POSLOVNE INFORMACIJE - 144 7.12.2005 Pravilnik o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

2732

Na temelju članka 4. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 74/94, 57/96, 46/97 – pročišćeni tekst i 48/05) ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK

O GRANICAMA U RIBOLOVNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom određuju se:

– granice između vanjskoga i unutarnjega ribolovnog mora;

– granice između ribolovnih zona;

– granice ribolovnog mora u rijekama koje utječu u more.

Članak 2.

Ribolovno more Republike Hrvatske obuhvaća vanjsko ribolovno more i unutarnje ribolovno more koje dijeli polazna crta.

Polaznu crtu iz stavka 1. ovoga članka čine ravne crte koje spajaju sljedeće točke na obali kopna i obali otoka:

a) rt Zarubača – jugoistočni rt otoka Mrkan – južni rt otoka Sv. Andrija – rt Gruj (otok Mljet),

b) rt Korizmeni (otok Mljet) – otok Glavat – rt Struga (otok Lastovo) – rt Veljeg mora (otok Lastovo) – jugozapadni rt otoka Kopište – rt Velo dance (otok Korčula) – rt Proizd (otok Proizd) – jugozapadni rt otoka Vodnjak Veli – rt Rat (otok Drvenik mali) – hrid Mulo – hrid Blitvenica – otok Purara – otok Balun – otok Mrtovac – otok Garmenjak veli – točka na Dugom otoku s koordinatama 43°53'12" sjeverne geografske širine i 15°10'00" istočnegeografske dužine (na Besselovom elipsoidu 1841),

c) rt Veli rat (Dugi otok) – hrid Masarine – rt Margarina (otok Susak) – pličina Albanež – otok Grunj – hrid Sv. Ivan na pučini – pličina Mramori – otok Altijež – rt Kostanjija.

Članak 3.

Vanjsko ribolovno more obuhvaća teritorijalno more Republike Hrvatske (u tekstu koji slijedi: RH) i Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (u tekstu koji slijedi: ZERP) Republike Hrvatske.

Članak 4.

Unutarnje ribolovno more je morski pojas koji se nalazi unutar polazne crte navedene u članku 2. stavku 2. ovoga Pravilnika, u smjeru prema obali kopna.

Članak 5.

Ribolovno more Republike Hrvatske dijeli se na jedanaest (11) ribolovnih zona i to:

– Ribolovna zona A se nalazi u unutarnjem ribolovnom moru i vanjskom ribolovnom moru Republike Hrvatske, a obuhvaća teritorijalno more Republike Hrvatske koje u sjevernom dijelu privremeno, dok se konačno ne utvrdi granična crta između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, polazi od ušća rijeke Dragonje te se nastavlja u Savudrijskoj vali do polovišta crte koja spaja rt Madona i rt Savudrija, a potom slijedi okomicu na polovište crte koja spaja rt Madona i rt Savudrija i dotiče granicu određenu Osimskim sporazumom. Od te točke južno slijedi državnu granicu Republike Hrvatske određenu Osimskim sporazumom do točke 1, te potom slijedi državnu granicu Republike Hrvatske do točke X2. U istočnom dijelu se granica Ribolovne zone A nastavlja od sredine ušća rijeke Dragonje crtom niske vode uzduž obale kopna sjevernog i zapadnog dijela poluotoka Istre do točke na rtu Kamenjak (jug poluotoka Istre) iz koje je povučena crta azimutom 221° i presijeca polaznu crtu u točki X1 (koja odvaja unutarnje ribolovno more od vanjskoga ribolovnog mora) i nastavlja se do granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske u točki X2 koja je ujedno i krajnja južna točka Ribolovne zone A;

– Ribolovna zona B se nalazi u vanjskom ribolovnom moru RH, odnosno u teritorijalnom moru RH koje je na sjeverozapadu omeđeno južnom granicom Ribolovne zone A tj. ravnom crtom koja spaja točke X1 i X2. Na sjeveroistoku omeđena je ravnom polaznom crtom koje spajaju sljedeće točke: X1 – pličina Albanež – rt Margarina (otok Susak) – hrid Masarine – rt Veli rat (Dugi otok), zatim ide crtom niske vode uzduž jugozapadne obale Dugog otoka do točke s koordinatama 43°53'12" sjeverne geografske širine i 15°10'00" istočne geografske dužine (Besselov elipsoid 1841) te se nastavlja polaznom crtom: od spomenute točke s koordinatama na obali Dugog otoka – otok Garmenjak veli – otok Mrtovac – otok Balun – otok Purara. Prema jugu se nastavlja ravnom crtom koja se od otoka Purara proteže do granice teritorijalnog mora RH azimutom 216° koju dotiče u točki X4, te se nastavlja prema sjeverozapadu granicom teritorijalnog mora RH do točke X2;

– Ribolovna zona C se nalazi u vanjskom ribolovnom moru Republike Hrvatske odnosno teritorijalnom moru Republike Hrvatske koje je na sjeverozapadu omeđeno južnom granicom Ribolovne zone B tj. ravnom crtom koja spaja točke otok Purara i X4. Na sjeveroistoku se nastavlja ravnom crtom koja spaja sljedeće točke na obali otoka: otok Purara – hrid Blitvenica – hrid Mulo – rt Rat (otok Drvenik mali) – jugozapadni rt otoka Vodnjak Veli – rt Proizd (otok Proizd) – rt Velo dance (otok Korčula) i jugozapadni rt otoka Kopište. Prema jugu se nastavlja ravnom crtom koja se od jugozapadnog rta otoka Kopište proteže do granice teritorijalnog mora azimutom 190° koju dotiče u točki X7, te se nastavlja prema jugu granicom teritorijalnog mora oko otoka Galijule i Palagruže i nastavlja se granicom teritorijalnog mora prema sjeveru prema točki X4 koja je krajnja južna točka Ribolovne zone B;

– Ribolovna zona D se nalazi u vanjskom ribolovnom moru Republike Hrvatske odnosno teritorijalnom moru Republike Hrvatske koje je na zapadu omeđeno istočnom granicom Ribolovne zone C, tj. ravnom crtom koja spaja točke jugozapadni rt otoka Kopište i točku X7, a na sjeveru polaznom crtom koja spaja sljedeće točke na obali otoka: jugozapadni rt otoka Kopište – rt Veljeg mora (otok Lastovo) – rt Struga (otok Lastovo) – otok Glavat – rt Korizmeni (otok Mljet) i nastavlja se crtom niske vode uzduž južne obale otoka Mljeta do rta Gruj (otok Mljet) – južni rt otoka Sv. Andrija – jugoistočni rt otoka Mrkan i rt Zarubača, te se nastavlja prema jugu crtom niske vode uzduž obale kopna do rta Konfin u Boki Kotorskoj. Od točke na rtu Konfin se nastavlja crtom na moru koja prikazuje privremeno razgraničenje teritorijalnog mora Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore, koja je opisana u Protokolu između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Srbije i Crne Gore o privremenom režimu uz južnu granicu između dviju država potpisanog 10. prosinca 2002. godine (privremeno razgraničenje na crti koja se proteže od rta Konfin do točke udaljene tri kabla (Y 6544854, X 4694397) od rta Oštro na spojnici rt Oštro (Y 6544356, X 4694397) – rt Veslo (Y 6550598, X 4691305) u Gauß-Krügerovoj projekciji sa srednjim meridijanom 18°, te se nastavlja od te točke ravnom crtom 12 nautičkih milja i azimutom 206° do otvorenog mora). Ribolovna zona D na jugu omeđena je granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske koja se proteže od točke X7 do točke X8;

– Ribolovna zona E se nalazi u unutarnjem ribolovnom moru Republike Hrvatske koje je omeđeno na zapadu južnom granicom Ribolovne zone A tj. ravnom crtom koja spaja točku X1 s rtom Kamenjak, nastavlja se crtom niske vode uzduž obale kopna i sjevernog dijela otoka Vira do rta Vrulja, te ravnom crtom koja spaja točke: rt Vrulja (otok Vir) – sjeverni rt otoka Tun Veli – rt Borje (Dugi otok), te nastavlja crtom niske vode uzduž sjeverozapadne obale Dugog otoka do rta Veli rat (Dugi otok) i dalje prema sjeveru polaznom crtom koja spaja sljedeće točke: rt Veli rat (Dugi otok) – hrid Masarine – rt Margarina (otok Susak) – pličina Albanež i X1 (to je ujedno i sjeveroistočna granica Ribolovne zone B);

– Ribolovna zona F se nalazi u unutarnjem ribolovnom moru RH koje je omeđeno na sjeverozapadu jugoistočnom granicom Ribolovne zone E tj. ravnom crtom koju spajaju točke: rt Borje (Dugi otok) – sjeverni rt otoka Tun Veli – rt Vrulja (otok Vir) te se nastavlja prema istoku crtom niske vode uzduž južne obale otoka Vira i dalje obalom kopna do točke rt od Križa (na obali kopna) zatim ravnom crtom do rta Širan (jugozapadni rt otoka Drvenik Veli) te se nastavlja azimutom 210° do točke gdje dotiče ravnu polaznu crtu u točki X6 koja je ujedno i krajnja južna točka Ribolovne zone F od koje se nastavlja prema sjeverozapadu polaznom crtom koja spaja sljedeće točke: rt Rat (otok Drvenik Mali) – hrid Mulo – hrid Blitvenica – otok Purara (to je ujedno dio sjeveroistočne granice Ribolovne zone C) – otok Balun – otok Mrtovac – otok Garmenjak Veli i ide do točke na obalnoj crti Dugog otoka s koordinatama 43°53'12" sjeverne geografske širine i 15°10'00" istočne geografske dužine (Besselov elipsoid 1841) (to je ujedno dio sjeveroistočne granice Ribolovne zone B), granica se nastavlja prema jugu crtom niske vode uzduž južne i sjeveroistočne obale Dugog otoka do točke rt Borje;

– Ribolovna zona G se nalazi u unutarnjem ribolovnom moru Republike Hrvatske koje je omeđeno na sjeverozapadu jugoistočnom granicom Ribolovne zone F tj. ravnom crtom koju spajaju točke: rt od Križa (na obali kopna) – rt Širan (jugozapadni rt otoka Drvenik Veli) te se nastavlja azimutom 210° do točke gdje dotiče ravnu polaznu crtu u točki X6, nastavlja se prema jugoistoku dijelom sjeveroistočnom i istočnom granicom Ribolovne zone C i dijelom sjeverne granice Ribolovne zone D (to su točke na polaznoj crti: X6 – jugozapadni rt otoka Vodnjak Veli – rt Proizd (otok Proizd) – rt Velo dance (otok Korčula) – jugozapadni rt otoka Kopište – rt Veljeg mora (otok Lastovo) – rt Struga (otok Lastovo) – otok Glavat –rt Korizmeni (otok Mljet), te nastavlja prema istoku crtom niske vode uzduž zapadne i sjeverne obale otoka Mljet do rta Gruj od kojeg dalje ide polaznom crtom koja spaja sljedeće točke: rt Gruj (otok Mljet) – južni rt otoka Sv. Andrija – jugoistočni rt otoka Mrkan – rt Zarubača (na obali kopna) i dalje prema sjeveru i sjeveroistoku crtom niske vode uzduž obale kopna do točke na obali kopna od koje ide razgraničenje na moru sukladno Ugovoru o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine od 30. srpnja 1999. koji se privremeno primjenjuje od dana potpisa, te slijedi crtu razgraničenja na moru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine utvrđene tim Ugovorom do točke na kopnu gdje počinje državna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te se nastavlja crtom niske vode uzduž obale kopna i završava u točki rt od Križa;

– Ribolovna zona H se nalazi u vanjskom ribolovnom moru RH i obuhvaća dio ZERP-a RH koji je na istoku omeđen dijelom granice teritorijalnog mora RH tj. zapadnom granicom Ribolovne zone A, a na jugoistoku crtom koja se nastavlja na južnu granicu Ribolovne zone A azimutom 221° iz točke X2 i dotiče epikontinentalnu granicu između Republike Hrvatske i Republike Italije u točki X3. Na jugozapadu i zapadu Ribolovna zona H je omeđena dijelom epikontinentalne granice (ravnom crtom koja spaja točke 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 i X3) između Republike Hrvatske i Republike Italije;

– Ribolovna zona I se nalazi u vanjskom ribolovnom moru RH i obuhvaća dio ZERP-a RH koji je na sjeverozapadu omeđen jugoistočnom granicom Ribolovne zone H (ravnom crtom između točaka X2 i X3), nastavlja se na sjeveroistok dijelom granice teritorijalnog mora RH tj. jugozapadnom granicom Ribolovne zone B od točke X2 do točke X4, te prema jugoistoku ravnom crtom koja se nastavlja na jugoistočnu granicu Ribolovne zone B azimutom 216° iz točke X4 i dotiče epikontinentalnu granicu između R. Hrvatske i R. Italije u točki X5, a na jugozapadu je omeđena dijelom epikontinentalne granice (ravnom crtom koja spaja točke: X3, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27 i X5);

– Ribolovna zona J se nalazi u vanjskom ribolovnom moru RH i obuhvaća dio ZERP-a RH koja je na sjeverozapadu omeđena jugoistočnom granicom Ribolovne zone I (ravnom crtom između točaka X4 i X5), na sjeveroistoku i istoku dijelom granice teritorijalnog mora RH tj. jugozapadnom granicom Ribolovne zone C do točke 34 (epikontinentalne granice između R. Hrvatske i R. Italije), a na jugu je omeđena dijelom epikontinentalne granice (ravnom crtom koja spaja točke: X5, 28, 29, 30, 31, 32, 33, i 34);

– Ribolovna zona K se nalazi u vanjskom ribolovnom moru Republike Hrvatske i obuhvaća dio ZERP-a Republike Hrvatske koji je na sjeverozapadu omeđen dijelom granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske tj. jugoistočnom granicom Ribolovne zone C koja počinje u točki X7 (točki doticaja ravne crte koja se od jugozapadnog rta otoka Kopište proteže azimutom 190° do granice teritorijalnog mora), nastavlja se granicom teritorijalnog mora do točke 36 na epikontinentalnoj granici te se na jugoistok nastavlja dijelom epikontinentalne granice (ravnim crtama koja spajaju točke: 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42 i X9). Na sjeveru Ribolovna zona K omeđena je dijelom granice teritorijalnog mora tj. južnom granicom Ribolovne zone D (od točke X7 do točke X8), a na jugoistoku je omeđena ravnom crtom koja se nastavlja na jugoistočnu granicu Ribolovne zone D, azimutom 206° iz točke X8 do točke X9 koja se nalazi na epikontinentalnoj granici između Republike Hrvatske i Republike Italije.

Članak 6.

Sastavni dio ovog Pravilnika su posebne karte koje prikazuju:

– KARTA 1. – Podjela ribolovnog mora Republike Hrvatske,

– KARTA 2. – Granice ribolovnih zona A i H,

– KARTA 3. – Granice ribolovnih zona B i I,

– KARTA 4. – Granice ribolovnih zona C i J,

– KARTA 5. – Granice ribolovnih zona D i K,

– KARTA 6. – Granica ribolovne zone E,

– KARTA 7. – Granica ribolovne zone F,

– KARTA 8. – Granica ribolovne zone G.

Članak 7.

Granice ribolovnog mora u rijekama koje utječu u more su sljedeće:

– na rijeci NERETVI, most u Metkoviću (Gabeli);

– na rijeci CETINI, crta koja spaja predjel »Planovo« sa predjelom »Priko« pravcem staroga porušenog mosta preko rijeke;

– na rijeci ŽRNOVNICI, 100 metara uzvodno od mosta na ušću rijeke;

– na rijeci JADRO, 150 metara uzvodno od željezničkog mosta;

– na rijeci PANTANU, ušće rijeke u more;

– na rijeci KRKI, do Skradinskog mosta;

– na rijeci ZRMANJI, do Jankovića buka;

– na rijeci RJEČINI, ušće rijeke u more;

– na rijeci RAŠI, do izvora vodovoda Rakovnik, sabirni kanal Sv. Foške do Rakovnika, sabirni kanal Donišnica-Fonte Gaju i sabirni kanal Vlaška Raša;

– na rijeci MIRNI, 1 kilometar korita rijeke od mosta Antenal kao i cijela površina močvare na lijevoj i desnoj strani korita rijeke;

– na rijeci DRAGONJI, ušće rijeke u more.

Članak 8.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 46/96, 10/97 i 159/04).

Članak 9.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/05-01/70

Urbroj: 525-01-05-01

Zagreb, 28. studenoga 2005.

Ministar

Petar Čobanković, v. r.

Napomena: prilozi u obliku slika su ispušteni u ovom neslužbenom info pregledu