|
|
|
|
|
|
|
|
2371
Na temelju članka 15. stavka 4. Zakona o željeznici (»Narodne novine« br. 123/03 i 30/04), ministar mora, turizma, prometa i razvitka donio je
Opće odredbe
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom određuju se sastavni dijelovi željezničke infrastrukture u svrhu upravljanja i gospodarenja željezničkom infrastrukturom te u svrhu njezine izgradnje, osuvremenjivanja i održavanja prema Nacionalnom programu željezničke infrastrukture.
(2) Upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije, tj. sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željezničkog prometa, te njezinog održavanja, tehnoloških unaprjeđenja i razvoja.
Željeznička infrastruktura
Članak 2.
Željeznička infrastruktura je dio željezničkog sustava, a i sama čini poseban sustav.
Članak 3.
Željeznička infrastruktura jest javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske i njome se upravlja i gospodari u skladu s njezinim statusom.
Članak 4.
Željeznička infrastruktura ili njezin dio može privremeno ili trajno biti izvan uporabe u javnom prijevozu.
Članak 5.
Željeznička infrastruktura sastoji se od zemljišta infrastrukturnog pojasa sa zračnim prostorom iznad njega u visini do 14 m, te od željezničkih infrastrukturnih podsustava (građevinski, elektroenergetski, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni te ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture).
Članak 6.
U smislu ovoga Pravilnika sastavnim dijelom željezničke infrastrukture ne smatra se:
– infrastruktura s pripadajućim postrojenjima i opremom u radionicama za izgradnju i održavanje lokomotiva i vagona
– infrastruktura s pripadajućim postrojenjima i opremom na industrijskim i drugim kolosijecima koji nisu u općoj uporabi
– sva druga infrastruktura koja se rabi za željezničke potrebe, a nije javno dobro u općoj uporabi.
Željeznička pruga
Članak 7.
Željezničku prugu u tehničkom smislu ovog Pravilnika čine dijelovi infrastrukturnih podsustava neophodni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkog prometa, u skladu sa zacrtanim uvjetima, opsegom i tehnologijom. Željezničku prugu čini i zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zračni prostor iznad pruge u visini 12 m odnosno 14 m kod dalekovoda napona većeg od 220 kV, računajući iznad gornjeg ruba tračnice.
Članak 8.
Željezničkom prugom u prometno-tehnološkom smislu ovog Pravilnika smatra se pruga kao cjelina, koju čine kolodvori i otvorena pruga s drugim službenim mjestima (stajališta, otpremništva i dr.).
Infrastrukturni pojas
Članak 9.
Infrastrukturni pojas u smislu ovog Pravilnika čini zemljište ispod željezničke pruge, zemljište ispod ostalih funkcionalnih dijelova željezničke infrastrukture, te zemljište potrebno za tehnološka unaprjeđenja i razvoj infrastrukturnih kapaciteta. Infrastrukturni pojas čini i pripadajući zračni prostor.
Članak 10.
(1) Granice infrastrukturnog pojasa određuje Upravitelj infrastrukture na temelju propisa koji se odnose na željeznički sustav općenito, na sigurnost željezničkog prometa, uređenje prostora i građenje, a sukladno prostorno-planskim dokumentima RH.
(2) Granice infrastrukturnog pojasa moraju u tom smislu biti geodetski definirane, označene i unijete u katastre.
(3) Dinamika, prioriteti i rokovi određivanja granica infrastrukturnog pojasa uređuju se Nacionalnim programom željezničke infrastrukture.
Članak 11.
(1) Granice infrastrukturnog pojasa moraju biti unutar granica željezničkog zemljišta ili s njima mogu biti identične.
(2) Granice pružnog pojasa moraju biti unutar granica infrastrukturnog pojasa, ili s njima mogu biti identične.
(3) Granice zaštitnog pružnog pojasa u pravilu su izvan, ali mogu biti i unutar granica infrastrukturnog pojasa.
(4) Granice pojasa zaštite od požara uz željezničke pruge, te zaštite od buke i vibracija mogu biti unutar i/ili izvan granica infrastrukturnog pojasa.
Članak 12.
U infrastrukturnom pojasu mogu se nalaziti i dijelovi sustava željezničkog prijevoza te drugih sustava koji nisu dio željezničkog sustava kao što su telekomunikacijski, elektroenergetski, cestovni, (dijelovi denivelacija i željezničko-cestovnih prijelaza u razini i sl.) vodni i plovni, lučki, pogranično-carinski i sl., te zgrade, dijelovi zgrada, prostorije, prostori, površine i oprema koji se ne smatraju željezničkom infrastrukturom, kao i instalacije od općeg interesa, ali sve u skladu s propisima i uz suglasnost upravitelja željezničke infrastrukture.
Članak 13.
Unutar granica infrastrukturnog pojasa mogu se uz suglasnost Upravitelja infrastrukture trajno ili privremeno nalaziti građevine, dijelovi građevina, prostorije i prostori, postrojenja, konstrukcije, uređaji i instalacije koji nisu u funkciji uporabe i održavanja željezničke infrastrukture, ukoliko to nije u suprotnosti s propisima koji uređuju sigurnost, nesmetanost i urednost željezničkog prometa, i održavanja infrastrukture, i posebnim propisima iz drugih područja koja se na njih primjenjuju, te ukoliko nisu u suprotnosti s razvojnim planovima željezničke infrastrukture u pogledu njihove koncepcije i dinamike realizacije.
Infrastrukturni podsustavi
Članak 14.
Željeznički infrastrukturni podsustavi jesu:
– građevinski infrastrukturni podsustav
– elektroenergetski infrastrukturni podsustav
– prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav
– ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture.
Članak 15.
(1) Željezničke infrastrukturne podsustave čine skupovi građevina, konstrukcija, postrojenja, uređaja, sklopova i elemenata te njihovih dijelova i opreme, koji kao tehničko-tehnološke cjeline ili pojedinačno služe za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkog prometa, te za ostale vidove uporabe željezničke infrastrukture.
(2) Infrastrukturni podsustavi ili njihovi dijelovi s pripadajućim zemljištem čine željezničku prugu i kapacitete neophodne za njezinu uporabu i održavanje.
Građevinski infrastrukturni podsustav
Članak 16.
(1) Građevinski infrastrukturni podsustav čine:
– pružni donji ustroj (pružne građevine)
– pružni gornji ustroj.
(2) Pružni donji ustroj (pružne građevine) čine građevine, konstrukcije i oprema.
(3) Građevine pružnoga donjeg ustroja jesu:
a) geotehničke građevine:
– pružno tijelo (nasipi, usjeci, zasjeci)
– tuneli i galerije
b) konstruktorske građevine:
– mostovi, propusti, vijadukti, podvožnjaci, pothodnici
– peronske nadstrešnice i pristupne građevine
c) željezničko-cestovni i pješački prijelazi u istoj razini
(4) Konstrukcije pružnoga donjeg ustroja jesu:
a) geotehničke i hidrotehničke konstrukcije:
– potporne, sidrene i obložne konstrukcije
– zaštitne konstrukcije (burobrani, snjegobrani, bukobrani, zaštitne mreže, zaštitni biljni pojasevi)
– odvodne konstrukcije (površinske i podzemne)
– obalo-utvrde i vodotočne konstrukcije
– ukrcajno-iskrcajne rampe
– peroni, kolodvorske i druge uređene površine
– manevarske staze, pristupne ceste, požarne ceste i drugo
b) konstruktorske konstrukcije:
– okretnice, prijenosnice, kolosiječne vage i drugo
(5) Opremu pružnoga donjeg ustroja čini pružna oprema, a to su:
– ograde
– signalne oznake, pružne oznake i drugo.
(6) Pružni gornji ustroj jesu konstrukcije pružnoga gornjeg ustroja, sklopovi pružnoga gornjeg ustroja i elementi pružnoga gornjeg ustroja.
(7) Konstrukcije pružnoga gornjeg ustroja jesu:
– kolosijeci sa zastorom (neprekinuto zavareni i s klasičnim sastavima)
– kolosijeci na čvrstoj podlozi
– skretnice i križišta
– dilatacijske kolosiječne konstrukcije.
(8) Sklopovi pružnoga gornjeg ustroja jesu funkcionalni dijelovi konstrukcija pružnoga gornjega ustroja sastavljeni od pojedinih elemenata pružnoga gornjeg ustroja.
(9) Elementi pružnoga gornjeg ustroja jesu:
– vozne tračnice, vodilice, zaštitne tračnice, skretničke tračnice,
– zavareni tračnički spojevi, klasični tračnički sastavi, izolacijski sastavi (lijepljeni i klasični)
– pragovi i betonski nosivi elementi
– kolosiječni i skretnički pričvrsni i spojni pribor
– naprave za povećanje poprečnoga otpora kolosijeka i naprave protiv klizanja tračnica
– naprave za podmazivanje tračnica
– elementi za popođenje željezničko-cestovnih prijelaza
– elementi za prigušivanje buke i vibracija
– kolosiječni zastor
– tamponski sloj te slojevi i materijali za stabilizaciju podloge
– signalne i pružne oznake
– drugi elementi pružnoga gornjeg ustroja.
Elektroenergetski infrastrukturni podsustav
Članak 17.
(1) Elektroenergetski infrastrukturni podsustav čine:
– stabilna postrojenja za napajanje električne vuče
– druga elektroenergetska postrojenja.
(2) Postrojenja iz stavka (1) ovoga članka sastoje se od uređaja (aparata), sklopova, opreme i konstrukcija.
(3) Stabilna postrojenja za napajanje električne vuče jesu:
– kontaktna mreža
– elektrovučne podstanice i napojni dalekovodi
– postrojenja za sekcioniranje
– postrojenja za daljinsko upravljanje.
(4) Uređaji (aparati) stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče jesu:
– transformatori (energetski i mjerni)
– transduktori
– rasklopni aparati (prekidači, rastavljači)
– regulacijske sklopke
– odvodnici prenapona
– ispravljači (energetski, pomoćnih napona)
– prigušnice
– elektrofiltar (blok, prigušnica)
– releji (zaštite, upravljačko-zaštitni)
– upravljačko/zaštitne ploče i ormari
– uređaji daljinskoga upravljanja u elektroenergetskim objektima i centrima daljinskog upravljanja
– uređaji daljinske zaštite sustava vuče 3 kV
– uređaji za razmjenu podataka
– uređaji za pouzdano besprekidno napajanje potrošača
– uređaji za mjesno upravljanje rastavljačima KM i drugo.
(5) Sklopovi stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče jesu:
– sinoptičke mozaik ploče s razdjelnicima
– elektronički sklopovi uređaja daljinskog upravljanja
– relejni sklopovi uređaja daljinskog upravljanja
– sklopovi za daljinska mjerenja
– računala s programskom podrškom
– protokolski konvertori
– sklopovi za točno vrijeme
– statički pretvarači
– SCADA (informatički program) i drugo.
(6) Oprema stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče jest:
– oprema za ovjes, zatezanje, napajanje i sekcioniranje kontaktne mreže
– oprema za vozni vod, povratni vod i uzemljenje
– oprema za zaštitu, signalizaciju i označavanje kontaktne mreže
– uzemljenja (pogonska, zaštitna i gromobranska)
– električne instalacije unutar postrojenja
– visokonaponske sabirnice i osigurači
– izolatori (provodni, potporni, zatezni)
– akumulatori
– kondenzatorske baterije
– vodiči dalekovoda
– kabeli (instalacijski, energetski, visokonaponski i optički)
– spojna oprema
– elektroničke kartice i moduli
– TK modemi
– WT elementi
– vatrodojavne centrale i oprema
– prenaponske zaštite
– matični satovi
– GPS vremenski sustavi i drugo.
(7) Konstrukcije stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče jesu:
– nosive konstrukcije i pričvrsnici kontaktne mreže
– nosive konstrukcije visokonaponskih aparata
– uljne jame
– stupovi dalekovoda i dr.
– temelji nosivih konstrukcija i energetskih transformatora
(8) Druga elektroenergetska postrojenja jesu:
– trafostanice (opće namjene, za predgrijavanje i klimatizaciju vagona i za grijanje skretnica)
– ostala elektroenergetska postrojenja (vanjska rasvjeta i dr.).
(9) Uređaji (aparati) drugih elektroenergetskih postrojenja jesu:
– transformatori (energetski i mjerni)
– rasklopni aparati (prekidači, rastavljači)
– odvodnici prenapona
– uređaji za kompenzaciju jalove energije
– ispravljači
– mjerni uređaji i upravljački uređaji
– releji zaštite
– upravljačko/zaštitne ploče i ormari
– uređaji za predgrijavanje vlakova
– luksomati
– agregati, hidrofori i dr.
(10) Oprema drugih elektroenergetskih postrojenja jest:
– visokonaponske sabirnice i osigurači
– akumulatori
– izolatori (provodni, potporni, zatezni)
– uzemljenja (pogonska, zaštitna, gromobranska)
– kabeli (instalacijski, energetski, visokonaponski)
– spojna oprema
– električne instalacije unutar postrojenja
– zračne mreže (srednjenaponske i niskonaponske)
– vanjska rasvjetna mjesta
– elektromotori
– grijača i rashladna oprema
– razvodno-upravljačke ploče, ormari i dr.
(11) Konstrukcije drugih elektroenergetskih postrojenja jesu:
– stupovi trafostanica
– rasvjetni stupovi.
Prometno-upravljački i signalno-sigurnosniinfrastrukturni
podsustav
Članak 18.
(1) Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav čine:
– signalno-sigurnosni uređaji
– telekomunikacijski uređaji.
(2) Signalno-sigurnosne i telekomunikacijske uređaje čine uređaji, sklopovi i elementi.
(3) Signalno-sigurnosni uređaji jesu:
– uređaji za osiguranje službenih mjesta (kolodvorski uređaji)
– uređaji za osiguranje prometa u međukolodvorskom području (pružni uređaji)
– uređaji za osiguranje željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza
– uređaji za središnje upravljanje prometom (uređaji daljinskoga upravljanja)
– uređaji za upravljanje manevarskim radom
– uređaji za prijenos podataka i djelovanje na vlak (AS i ETCS)
– uređaji za automatizaciju ranžirnih kolodvora
– uređaji za dopunsku zaštitu.
(4) Sklopovi signalno-sigurnosnih uređaja jesu:
– upravljački, središnji logički i napojni dijelovi uređaja
– sklopovi za osiguranje skretnica
– sklopovi za kontrolu slobodnosti kolosijeka
– središnje i daljinske jedinice uređaja za središnje upravljanje prometom
– kolosiječne kočnice
– sklopovi za grijanje skretnica
– drugi sklopovi signalno-sigurnosnih uređaja.
(5) Elementi signalno-sigurnosnih uređaja jesu:
– signali
– branici i polubranici
– naprave za postavljanje skretnica
– skretničke brave
– naprave za postavljanje branika i polubranika
– AS balize
– tračnički kontakti
– grijači skretnica
– informatički elementi
– drugi vanjski i unutarnji elementi.
(6) Telekomunikacijski uređaji jesu:
– prijenosni sustavi i mediji
– ŽAT mreža
– pružna telefonija
– radijski uređaji (RDU, GSM-R, UHF i VHF)
– sustavi za ozvučenje i interfoni
– sustavi za vizualno informiranje putnika
– poslovni informacijski sustav
– sustavi za video nadzor
– sustavi za zaštitu od požara
– sustavi za dojavu odrona
– sustavi za praćenje jačine vjetra.
(7) Telekomunikacijski sklopovi jesu:
– analogni sklopovi
– digitalni sklopovi
– željeznička automatska telefonija
– kolodvorski i pružni dijelovi uređaja
– registrofoni
– putnički i službeni razglasi
– drugi telekomunikacijski sklopovi.
(8) Telekomunikacijski elementi jesu:
– TK linije (zračni vodovi)
– bakreni i optički kabeli
– informacijske ploče i satovi
– kamere za video nadzor
– informatički elementi
– drugi elementi.
Ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke
infrastrukture
Članak 19.
Ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture jesu:
a) zgrade, dijelovi zgrada, prostorije, prostori, površine, komunikacije i ograde, koje služe za uporabu, smještaj postrojenja, upravljanje, održavanje, kontrolu stanja i zaštitu željezničke infrastrukture (željezničkih infrastrukturnih podsustava) i koji se rabe pri reguliranju i organizaciji željezničkoga prometa,
b) oprema, vozila i strojevi koji se rabe za održavanje i kontrolu stanja željezničke infrastrukture (željezničkih infrastrukturnih podsustava),
c) ostali informatički elementi u funkciji željezničke infrastrukture (željezničkih infrastrukturnih podsustava)
d) inventar u funkciji željezničke infrastrukture (željezničkih infrastrukturnih podsustava).
Završne odredbe
Članak 20.
Danom početka primjene ovog Pravilnika, prestaje važiti Pravilnik o željezničkim stabilnim postrojenjima (»Narodne novine« br. 5/95).
Članak 21.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od dana početka primjene Zakona o željeznici (»Narodne novine«, br. 123/03 i 30/04).
Klasa: 011-01/05-02/99
Urbroj: 530-08-05-1
Zagreb, 13. listopada 2005.
Ministar
mora, turizma, prometa i razvitka
Božidar Kalmeta, v. r.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |