USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
2073
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić,
Jasna Omejec, Željko Potočnjak,
Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko
Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za
ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj
dana 7. rujna 2005. godine, donio je
odluku
I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s
Ustavom i zakonom te se u cijelosti ukida Pravilnik o izmjenama i dopunama
Pravilnika o kvaliteti alkoholnih pića (»Narodne novine«, broj 112/03.).
II. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika
o kvaliteti alkoholnih pića (»Narodne novine«, broj 112/03.) prestaje važiti na
dan 1. siječnja 2006. godine.
III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim
novinama«.
Obrazloženje
1. Na temelju ovlaštenja sadržanog u članku 32.
stavku 1., članku 81. stavku 2. i članku 84. stavku 1. Zakona o standardizaciji
(»SL. SFRJ«, broj 38/77. i 11/80.), direktor tadašnjeg Saveznog zavoda za
standardizaciju donio je Pravilnik o kvaliteti alkoholnih pića. Navedeni
pravilnik objavljen je u »SL. SFRJ«, broj 16/88., od 4. ožujka 1988. godine.
2. Pozivom na zakonsko ovlaštenje sadržano u
članku 13. stavku 2. i članku 17. stavku 2. Zakona o normizaciji, ravnatelj
Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donio je Pravilnik o izmjenama i
dopunama Pravilnika o kvaliteti alkoholnih pića. Navedeni Pravilnik objavljen
je u »Narodnim novinama«, broj 112/03. od 24. lipnja 2003. godine. Sukladno
odredbama sadržanim u članku 31. on je stupio na snagu osmog dana od dana
njegove objave u »Narodnim novinama«.
3. Dana 18. srpnja 2005. godine Petar Marija Radelj iz Zagreba podnio je prijedlog za pokretanje
postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Pravilnika o izmjenama i
dopunama Pravilnika o kvaliteti alkoholnih pića (u daljnjem tekstu: osporeni
Pravilnik).
U svom prijedlogu predlagatelj ističe da
osporeni Pravilnik nije u suglasnosti s odredbama članka 3., članka 5. i članka
14. stavka 2. Ustava. Ujedno navodi da osporeni Pravilnik nije u suglasju s
odredbama sadržanim u članku 53. Zakona o
normizaciji, te članka 18. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«,
broj 190/03. – pročišćeni tekst, i 199/03.).
Obrazlažući svoj prijedlog predlagatelj, između
ostaloga, navodi da ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo
nije bio ovlašten na donošenje osporenog Pravilnika, već da je sukladno
mjerodavnim odredbama Zakona o normizaciji bio ovlašten isključivo na donošenje
novih drugih propisa za provedbu tog Zakona.
Zaključno predlagatelj predlaže Sudu pokrenuti
postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Pravilnika o izmjenama i
dopunama Pravilnika o kvaliteti alkoholnih pića (»Narodne novine«, broj
112/03.), te njegovo ukidanje.
Prijedlog
je osnovan.
4. Članak 3. Ustava glasi:
Sloboda,
jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo,
socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje
prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav
najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje
Ustava.
Članak 5. stavak 1. Ustava glasi:
U
Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali
propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Članak 13., članak 17. i članak 53. stavak 1. i
stavak 3. Zakona o normizaciji glase:
Članak 13.
(1) Radi
utvrđivanja sukladnosti s temeljnim zahtjevima za proizvode, procese i usluge
uspostavlja se sustav ocjenjivanja sukladnosti u okviru kojeg se donose propisi
kojima se utvrđuju one značajke koje bitno utječu na život, sigurnost, zdravlje
ljudi, na okoliš i na zaštitu potrošača te osigurava njegovo provođenje.
(2)
Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim
zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije
propisano.
Članak 17.
(1) Za
proizvode koji podliježu potvrđivanju propisom se određuju načini ocjenjivanja
sukladnosti proizvoda s temeljnim zahtjevima, norme ako se primjenjuju pri
potvrđivanju tih proizvoda te posebni uvjeti za potvrđivanje određenih
proizvoda.
(2)
Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim
zakonom odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije
propisano.
Članak 53. stavak 1. i stavak 3.
(1)
Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ravnatelj Zavoda u
roku od tri godine od dana njegovog stupanja na snagu.(...)
(3) Do
donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka, osim odredaba koje su u
suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi propisi doneseni na
temelju Zakona o standardizaciji (»Narodne novine«, br.
53/91., 26/93., 29/94. i 25/96.).(...)
5. Osporeni Pravilnik donesen je pozivom na
zakonska ovlaštenja sadržana u članku 13. stavku 2. i članku 17. stavku 2.
Zakona o normizaciji.
Odredbom sadržanom u članku 53. stavku 1. Zakona
o normizaciji ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo obvezan
je u roku od tri godine od njegovog stupanja na snagu donijeti odgovarajuće
provedbene propise. Do donošenja novih propisa za provedbu Zakona o
normizaciji, sukladno odredbi sadržanoj u članku 53. stavku 3. Zakona o
normizaciji, ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o
standardizaciji, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o normizaciji.
6. Iz navedenih odredaba Zakona o normizaciji
nedvojbeno proizlazi obveza ravnatelja nadležnog državnog zavoda za normizaciju
i mjeriteljstvo na donošenje novih propisa za provedbu tog Zakona. Zakon o
normizaciji ne poznaje mogućnost uređivanja pitanja vezanih za njegovu provedbu
na način da se donose izmjene i dopune provedbenih propisa donesenih na temelju
pravnih osnova sadržanih u drugim zakonima.
7. U konkretnom slučaju, donoseći osporeni
Pravilnik, ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo postupao je
na način suprotan odredbama sadržanim u članku 53. stavku 1. Zakona o
normizaciji.
Donošenje izmjena i dopuna propisa donesenog na
temelju drugog zakona (koji je u međuvremenu prestao važiti), suprotno
izričitoj odredbi Zakona koja nadležno tijelo obvezuje na donošenje novih
provedbenih propisa, nije u suglasju s vladavinom prava, kao jednom od najviših
vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske sadržanom u članku 3. Ustava.
Također, donošenje izmjena i dopuna drugih propisa na način suprotan zakonu,
nije u suglasju niti s načelom ustavnosti i zakonitosti sadržanom u članku 5.
Ustava.
8. Utvrdivši nesuglasnost osporenog Pravilnika s
naznačenim odredbama Ustava i Zakona, ostale oporavajuće
razloge predlagatelja Sud nije razmatrao.
9. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka
55. stavka 1. i stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
(»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), odlučeno
je kao u točki I. izreke.
Točka II. izreke utemeljena je na odredbama
članka 55. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Točka III. izreke utemeljena je na odredbi
članka 29. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Broj: U-II-3144/2005
Zagreb, 7. rujna 2005.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Suda
dr. sc. Petar Klarić, v. r.