POSLOVNE INFORMACIJE - 84 11.7.2005 Kolektivni ugovor poslodavaca i radnika

KOLEKTIVNI UGOVOR

1635

Uviđajući prijeku potrebu sporazumnog i dogovornog uređenja radnih odnosa radi promicanja socijalne i ekonomske sigurnosti zaposlenih, stvaranja stabilnih uvjeta poslovanja poslodavca i ostvarenja socijalnog mira u obrtništvu te izražavajući volju i spremnost dugoročnog, sporazumnog i dogovornog uređenja međusobnih odnosa na dobrobit svojih članova

Udruga poslodavaca obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, štedno-kreditnih zadruga i stranih predstavništava Hrvatske (u daljnjem tekstu: Udruga poslodavaca), u svoje ime i u ime svojih članova, zastupana po gospodinu Ivanu Obadu, predsjedniku Udruge poslodavaca obrtnika Hrvatske

Hrvatski sindikat male privrede, obrtništva, uslužnih djelatnosti i stranih predstavništava (u daljnjem tekstu: Sindikat), u svoje ime i u ime svojih članova, zastupan po predsjednici gospođi Blagici Kramar, sklopili su u Zagrebu, 17. 3. 2005.

KOLEKTIVNI UGOVOR

POSLODAVACA I RADNIKA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor), obvezuje i primjenjuje se na stranke koje su ga sklopile, te na sve njihove članove, kao i na sve naknadno priključene članove u djelatnosti obrtništva.

Ovaj Ugovor obvezuje i sve osobe koje su pristupile Kolektivnom ugovoru te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila ovom Ugovoru.

Članak 2.

Ovim se Ugovorom uređuju:

– prava, obveze i način ostvarivanja prava i obveza radnika u radnom odnosu kod obrtnika poslodavca;

– način i postupak rješavanja sporova između stranaka potpisnica ovoga Ugovora i sporova između članova stranaka ovoga Ugovora;

– način, postupak i slučajevi kad se može tražiti izmjena ili dopuna ovoga Ugovora;

– uvjeti, rokovi i način otkazivanja ovoga Ugovora.

Članak 3.

Na zahtjev Sindikata mogu se pokrenuti pregovori o mogućnostima povoljnijeg uređenja uvjeta rada sklapanjem Kolektivnog ugovora s pojedinim poslodavcem.

II. PODRUČJE PRIMJENE

Članak 4.

Ovaj se Ugovor primjenjuje na radnike, bez obzira jesu li temeljem ugovora o radu zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom u djelatnosti obrtništva, na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

Članak 5.

(1) Pod pojmom »radnik« u smislu ovoga Ugovora razumijeva se svaka fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca.

(2) Ovaj Ugovor ne odnosi se na radnike s posebnim ovlaštenjima čija su prava i obveze utvrđene posebnim ugovorom.

(3) Pod pojmom »poslodavac« u smislu ovoga Ugovora razumijeva se svaka fizička osoba i pravna osoba za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove u smislu odredbe članka 1. Zakona o obrtu.

III. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 6.

(1) Prije zasnivanja radnog odnosa mogu se provjeriti stručne i druge radne sposobnosti radnika.

(2) Pri provjeri stručnih i drugih radnih sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka zatražit će se od radnika da praktičnim radom pokaže koliko vlada stručnim i drugim vještinama potrebnim za rad na određenim poslovima (npr. brzina i točnost obavljanja određenih radnih operacija, sposobnost pronalaženja i otklanjanja kvara na stroju, provjera znanja stranog jezika, brzina i kvaliteta obavljanja drugoga radnoga zadatka i sl.).

1. PROBNI RAD

Članak 7.

(1) Ovisno o stupnju stručne spreme, probni rad može trajati najduže:

– šest mjeseci za radnike s VI., VII. ili VIII. stupnjem stručne spreme;

– pet mjeseci za radnike s IV. i V. stupnjem stručne spreme;

– četri mjeseca za radnike s III. stupnjem stručne spreme;

– tri mjeseca za sve ostale radnike.

(2) Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi poslodavac.

(3) Provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi se nadzorom nad radnikovim radom, uvidom u rezultate njegova rada, praćenjem njegove radne discipline i odnosa prema drugim radnicima te na druge načine pogodne za stjecanje uvida u stručne i radne sposobnosti radnika.

(4) Ocjena probnog rada mora se priopćiti radniku do isteka propisanog ili ugovorenog trajanja probnog rada.

(5) Ako do isteka roka iz stavka 4. ovoga članka radniku nije priopćena negativna ocjena njegova rada, smatra se da je zadovoljio na probnom radu.

IV. OTKAZ UGOVORA O RADU I OTKAZNI ROKOVI

Članak 8.

(1) U slučaju da radni odnos prestaje na zahtjev radnika otkazni rok je za sve radnike 30 dana.

(2) U slučaju redovitog otkaza, kada radni odnos otkazuje poslodavac, otkazni rok je:

– dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana:

– mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno godinu dana:

– mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine:

– dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina:

– dva mjeseca i dva tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina;

– tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina;

Otkazni rok iz stavka 2. ovog članka radniku koji je kod istog poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec ako je navršio 55 godina života.

(3) Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo na odsutnost s rada s naknadom plaće radi traženja novog zaposlenja 4 sata tjedno.

(4) Radnik kojemu se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u st. 2. ovog članka

V. ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA RADNIKA

Članak 9.

(1) Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i stalno raditi na unaprjeđenju zaštite na radu.

(2) Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprječavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran način te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva.

Članak 10.

Radnik je dužan:

– prihvatiti osposobljavanje i provjeru znanja radi ostvarenja rada na siguran način, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i naputaka proizvođača sredstava rada

– raditi s dužnom pozornošću i na način koji ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika te sigurnost opreme i uređaja,

-upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje, održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,

– upozoriti poslovođu – obrtnika na kvarove i nedostatke na uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima, kao i na neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti ili uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika,

– sva upozorenja koja se odnose na situacije iz prethodnih stavaka radnik upisuje u knjigu zapažanja koju ustanovljuje poslodavac – obrtnik.

VI. RAD SA SKRAĆENIM RADNIM VREMENOMNA POSLOVIMA OD ŠTETNOG UTJECAJA

Članak 11.

Poslovi na kojima postoje štetni utjecaji te uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od istih, obavljat će se u skraćenom radnom vremenu, koje se izjednačuje s punim radnim vremenom.

To su sljedeći poslovi:

– utjecaj okoline (mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi),

– opterećenja (fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor, opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma (rad u smjenama), rad uz obvezno korištenje osobnih zaštitnih sredstava, koja povećavaju napor ili otežavaju obavljanje poslova),

– povećani rizik od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom kao i tehnoloških akcidenata,

– rad sa zagađujućim i prljavim tvarima.

U navedenim slučajevima rad ne može trajati duže od 38 sati tjedno.

Ugovorne strane će posebnim pravilnikom urediti materiju iz ovog članka, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu.

VII. ZAŠTITA MAJČINSTVA

Članak 12.

Ugovorne strane su suglasne i odlučne da će kod Poslodavaca članica UMPH posredovanjem, i pregovaranjem, zalagati se da Ugovor o radu koji je sklopljen na određeno vrijeme u slučaju trudnoće radnice ne prestaje istekom roka na koji je sklopljen odnosno da trudnoća radnice može predstavljati poseban razlog za produljenje Ugovora o radu do navršetka godine dana djeteta te 15 dana nakon prestanka prava na porodiljni dopust. Posredovanje i pregovaranje ugovorne strane su suglasne da će provoditi putem Komisije za praćenje, primjenu i tumačenje ovog Kolektivnog ugovora, a na zahtjev radnice.

VIII. ODMORI I DOPUSTI

1. GODIŠNJI ODMOR

Članak 13.

(1) Radnik ima pravo u svakoj kalendarskoj godini na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(2) Radnik koji je u kalendarskoj godini proveo na radu manje od 6 mjeseci ima pravo na korištenje godišnjeg odmora razmjerno vremenu provedenom na radu Godišnji odmor duži od 18 radnih dana utvrđuje se u skladu sa sljedećim kriterijima:

1. PREMA GODINAMA STAROSTI:

– do 20 godina života 1 radni dan

– od 20 do 30 godina života 2 radna dana

– od 30 do 40 godina života 3 radna dana

– od 40 do 50 godina života 4 radna dana

– od 50 do 60 godina života 5 radnih dana

– više od 60 godina života 6 radnih dana

2. PREMA DULJINI STAŽA:

– sa stažom od 0 do 5 godina 1 radni dan

– sa stažom od 5 do 10 godina 2 radna dana

– sa stažom od 10 do 15 godina 3 radna dana

– sa stažom od 15 do 20 godina 5 radnih dana

– sa stažom od 20 do 25 godina 7 radnih dana

– sa stažom preko 25 godina 9 radnih dana

3. PREMA OCJENI POSLODAVCA

1. za stručnu spremu ili uvjete rada ili

djelotvornost i kvalitetu rada 1 radni dan

2. za rad u smjenama 2 radna dana

3. za socijalne uvjete(samohrani roditelj) 2 radna dana.

Broj dana prema navedenim kriterijima se zbraja, s time da broj ostvarenih dana po ovoj točki ne može biti manji od 1 niti veći od 5 radnih dana.

(4) Broj radnih dana utvrđen prema kriterijima iz stavka 3. ovog članka pribraja se na zakonski minimum trajanja godišnjeg odmora od 18 radnih dana.

Članak 14.

Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca najmanje tri dana ranije, ako time bitno ne remeti proces rada.

Prilikom računanja godišnjeg odmora subota se smatra radnim danom.

2. PLAĆENI DOPUST

Članak 15.

Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u slučajevima:

– sklapanje braka – 3 dana

– rođenje djeteta – 3 dana

– smrt člana uže obitelji (supružnik, dijete, roditelj, brat ili sestra, pastorak, usvojenik, dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje, osoba koju je prema odredbama zakona radnik dužan uzdržavati), ako su živjeli u zajedničkom kućanstvu – 4 dana,

– smrt člana šire obitelji (svekar, svekrva, punica, tast, snaha, zet) – 2 radna dana,

– smrt člana šire obitelji, ako putovanje u oba smjera traje duže od jednog dana – 3 radna dana,

– selidba u jednome mjestu – 1 – 2 radna dana

– selidba u drugo mjesto udaljeno više od 100 kilometara – 1 – 3 radna dana,

– otklanjanje štetnih posljedica nastalih elementarnim nepogodama na objektima za stanovanje radnika –1 – 5 radnih dana,

– veća oštećenja objekata za stanovanje radnika zbog ratnih djelovanja 1 – 5 radnih dana.

IX. NOĆNI RAD

Članak 16.

(1) Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućega dana smatra se noćnim radom.

(2) Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan, te dan tjednog odmora, u pravilu nedjeljom.

X. RADNO VRIJEME

Članak 17.

(1) Puno radno vrijeme radnika, uključujući i odmor (stanku), može biti do 40 sata tjedno.

(2) Nedjelja je u pravilu dan tjednog odmora.

(3) Raspored radnog vremena potrebno je u pisanom obliku staviti na uvid radnicima.

Članak 18.

(1) Raspored redovnoga tjednoga radnoga vremena na pojedine dane u tjednu, početak i završetak radnoga vremena, kao i trajanje i vrijeme odmora, utvrđuje poslodavac.

(2) Svako odstupanje od utvrđenog fonda radnoga vremena, a koje nije preraspodjela radnoga vremena, predstavlja prekovremeni rad koji može iznositi najviše 10 sati tjedno.

(3) Poslodavac mora izvijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje 48 sati unaprijed, osim u slučaju hitnoga prekovremenoga rada.

Članak 19.

(1) Preraspodjela radnoga vremena može se obaviti kada to zahtjeva priroda djelatnosti, odnosno poslovi i zadaci, organizacija rada, bolje korištenje radnog vremena, te izvršenje određenih poslova i zadataka u utvrđenim rokovima.

(2) Razdoblje preraspodjele planira se Planom godišnjeg fonda sati.

(3) Poslodavac je dužan izvijestiti radnike o svakoj promjeni razdoblja preraspodjele utvrđenog planom godišnjeg fonda sati, i to najmanje tjedan dana unaprijed.

(4) Plaća za obavljeni rad prema preraspodjeli radnog vremena isplaćuje se u pravilu s plaćom za mjesec u kojemu je obavljena preraspodjela.

(5) Preraspodjela radnog vremena obavlja se u sklopu jedne kalendarske godine.

(6) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

(7) Kod preraspodjele radnog vremena moraju se poštivati odredbe o dnevnom i tjednom odmoru radnika.

(8) Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

(9) Poslodavac je dužan upoznati radnike i Sindikat s preraspodjelom radnog vremena.

XI. PLAĆE I NAKNADE PLAĆE

Članak 20.

(1) Poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja se sastoji od:

– osnovne plaće utvrđene po osnovi složenosti i odgovornosti poslova na koje je radnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na dotičnim poslovima,

– povećanje plaće po osnovi radnog staža kod istog poslodavca

– uvjeta rada težih od normalnih uvjeta u visini 5%.

(2) Poslodavac kojega obvezuje ovaj Ugovor, ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog ovim Ugovorom u ekstremnim uvjetima, a sukladno Zakonu o zaštiti na radu.

Članak 21.

(1) Poslodavac obrtnik je dužan omogućiti radniku ili sindikalnom predstavniku uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje u roku 3 dana od postavljenog zahtjeva.

(2) Poslodavac obrtnik može ovlastiti osobu ili službu za davanje tih podataka.

Članak 22.

Najniže osnovne mjesečne plaće u bruto iznosu, s obzirom na složenost određenih poslova u normalnim uvjetima rada

ZA PUNO RADNO VRIJEME – 174 SATA MJESEČNO (40 SATI TJEDNO)

Najniža plaća mjesečno

I NKV 2.315,00 kn

II PKV – NSS 2.546,00 kn

III KV 2.892,00 kn

IV SSS 3.298,00 kn

V VKV 3.820,00 kn

VI VSŠ 4.340,00 kn

VII VSS 4.630,00 kn

VIII VSS – mr. 5.323,00 kn

IX VSS – dr. 5.878,00 kn

X VSS – dr. spec. 6.597,00 kn.

Članak 23.

Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku navršenu godinu efektivnog staža osiguranja za 0,5 posto.

Članak 24.

(1) Plaća se isplaćuje jedanput mjesečno.

(2) Rok za isplatu plaće je najkasnije 15 dana nakon isteka razdoblja za koje se plaća isplaćuje.

Članak 25.

(1) Osnovna plaća radnika povećava se najmanje:

– za rad noću 30%

– za rad nedjeljom 35%

– za prekovremeni rad do 96 sati godišnje 25%

– za prekovremeni rad duži od 96 do

dopuštenog trajanja prekovremenog rada

sukladno članku 33. Zakona o radu 50%.

(2) Ako je prisutno više uvjeta istovremeno, dodaci se kumuliraju.

(3) Ako radnik radi na dane blagdana i Uskrsa te neradne dane utvrđene zakonom ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za najmanje 50%.

O noćnom radu, prekovremenom radu, radu u dane blagdana, i o radu nedjeljom, Poslodavac i radnik će voditi odvojene vlastite evidencije.

Članak 26.

Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih nadoknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima, a kao nadomjestak za primjenu pravila zaštite na radu.

Članak 27.

(1) Radniku pripada pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koju je dobio u prethodna tri mjeseca, za vrijeme kad ne radi zbog:

– godišnjeg odmora,

– obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja za potrebe poslodavca,

– plaćenog dopusta,

– za vrijeme zastoja u poslu za kojeg nije kriv radnik, a do kojeg je došlo krivnjom poslodavca,

– drugih slučajeva utvrđenih ugovorom o radu.

(2) Radniku pripada pravo na naknadu plaće u visini osnovne plaće njegovoga posla s dodatkom na staž za vrijeme kad ne radi zbog:

– vojne vježbe.

Članak 28.

Za dane opravdanog izostanka s rada, organiziranog sistematskog pregleda te u drugim slučajevima kada nije drugačije određeno, radniku pripada naknada plaće u visini plaće koju je dobio u prethodnom mjesecu.

XII. OSTALE ISPLATE ZAPOSLENICIMA

1. JUBILARNE NAGRADE

Članak 29.

(1) Nakon određenog broja godina neprekidnog rada za istog poslodavca, Poslodavac može isplatiti jubilarnu nagradu u iznosu određenom ovim Ugovorom.

Pravo na naknadu iz stavka prvog ovog članka stječe se nakon:

– 10 godina neprekidnog rada u iznosu do 1.500,00 kn

– 15 godina neprekidnog rada u iznosu do 2.500,00 kn

– 20 godina neprekidnog rada u iznosu do 3.000,00 kn

– 25 godina neprekidnog rada u iznosu do 3.500,00 kn

– 30 godina neprekidnog rada u iznosu do 4.000,00 kn

– 35 godina neprekidnog rada u iznosu do 5.000,00 kn.

(2) Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se i rad kod pravnih prednika poslodavca.

2. SOLIDARNE POMOĆI – POTPORE

Članak 30.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na jednokratnu pomoć ako žive u zajedničkom kućanstvu u slučajevima:

– smrti radnika 7.500,00 kn

– smrti supružnika, djeteta, roditelja 3.000,00 kn

– nastanka teške invalidnosti radnika 2.500,00 kn.

3. OTPREMNINE I DAROVI

Članak 31.

Radniku prilikom odlaska u mirovinu Poslodavac može isplatiti otpremninu u iznosu do 8.000,00 kn.

Članak 32.

– Poslodavac može radniku isplatiti božićnicu, (u naravi) do 400 kn godišnje

– dar djetetu do 15 godina starosti u visini 400,00 kn godišnje

– regres za godišnji odmor 2.000,00 kn godišnje.

4. NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAOI S POSLA

Članak 33.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova prijevoza javnim prometom.

5. DNEVNICE I TROŠKOVI PRIJEVOZA NA POSAOI S POSLA

Članak 34.

(1) Za službeno putovanje radniku pripada naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa najviše do »A« kategorije.

(2) Dnevnica iz stavka 1. ovoga članka ne može biti manja od 170,00 kuna, a ako se Pravilnikom Ministarstva financija ovaj iznos poveća obračunava se i isplaćuje taj iznos.

6. NAKNADA ZA RAD NA TERENU

Članak 35.

(1) Radnik ima pravo za svaki dan na terenu na naknadu u iznosu od 170,00 kuna.

(2) Radom na terenu smatra se rad u trajanju dužem od 30 dana, izvan mjesta rada u kojemu radnik stalno radi i izvan mjesta stalnog boravka.

(3) Radnik kojemu je osiguran besplatan smještaj ili besplatna prehrana, naknada iz stavka 1. ovog članka umanjuje se za 50%.

(4) Pravo na dnevnice, pravo na terenski dodatak i pravo na naknadu za odvojeni život međusobno se isključuju.

7. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

Članak 36.

Radnik kojemu je odlukom poslodavca određeno mjesto rada različito od mjesta prebivanja njegove obitelji, ima pravo na naknadu za odvojeni život u iznosu 1.500,00 kuna mjesečno.

8. NAKNADA UČENICIMA I STUDENTIMA NA PRAKTIČNOJ OBUCI

Članak 37.

Naknada učenika i studenata na praktičnom radu utvrđuje se u najnižem iznosu od:

I. godina 400,00 kn

II. godina 500,00 kn

III. godina 800,00 kn

IV. godina 1.000,00 kn

V. godina 1.500,00 kn.

Iznos naknade utvrđen je za puni mjesečni fond praktičnog dijela nastave koji određuje škola svojim godišnjim programom.

Ako se produžena nastava odvija kontinuirano u školi i kod poslodavca, poslodavca će isplatiti naknadu u postotku broja fonda sati provedenih na radu kod poslodavca.

9. NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG VOZILAU SLUŽBENE SVRHE

Članak 38.

(1) Radnik kojemu je odobreno korištenje vlastitog osobnog vozila za svaki prijeđeni kilometar ima pravo na naknadu u skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak.

(2) Uporaba vlastitog osobnog automobila u lokalnoj gradskoj vožnji uređuje se nalogom poslodavca.

XIII. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 39.

(1) Poslodavac je dužan omogućiti radniku u skladu s mogućnostima i potrebama rada, stručno i opće školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

(2) Radnik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.

(3) Prilikom promjene ili uvođenja novog načina ili organizacije rada, poslodavac je dužan, u skladu s potrebama i mogućnostima rada, omogućiti radniku školovanje, obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

(4) Uzajamna prava i obveze između poslodavca i radnika u svezi sa školovanjem, obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem uređuju se ugovorom o radu ili posebnim ugovorom sklopljenim između poslodavca i radnika.

XIV. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 40.

Sindikat ima pravo štititi i promicati prava i interese svojih članova iz ovog Ugovora u skladu sa Zakonom i Statutom Sindikata, te međunarodnim konvencijama.

Članak 41.

Svaki član Sindikata ima pravo odsustvovati s rada 1 sat tijekom kalendarske godine radi informiranja o svim pravima koja mu pripadaju iz Zakona, Statuta HSMP-a i ovog Kolektivnog ugovora i drugim pravima koja neposredno utječu na radno-socijalni položaj radnika. Odsustvovanje s rada za navedene namjene se uračunava kao puno radno vrijeme i radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio.

Članak 42.

Poslodavac je dužan članu Sindikata obračunati članarinu putem isplatne liste uz suglasnost radnika te istu doznačiti na žiroračun Sindikata.

Članak 43.

Radnik, odnosno sindikalni povjerenik će se o svojim ugovorenim pravima informirati direktno u uredu HSMP-a, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, Zagreb, IV. kat, soba 415 ili u najbližem područnom uredu SSSH (adrese područnih ureda s točnim brojevima telefona i telefaksa se nalaze u prilogu ovog Ugovora i čine njegov sastavni dio).

XV. PRAVILA O ŠTRAJKU

Članak 44.

Na osnovi članka 60. Ustava RH Sindikat može organizirati štrajk poradi ostvarenja gospodarskih i socijalnih prava i interesa svojih članova.

Članak 45.

Štrajk mogu organizirati:

– Sindikalna podružnica

– Županijsko tijelo Sindikata

– Izvršni odbor HSMP-a.

Članak 46.

Odluku o organiziranju štrajka u podružnici donosi povjerenik podružnice, nakon pismenog pristanka 2/3 ukupnog broja članova HSMP-a.

Prije donošenja odluke o organizaciji štrajka, povjerenik je dužan izvijestiti Izvršni odbor HSMP-a o namjeri štrajka i dostaviti dokaze da je 2/3 članova pristalo na štrajk.

Članak 47.

Odluku o organiziranju štrajka u županiji donosi županijsko tijelo nakon pismenog pristanka 2/3 članova HSMP-a u toj županiji.

Prije donošenja odluke o stupanju u štrajk na nivou županije županijski povjerenik zadužen je da u ime županijskog tijela koje organizira štrajk, izvijesti Izvršni odbor HSMP-a o namjeri štrajka i dostavi dokaze da je 2/3 članova pristalo na štrajk.

Članak 48.

Izvršni odbor HSMP-a donosi odluku o generalnom štrajku. Predsjednik HSMP-a je dužan sa županijskim povjerenicima i povjerenicima podružnica HSMP-a pribaviti podatke o pismenom pristanku 2/3 članova da su voljni stupiti u štrajk na poziv Izvršnog odbora HSMP-a.

Članak 49.

Nakon prikupljenih podataka o zainteresiranosti za štrajk, Izvršni odbor će svojom odlukom potvrditi i imenovati Štrajkaški odbor i predsjednika Štrajkaškog odbora.

Predsjednik Štrajkaškog odbora u podružnici je sindikalni povjerenik; u županiji županijski povjerenik; u slučaju generalnog štrajka predsjednik HSMP-a je predsjednik Štrajkaškog odbora.

Štrajkaški odbor je dužan prethodno, ali ne prije pokretanja postupka, pregovora, mirenja ili arbitraže predviđenog ovim Kolektivnim ugovorom, u pismenom obliku dostaviti zahtjeve zbog kojih organizira štrajk, mjesto, dan, i vrijeme početka štrajka.

Članak 50.

Nakon najave štrajka mora se provesti postupak mirenja i nagodbe predviđen u članku 53. glave XVI. ovoga Kolektivnog ugovora.

Štrajkaški odbor rukovodi štrajkom i dužan je prijaviti štrajk poslodavcu odnosno Udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren.

Članak 51.

U prijavi kojom se najavljuje štrajk, moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka i pravila o poslovima na kojima se ne smije prekidati posao, u skladu s Pravilnikom koji će sporazumno donijeti stranke ovog Ugovora.

Članak 52.

Štrajkaški odbor donosi odluku o završetku štrajka i o tome izvješćuje poslodavca odnosno Udrugu poslodavaca protiv koje je štrajk usmjeren.

Organiziranje i sudjelovanje u štrajku po Pravilima iz ovoga Ugovora, ne predstavlja povredu Ugovora o radu.

XVI. MIRNO RJEŠAVANJE RADNIH SPOROVA

Članak 53.

Mirno rješavanje radnih sporova proisteklih iz primjene ovog Ugovora stranke će prvenstveno rješavati u skladu sa Pravilnikom o radu arbitraže koji prileži ovome Ugovoru i čini njegov sastavni dio.

Članak 54.

(1) Ovaj Ugovor se sklapa na jednu godinu i stupa na snagu od dana kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih stranaka.

(2) Nakon isteka roka važenja ovog Ugovora produžuje se primjena pravnih pravila sadržanih u ovom Ugovoru sve do sklapanja novog Kolektivnog ugovora za djelatnost obrtništva.

Članak 55.

(1) Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu ovoga Ugovora.

(2) Postupak izmjene ili dopune Ugovora pokreće se u pisanom obliku. Druga strana ima obvezu očitovanja na predložene izmjene ili dopune u roku 15 dana.

Članak 56.

(1) Svaka ugovorna strana može pisano otkazati Ugovor.

(2) Otkazni rok iznosi mjesec dana.

Članak 57.

Ovaj se Ugovor primjenjuje neposredno.

Članak 58.

(1) Ugovorne strane imaju zajedničku komisiju za tumačenje odredaba ovoga Ugovora i praćenje njegove primjene.

(2) Zajednička komisija ima četiri člana, od kojih po dva imenuje svaka Ugovorna strana.

Članak 59.

Svaki potpisnik ovoga Ugovora snosi svoje troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Ugovora, kao i pripremanja rada arbitraže, te komisije za tumačenje ovoga Ugovora.

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 60.

Ovaj Ugovor stupa na snagu i primjenjuje se od dana potpisa, između stranaka potpisnica.

Članak 61.

Stupanjem na snagu ovog Ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor od 19. 11. 2003. godine.

Članak 62.

Ovlašteni predstavnici stranaka ovoga Ugovora izjavljuju da su pročitali navedene odredbe Ugovora te da su im one jasne i da su s njima suglasni, te ih u znak suglasnosti potpisuju. Ugovor je sastavljen u 8 istovjetnih primjeraka od kojih svaka strana zadržava po 4 primjerka za svoje potrebe.

za HRVATSKI SINDIKAT MALE za UDRUGU POSLODAVACA

PRIVREDE, OBRTNIŠTVA, OBRTNIKA, MALIH I

USLUŽNIH DJELATNOSTI SREDNJIH PODUZETNIKA,

I STRANIH PREDSTAVNIŠTAVA ŠTEDNO-KREDITNIH ZADRUGA

I STRANIH PREDSTAVNIŠTAVA

Predsjednica Predsjednik

Blagica Kramar, v. r. Ivan Obad, v. r.