između najmanje tri ponuđena kandidata za svako mjesto u DSV-u. Jedinu obvezu Hrvatskom saboru nameće sam Ustav, propisujući da se za člana DSV-a mora izabrati sudac iz reda istaknutih sudaca, pri čemu Hrvatski sabor nije dužan u DSV-u osigurati zastupljenost sudaca iz svih sudova.

Budući da se osporeni članak 3. stavak 3. Zakona o DSV-u ne odnosi na sam izbor sudaca za članove DSV-a, Ustavni sud ocjenjuje da članak 3. stavak 3. Zakona o DSV-u nije u nesuglasnosti s člankom 123. stavkom 3. Ustava.

10. Slijedom navedenog, na temelju članka 43. stavka 1. Us­tavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst) riješeno je kao u točki I. izreke.

Točka II. izreke utemeljena je na odredbi članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

 

Broj: U-I-2757/2005

Zagreb, 23. studenoga 2005.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Suda

dr. sc. Petar Klarić, v. r.

 




 
IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, foruma, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
 










POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga