|
|
|
|
|
|
|
|
1560
Na temelju članka 16. Zakona o gradnji (»Narodne
novine«, broj 175/03 i 100/04), ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu:
Propis) propisuju se tehnički zahtjevi glede uštede toplinske energije i
toplinske zaštite koje treba ispuniti kod projektiranja novih i projektiranja
rekonstrukcije i adaptacije postojećih zgrada koje se griju na unutarnju
temperaturu višu od 12 °C, sadržaj projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske
energije i toplinsku zaštitu, iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade, te
održavanje zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu.
(2) Propisom se propisuju i tehnička svojstva i
drugi zahtjevi za neke građevne proizvode koji se ugrađuju u zgradu u svrhu
uštede toplinske energije i toplinske zaštite, potvrđivanje sukladnosti tih
proizvoda s navedenim zahtjevima te ostali tehnički zahtjevi glede uštede
toplinske energije i toplinske zaštite.
Članak 2.
(1) Zahtjevi iz ovoga Propisa koji se odnose na
toplinsku zaštitu zgrade tijekom ljeta, primjenjuju se, u skladu s namjenom
zgrade, i kod projektiranja novih odnosno kod projektiranja rekonstrukcije i
adaptacije postojećih zgrada, koje se tijekom zime ne griju ili se griju do
temperature 12 °C.
(2)
Zahtjevi iz ovoga Propisa koji se odnose na sprječavanje nastajanja
građevinske štete, koja nastaje npr. zbog
kondenzacije vodene pare, primjenjuju se i kod projektiranja novih odnosno
projektiranja rekonstrukcije i adaptacije postojećih zgrada, za koje nije
predviđeno grijanje ili koje se griju do temperature 12 °C.
Članak 3.
Ovaj Propis ne primjenjuje se na:
1. radionice, proizvodne hale i skladišta, koji
se, u skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese,
2. staklenike koji se koriste u poljoprivredi,
3. šatore i slične privremene građevine, koje se
mogu višekratno postavljati i rastavljati,
4. jednostavne građevine utvrđene posebnim
propisom.
Značenje pojedinih pojmova u ovom Propisu
Članak 4.
Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Propisu
imaju sljedeće značenje:
1. Zgrada, u smislu ovoga Propisa, jest
građevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja
određenih klimatskih uvjeta, namijenjena je za stanovanje i/ili druge namjene,
a sastoji se od tijela zgrade, instalacija, ugrađene opreme i prostora zgrade;
2. Stambena zgrada jest zgrada koja je u
cijelosti ili u kojoj je više od 50 % ukupne podne površine namijenjeno za
stambene svrhe. Stambenom zgradom smatra se i zgrada s apartmanima u
turističkom području.
3. Nestambena zgrada jest zgrada koja nema
stambene površine ili zgrada u kojoj je za stambene svrhe namijenjeno manje od
50 % ukupne neto podne površine;
4. Nestambena zgrada gospodarske namjene jest
zgrada namijenjena obavljanju gospodarske proizvodne i poljoprivredne djelatnosti (npr. to su: proizvodne
hale u industrijskoj proizvodnji, proizvodne radionice, skladišta, zgrade
namijenjene poljoprivrednom gospodarstvu i sl.);
5. Nestambena zgrada javne namjene jest svaka
zgrada koja nije niti stambene niti gospodarske namjene (npr.
to je zgrada za obavljanje administrativnih poslova pravnih i fizičkih osoba,
sudova, zatvora i sl., državnih upravnih i drugih
tijela, tijela lokalne (područne) uprave, pravnih
osoba s javnim ovlastima, vojarni, političkih stranaka, međunarodnih
institucija, komora, gospodarskih asocijacija, banaka, štedionica i drugih
financijskih organizacija, trgovina, restorana, hotela, putničkih agencija,
marina i sl., željezničkog, cestovnog, zračnog i
vodenog prometa, pošta, telekomunikacijskih centara i sl.,
visokih učilišta i sl., škola, vrtića, jaslica,
studentskih i đačkih domova i sl., domova za starije
osobe i sl., sportskih udruga i organizacija,
sportskih objekata, kina, kazališta, muzeja i sl.,
bolnica i drugih ustanova namijenjenih zdravstvenoj zaštiti, vjerskih zajednica
i sl., frizerskih salona, salona za njegu tijela,
krojačkih, postolarskih usluga i sl).;
6. Etaža jest dio zgrade između dva uzastopna
stropa. Etažom se smatra podrum, prizemlje, kat, tavanski prostor i sl.;
7. Grijana prostorija jest prostorija s
unutarnjom projektnom temperaturom višom od 12 °C, koja se grije neposredno
grijaćim tijelima ili posredno zbog prostorne povezanosti s neposredno grijanim
prostorijama. Sve grijane prostorije čine grijani dio zgrade;
8. Građevni dio zgrade jest glavni dio tijela
zgrade (npr. zid, pod, krov i dr.);
9. Oplošje grijanog dijela zgrade, A (m2), jest ukupna ploština građevnih dijelova
koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih
dijelova zgrade (omotač grijanog dijela zgrade), određena prema HRN EN ISO
13789:2000, dodatak B, za slučaj vanjskih dimenzija;
10. Obujam grijanog dijela zgrade, Ve (m3),
jest bruto obujam, obujam grijanog dijela zgrade kojemu je oplošje A;
11. Obujam grijanog zraka, V (m3), jest neto obujam, obujam grijanog dijela
zgrade u kojem se nalazi zrak. Taj se obujam određuje koristeći unutarnje
dimenzije ili prema približnom izrazu V = 0,76·Ve
za zgrade do tri etaže, odnosno V = 0,8·Ve
u ostalim slučajevima;
12. Faktor oblika zgrade, f0
= A/Ve (m-1), jest količnik oplošja, A (m2), i obujma, Ve
(m3), grijanog dijela zgrade;
13. Toplinski most jest manje područje u omotaču
grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene
materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela;
14. Ploština korisne površine zgrade, AK
(m2), jest ukupna ploština neto podne
površine grijanog dijela zgrade. Kod stambenih zgrada se može odrediti prema
približnom izrazu AK = 0,32Ve.;
15. Učešće ploštine prozora u ukupnoj ploštini
pročelja, f (-), jest količnik ploštine prozora, balkonskih vrata i prozirnih
elemenata pročelja (građevinski otvor) i ukupne ploštine pročelja (zid +
prozor,…). Kod grijanih potkrovlja ploštini prozora dodaje se ploština krovnih
prozora, a ukupnoj ploštini pročelja dodaje se pripadna ploština kosog krova s
krovnim prozorima;
16. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva
zračenja, FC (-), jest količnik između prosječne sunčeve energije koja dospije
u zgradu kroz prozor s napravom za zaštitu od sunčeva zračenja i sunčeve
energije koja bi dospjela u zgradu kroz prozor bez te naprave;
17. Vanjska temperatura, Θe (°C), jest
temperatura vanjskog zraka prema podacima iz Priloga »E« za najbližu
meteorološku postaju;
18. Unutarnja projektna temperatura, Θi
(°C), jest projektom predviđena temperatura zraka u prostoriji;
19. Godišnja potrebna toplina za grijanje, Qh (kW·h/a), jest računski određena količina
topline koju sustav grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu da bi
se održavala unutarnja projektna temperatura u zgradi;
20. Koeficijent transmisijskog toplinskog
gubitka, HT (W/K), jest količnik između toplinskog toka koji se
transmisijom prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike između
unutarnje projektne temperature i vanjske temperature;
21. Koeficijent toplinskog gubitka
provjetravanjem, HV (W/K), jest količnik između toplinskog toka koji
se prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru izmjenom zraka u
prostoriji s vanjskim zrakom i razlike između unutarnje projektne temperature i
vanjske temperature;
22. Broj izmjena zraka, n (h-1), jest broj izmjena grijanog zraka zgrade s vanjskim
zrakom u jednom satu;
23. Uređaj za regulaciju temperature jest uređaj
pomoću kojega se regulira temperatura u prostoriji, kao npr.
termostatski ventil;
24. Obnovljivi izvori energije jesu sunčeva
energija, toplina iz okoliša, toplina zemlje i bio masa koja ne uključuje
ogrjevno drvo.
Članak 5.
Ovaj Propis sadrži sljedeće priloge:
1. Prilog »A« u kojem su popisane hrvatske norme
i druge tehničke specifikacije za proračune i ispitivanja građevnih dijelova
zgrade i zgrade kao cjeline glede zahtjeva za uštedu toplinske energije i
zahtjeva za toplinsku zaštitu koje treba ispuniti pri projektiranju novih i
rekonstrukciji i adaptaciji postojećih zgrada na primjenu kojih upućuje ovaj
Propis;
2. Prilog »B« u kojem su popisane hrvatske norme
i druge tehničke
specifikacije koje sadrže zahtjeve koje, u svezi s toplinskom zaštitom, trebaju
ispuniti toplinsko-izolacijski građevni proizvodi za zgrade;
3. Prilog »C« u kojem su popisane najveće
dopuštene vrijednosti koeficijenata prolaska topline, U [W/(m2·K)],
građevnih dijelova zgrade koje treba ispuniti pri projektiranju novih i
projektiranju rekonstrukcije i adaptacije postojećih zgrada i utvrđene su
vrijednosti tehničkih svojstava nekih građevnih proizvoda s kojima se mogu
provoditi dokazni proračuni propisani ovim Propisom;
4. Prilog »D« u kojem su propisani obrasci
Iskaznica potrebne topline za grijanje za zgradu grijanu na temperaturu 18 °C
ili višu i Iskaznice potrebne topline za grijanje za zgradu grijanu na
temperaturu od 12 °C do 18 °C, iz članka 49. stavka 1. ovoga Propisa.
5. Prilog »E« u kojem su sadržane meteorološke
veličine za mjerodavne meteorološke postaje (u daljnjem tekstu: postaje)
potrebne za proračun fizikalnih svojstava zgrade glede uštede toplinske
energije i toplinske zaštite.
Članak 6.
(1) Ako je projekt zgrade u odnosu na uštedu
toplinske energije i toplinsku zaštitu nove zgrade odnosno rekonstrukciju ili
adaptaciju postojeće zgrade izrađen u skladu s ovim Propisom, te ako je nova
zgrada odnosno rekonstruirana ili adaptirana postojeća zgrada izgrađena u
skladu s tim projektom, smatra se da zgrada ispunjava bitni zahtjev za
građevinu »ušteda energije i toplinska zaštita« propisan Zakonom o gradnji u
dijelu uštede toplinske energije i toplinske zaštite.
(2) Uporabni vijek zgrade u odnosu na uštedu
toplinske energije i toplinsku zaštitu je najmanje 50 godina ako posebnim
propisom donesenim u skladu sa Zakonom o gradnji nije drugačije određeno.
II. ZAHTJEVI ZA NOVE
ZGRADE
Zahtjevi za nove zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili
višu
Članak 7.
Stambena zgrada za koju je grijanje predviđeno
na temperaturu 18 °C ili višu mora biti projektirana i izgrađena na način da
godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine
zgrade, Qh'' [kW·h/(m2·a)],
ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije veća od vrijednosti:
– za f0 ≤
0,20 Qh''
= 51,31 kW·h/(m2·a)
– za 0,20 < f0
< 1,05 Qh''
= (41,03 + 51,41·f0) kW·h/(m2·a)
– za f0 ≥
1,05 Qh''
= 95,01 kW·h/(m2·a).
Članak 8.
Nestambena zgrada za koju je grijanje predviđeno
na temperaturu 18 °C ili višu mora biti projektirana i izgrađena na način da
godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela
zgrade, Qh' [(kW·h/(m3·a)], ovisno o
faktoru oblika zgrade, f0, nije veća od vrijednosti:
– za f0 ≤
0,20 Qh'
= 16,42 kW·h/(m3·a)
– za 0,20 < f0
< 1,05 Qh'
= (13,13 + 16,45·f0) kW·h/(m3·a)
– za f0 ≥
1,05 Qh'
= 30,40 kW·h/(m3·a).
Članak 9.
(1) Stambena zgrada mora biti projektirana i
izgrađena na način da koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici
oplošja grijanog dijela zgrade, HT'=HT/A [W/(m2·K)],
ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije veći od vrijednosti
utvrđene jednadžbom:
– HT' = 0,45 + 0,15/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog
zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 °C, odnosno
– HT' = 0,30 + 0,15/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog
zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 3 °C.
(2) Vrijednost HT' koja se prema
jednadžbama iz stavka 1. ovoga članka dobije za f0
= 0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 <
0,20 m-1. Vrijednost HT' koja se prema jednadžbama iz stavka 1. ovog
članka dobije za f0 = 1,05 m-1 primjenjuje
se i za f0 > 1,05 m-1.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka
primjenjuju se i na nestambene zgrade kod kojih je učešće ploštine prozora u ukupnoj
ploštini pročelja f ≤ 30 %,
(4) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka
iz stavka 1. ovoga članka očitava se za najbližu postaju iz podataka sadržanih
u Prilogu »E« ovoga Propisa.
Članak 10.
(1) Nestambena zgrada kod koje je učešće
ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja f > 30 %, mora biti
projektirana i izgrađena na način da koeficijent transmisijskog toplinskog
gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade, HT' = HT/A
[W/(m2·K)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije veći od vrijednosti
utvrđene jednadžbom:
– HT' = 0,45 + 0,24/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog
zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 °C, odnosno
– HT' = 0,35 + 0,24/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog
zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 3 °C.
(2) Vrijednost HT' koja se prema
jednadžbama iz stavka 1. ovoga članka dobije za f0
= 0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 <
0,20 m-1. Vrijednost HT' koja se prema jednadžbama iz
stavka 1. ovoga članka dobije za f0 = 1,05
m-1 primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.
(3) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka
iz stavka 1. ovoga članka očitava se za najbližu postaju iz podataka sadržanih
u Prilogu »E« ovoga Propisa.
Članak 11.
Godišnja potrebna toplina za grijanje zgrade, Qh (kW·h/a),
izračunava se u skladu s normom HRN EN 832:2000, metoda proračuna po mjesecima,
uz sljedeće uvjete:
– za proračun gubitaka topline, Ql, za
zgradu s uvedenim sustavom za klimatizaciju i nestambenu zgradu gospodarske
namjene za unutarnju temperaturu, Θi, primjenjuje se projektom predviđena
vrijednost;
– za proračun gubitaka topline, Ql, za zgradu koja nema uveden sustav za
klimatizaciju i nestambenu zgradu javne namjene pretpostavlja se da unutarnja
projektna temperatura iznosi Θi = 20 °C;
– u slučaju prekidanog grijanja, gubici topline,
Ql,
računaju se tako da se unutarnja projektna temperatura zamijeni s prosječnom
unutarnjom temperaturom;
– unutarnji dobici topline, Ql, računaju se s
vrijednošću 5 W/m2 ploštine korisne površine zgrade,
ako drugim propisom nije drukčije određeno;
– kod proračuna solarnih dobitaka topline, Qs, ne
uzimaju se u obzir neprozirne plohe vanjskih građevnih dijelova koje su
izložene sunčevu zračenju, a kod prozirnih površina potrebno je uzeti u obzir
mjeru zasjenjenosti;
– kod proračuna koeficijenta toplinskog gubitka
provjetravanjem, HV, broj izmjena zraka, n, određuje se prema HRN 832:2000 i
HRN EN 832/AC:2004, dodatak F, za srednju razinu nepropusnosti za zrak omotača
zgrade. Ako ne postoje točniji podaci, dodatni tok zraka uslijed vjetra i
uzgona, Vx, može se računati s vrijednostiVx = 0,2·Ve
(m3/h);
– za efektivni toplinski kapacitet, C (W·h/K),
grijanog dijela zgrade, koji se koristi kod utvrđivanja stupnja iskorištenja
dobitaka topline, dozvoljeno je koristiti približne vrijednosti dobivene pomoću
izraza C = 15·Ve [W·h/(m3·K)],
za zgrade s pretežno laganim unutarnjim zidovima, spuštenim stropovima, te za
visoke hale, odnosno pomoću izraza C = 50·Ve
[W·h/(m3·K)], za zgrade s masivnim unutarnjim i vanjskim zidovima
bez spuštenih stropova. Primjenu ovih približnih izraza treba navesti u dijelu
projekta kojim se daje tehničko rješenje zgrade u odnosu na uštedu toplinske
energije i toplinsku zaštitu;
– kod proračuna koeficijenta transmisijskog
toplinskog gubitka, HT, dodatni gubici topline za građevne dijelove
s ugrađenim površinskim grijanjem, HT, određuju se prema HRN
832:2000 i HRN EN 832/AC:2004, dodatak E;
– kod proračuna gubitaka topline prostor garaže
s kojim graniči grijana prostorija zgrade promatra se kao vanjski prostor.
Članak 12.
Ograničenja godišnje potrebne topline za
grijanje iz odredbi članaka 7. i 8. ovoga Propisa ne primjenjuju se na:
– zgradu koje najmanje 70 % potrebne topline za
grijanje podmiruje iz individualnih obnovljivih izvora energije,
– zgradu kod koje se više od polovice toplinskih
gubitaka nadoknađuje unutarnjim izvorima topline iz tehnološkog procesa.
Članak 13.
(1) Pregrijavanje prostorija zgrade zbog
djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta potrebno je spriječiti odgovarajućim
tehničkim rješenjima.
(2) Kada se pregrijavanje iz stavka 1. ovoga
članka sprječava tehničkim rješenjem koje je naprava za zaštitu od sunčeva
zračenja prozirnih elemenata u omotaču zgrade i ako je učešće ploštine prozora
u ukupnoj ploštini promatranog pročelja veće od 20 % za orijentacije pročelja
od zapada preko juga do istoka, odnosno 30 % za orijentacije pročelja od
sjeveroistoka preko sjevera do sjeverozapada, odnosno 15 % za krovne prozore
(nagib prozora prema horizontali od 0° do 60°), tada za promatrano pročelje,
odnosno krov produkt stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje,
uključivo predviđene naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, gtot, i učešća ploštine prozora u ukupnoj ploštini
promatranog pročelja, f, treba ispuniti zahtjev:
1. gtot·f
< 0,20 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca
na lokaciji zgrade jest 21 °C, odnosno
2. gtot·f
< 0,25 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca
na lokaciji zgrade jest < 21 °C.
(3) U slučaju kada je učešće ploština prozora u
ukupnoj ploštini promatranog pročelja manje od vrijednosti utvrđenih u stavku
2. ovoga članka, tada se ploština prozora računa za svaku prostoriju. Kada je
učešće ploštine prozora u pojedinoj prostoriji zgrade veće od tih vrijednosti,
zahtjev iz stavka 2. ovoga članka trebaju ispuniti prozori koji pripadaju toj
prostoriji.
(4) Vrijednosti produkta gtot·f
iz stavka 2. ovoga članka odnose se na slučaj kada je pokretna naprava za
zaštitu od sunčeva zračenja u zatvorenom položaju.
(5) Stupanj propuštanja ukupne toplinske
energije kroz ostakljenje uključivo i predviđenu jednu napravu iz stavka 2.
ovoga članka određuje se prema izrazu gtot
= Fw·g┴·FC
(6) Izraz iz stavka 5. ovoga članka
podrazumijeva:
1. Fw = 0,9
– faktor umanjenja zbog ne okomitog upada sunčeva zračenja,
2. g┴ – stupanj propuštanja
ukupne sunčeve energije kroz ostakljenje kod okomitog upada zračenja utvrđuje
se prema HRN EN 410:2003,
3. FC – faktor umanjenja naprave iz
stavka 2. ovoga članka.
(7) Vrijednosti veličina g^ i FC iz
stavka 6. ovoga članka, u pravilu, utvrđuju se mjerenjima. U slučaju kada ne
postoje rezultati mjerenja računa se prema vrijednostima utvrđenim u Prilogu
»C« ovoga Propisa i to: za g utvrđenima u tablici 1., a za FC
utvrđenima u tablici 2. toga Priloga.
(8) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka
iz stavka 2. ovoga članka očitava se za najbližu postaju iz podataka sadržanih
u Prilogu »E« ovoga Propisa.
Članak 14.
Za prozore orijentirane prema sjeveru ili one
koji su cijeli dan u sjeni, najveće dopuštene vrijednosti produkta gtot·f iz članka 13. stavka 2. ovoga Propisa
smiju se povećati za 0,25. Kao sjeverna orijentacija podrazumijeva se područje
kuta između smjera sjever i pravca okomitog na površinu fasade, koji odstupa od
smjera sjever na nekoj od dvije strane za 22,5°.
Zahtjev za zgrade grijane na temperaturu višu od 12 °Ca manju od 18 °C
Članak 15.
(1) Zgrada koja se, u skladu sa svojom uporabom,
grije na temperaturu višu od 12 °C a manju od 18 °C, mora biti projektirana i izgrađena
na način da koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja
grijanog prostora zgrade, HT' = HT/A [W/(m2·K)],
ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije veći od vrijednosti utvrđene
jednadžbom:
1. HT' = 0,65 + 0,10/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog
zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 °C, odnosno
2. HT' = 0,53 + 0,10/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog
zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 3 °C.
(2) Vrijednost HT', koja se prema jednadžbama
iz stavka 1. ovoga članka dobije za f0 =
0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 < 0,20
m-1. Vrijednost HT', koja se prema jednadžbama iz stavka 1. ovoga
članka dobije za f0 = 1,05 m-1 primjenjuje
se i za f0 > 1,05 m-1.
(3) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka
iz stavka 1. ovoga članka očitava se za najbližu postaju iz podataka sadržanih
u Prilogu »E« ovoga Propisa.
Članak 16.
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka,
HT (W/K), računa se i prema HRN EN 832:2000 i HRN EN 832/AC:2004, u svezi s HRN
EN 13789:2000.
Članak 17.
Zahtjeve iz članaka 13. i 14. ovoga Propisa mora
ispuniti zgrada kod koje se tijekom ljeta troši energija radi njezina hlađenja
i zgrada kod koje se, u skladu s njezinom namjenom, tijekom ljeta treba
ograničiti porast unutarnje temperature.
Zrakonepropusnost omotača zgrade, provjetravanje prostora zgrade
Članak 18.
(1) Zgrada mora biti projektirana i izgrađena na
način da građevni dijelovi koji čine omotač grijanog prostora zgrade, uključivo
možebitne spojnice između pojedinih građevnih dijelova i prozirne elemente koji
nemaju mogućnost otvaranja, budu zrakonepropusni u
skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade
projekta.
(2) Zrakopropusnost
reški prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora mora ispuniti zahtjeve
propisane hrvatskim normama kojima se uređuju razredi zrakonepropusnosti
utvrđene u tablici 3. iz Priloga »C« ovoga Propisa.
Članak 19.
(1) Zgrada mora biti projektirana i izgrađena na
način da se osigura minimalno provjetravanje prostora zgrade koje je potrebno:
– da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti,
– i/ili zbog korištenja uređaja za grijanje s
otvorenim plamenom.
(2) Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim
zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje n = 0,5
h-1 ako tehničkim propisom kojim je uređeno to područje nije
drukčije propisano.
(3) U vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu
zgrade koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi, potrebno je osigurati
izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n = 0,2 h-1.
Članak 20.
(1) Ako se za provjetravanje zgrade osim prozora
ili umjesto njih koriste i posebni uređaji s otvorima za provjetravanje, tada
mora postojati mogućnost njihova jednostavnog podešavanja po potrebi korisnika
zgrade. Ova odredba se ne primjenjuje u slučaju ugradnje uređaja za
provjetravanje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka.
(2) Uređaji za provjetravanje u zatvorenom
stanju moraju ispuniti zahtjeve utvrđene u tablici 3. iz Priloga »C« ovoga
Propisa.
Članak 21.
(1) Ispunjavanje zahtjeva o zrakonepropusnosti
elemenata iz članka 18. stavka 2. i članka 20. stavka 2. ovoga Propisa dokazuje
se ispitivanjem tih elemenata prema HRN EN 1026:2001 prije njihove ugradnje.
(2) Ispunjavanje zahtjeva o zrakonepropusnosti
iz odredbi članka 18. ovoga Propisa dokazuje se i ispitivanjem na izgrađenoj
zgradi prema HRN EN 13829:2002.
(3) Kod ispitivanja iz stavka 2. ovoga članka,
za razliku tlakova između unutarnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa, izmjereni tok
zraka, sveden na obujam grijanog zraka, ne smije biti veći od vrijednosti n50
= 3,0 h-1 kod zgrada bez mehaničkog uređaja za provjetravanje,
odnosno n50 = 1,5 h-1 kod zgrada s mehaničkim uređajem za
provjetravanje.
Članak 22.
(1) U zgradi koja se provjetrava mehaničkim
uređajem za provjetravanje i kod koje je, u skladu s namjenom zgrade, broj
izmjena zraka veći od 0,7 h-1, potrebno je osigurati povrat topline
iz odlaznog zraka.
(2) Uređaji za povrat topline iz odlaznog zraka
moraju, za projektirane uvjete, imati učinak η > 65 %, odnosno: η ≥
50 % kod ugradnje pločastog izmjenjivača topline i toka zraka > 15000 m3/h,
η ≥ 45 % kod ugradnje pločastog izmjenjivača topline i toka zraka ≤
15000 m3/h, te η ≥ 40 % kod ugradnje lamelnog
izmjenjivača topline.
Minimalna toplinska zaštita
Članak 23.
(1) Kod zgrade koja se grije na temperaturu višu
od 12 °C koeficijenti prolaska topline, U [W/(m2·K)], građevnih
dijelova zgrade koji graniče s vanjskim zrakom, tlom ili dijelom zgrade s
temperaturom 12 °C ne smiju biti veći od
vrijednosti utvrđenih u tablici 4. iz Priloga »C« ovoga Propisa.
(2) U tablici iz stavka 1. ovoga članka navedene
vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2·K)], vrijede za
svaki građevni element ploštine 0,5 m2 ili
veći.
(3) Kod zgrade koja se grije na temperaturu 18
°C ili višu koeficijent prolaska topline, U [W/(m2·K)], prozora,
balkonskih vrata, krovnih prozora i drugih prozirnih elemenata u omotaču
grijanog dijela zgrade ne smije biti veći od 1,80 W/(m2·K).
(4) Kod zgrade koja se grije na temperaturu višu
od 12 °C, a manju od 18 °C, mogu se ugraditi prozori, krovni prozori i/ili
drugi prozirni elementi u omotaču grijanog dijela zgrade s koeficijentom
prolaska topline, U [W/(m2·K)], ne većim od 3,00 W/(m2·K).
(5) Kod zgrade koja se grije na temperaturu višu
od 12 °C koeficijent prolaska topline, U [W/(m2·K)], stjenki kutije za rolete ne smije biti veći od 0,80 W/(m2·K).
(6) Kod zgrade grijane na temperaturu višu od 12
°C koeficijent prolaska topline, U [W/(m2·K)], vanjskih vrata s
neprozirnim vratnim krilom ne smije biti veći od 2,90 W/(m2·K).
Toplinski mostovi
Članak 24.
(1) Zgrada koja se grije na temperaturu višu od
12 °C mora biti projektirana i izgrađena na način da utjecaj toplinskih mostova
na godišnju potrebnu toplinu za grijanje bude što manji.
Da bi se ispunio taj zahtjev, pri projektiranju
treba koristiti sve ekonomski prihvatljive tehničke i tehnološke mogućnosti.
(2) Utjecaj toplinskih mostova kod proračuna
godišnje potrebne topline za grijanje i koeficijent transmisijskog toplinskog
gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade određuju se prema HRN EN ISO
13789:2000, HRN EN ISO 14683:2000 i HRN EN ISO 14683/AC: 2004, HRN EN ISO
10211-1:2002, HRN EN ISO 10211-1/AC:2004, HRN EN ISO 10211-2:2002 i HRN EN
13370:2002.
(3) Ako je potencionalni
toplinski most projektiran u skladu s hrvatskom normom koja sadrži katalog
dobrih rješenja toplinskih mostova, tada se može umjesto točnog proračuna iz
stavka 2. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir povećanjem
koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2·K)], svakog građevnog dijela
oplošja grijanog dijela zgrade za ΔUTM = 0,05 W/(m2·K).
(4) Ako toplinski most nije katalogiziran u
hrvatskoj normi iz stavka 3. ovoga članka ili rješenje toplinskog mosta nije u
skladu s odgovarajućim rješenjem, tada se umjesto točnog proračuna prema
hrvatskim normama iz stavka 2. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova može se
uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline, ΔU [W/(m2·K)],
svakog građevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za ΔUTM
= 0,10 W/(m2·K).
(5) Iznimno, odredbe stavka 2. ovog članka ne
primjenjuju se na građevne dijelove kod kojih je utjecaj toplinskih mostova već
bio uzet u obzir u proračunu koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2·K)].
Članak 25.
Kod zgrade s parcijalnim tlakom vodene pare većim
od 1750 Pa (npr. 20 °C/75 %), koja ima toplinske
mostove s duljinskim koeficijentom prolaska toplineψi > 0,20 W/(m·K) ili ψe > 0,15 W/(m·K), treba dokazati da se
vodena para neće kondenzirati na unutarnjoj površini toplinskih mostova. Ovaj
dokaz se provodi prema HRN EN ISO 10211-1:2002, HRN EN ISO 10211-1/AC:2004, HRN
EN ISO 10211-2:2002 i HRN EN ISO 13788:2002.
Posebni zahtjevi za zgrade malog obujma i obiteljske kuće
Članak 26.
Za zgradu kod koje obujam grijanog dijela zgrade
nije veći od 100 m3 i za obiteljsku kuću
smatrat će se da su ispunjeni zahtjevi utvrđeni odredbama članaka: 7., 8., 9.,
10., 15. i 23. ovoga Propisa, ako koeficijenti prolaska topline, U [W/(m2·K)],
građevnih dijelova koji čine omotač grijanog dijela zgrade, odnosno obiteljske
kuće nisu veći od vrijednosti utvrđenih u tablici 6. iz Priloga »C«. ovoga
Propisa.
III. ZAHTJEVI KOD
REKONSTRUKCIJE I ADAPTACIJE POSTOJEĆIH ZGRADA
Članak 27.
Kod projektiranja rekonstrukcije ili adaptacije
postojeće zgrade koja se grije na temperaturu višu od 12 °C, kada se tim
građevinskim zahvatom obujam grijanog dijela zgrade povećava za najmanje 30 m3 ili kada se povećava projektna temperatura na
dijelu postojeće zgrade obujma većeg od 30 m3, na te dijelove zgrade
primjenjuju se zahtjevi ovoga Propisa koji se odnose na nove zgrade.
Članak 28.
(1) Ako se u postojećoj grijanoj zgradi
obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju, odnosno oblažu novim slojevima
vanjski zidovi, te ako ove promjene zahvaćaju više od 20% ploštine toga
građevnog dijela jednake orijentacije, koeficijent prolaska topline, U [W/(m2·K)], čitavog
građevnog dijela te orijentacije na kojem je proveden građevinski zahvat ne
smije biti viši od vrijednosti utvrđenih u tablici 6 iz Priloga »C« ovoga
Propisa.
(2) Ako se u postojećoj grijanoj zgradi
obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju: prozori, balkonska vrata, krovni
prozori, odnosno prozirni elementi pročelja, te ako ove promjene zahvaćaju više
od 20 % ploštine čitavog građevnog dijela jednake orijentacije, koeficijent
prolaska topline, U [W/(m2·K)],
građevnog dijela na kojem je proveden građevinski zahvat ne smije biti viši od
vrijednosti utvrđenih u tablici 6. iz Priloga »C«. ovoga Propisa.
(3) Ako se u postojećoj grijanoj zgradi
obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju, oblažu novim slojevima: vanjska
vrata, stropovi iznad vanjskog zraka, ravni i kosi krovovi iznad grijanog
prostora, zidovi i stropovi prema negrijanom dijelu zgrade ili prema tlu, te
ako ove promjene zahvaćaju više od 30 % ploštine čitavog građevnog dijela
jednake orijentacije, koeficijent prolaska topline, U [W/(m2·K)], građevnog dijela na kojem je proveden
građevinski zahvat ne smije biti viši od vrijednosti utvrđenih u tablici 6. iz
Priloga »C« ovoga Propisa.
(4) Prozori, balkonska vrata, krovni prozori,
odnosno prozirni elementi pročelja, uz zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka,
moraju ispuniti i zahtjeve iz članaka 13., 14. i 17., te članka 18. stavka 2. u
vezi s člankom 21. stavkom 1.ovoga Propisa.
Članak 29.
(1) Zahtjevi iz članka 28. ovoga Propisa ne
primjenjuju se:
– kod obnove vanjske žbuke postojećeg vanjskog
zida zgrade, koji ima koeficijent prolaska topline U = 0,80 W/(m2·K) ili manji, određen prema HRN EN ISO
6946:2002, HRN EN ISO 6946/A1:2003 i HRN EN ISO 6946/A2;
– na staklenu plohu velikog izloga koji ima
ploštinu veću od 4 m2;
– na staklene dijelove vjetrobrana;
– na krov kod kojeg se postojeća hidroizolacija samo popravlja – kad se ne izvodi novi hidroizolacijski sloj;
– na pod na tlu i strop prema negrijanom dijelu
zgrade ili vanjskom prostoru, koji se obnavlja ili dograđuje samo na strani
grijane prostorije.
(2) Kod građevinskog zahvata iz stavka 1.
podstavka 5. ovoga članka smatra se da su zahtjevi iz članka 28. ovoga Propisa
ispunjeni kada je pod izveden u skladu s pravilima struke, s najvećom mogućom
debljinom toplinsko-izolacijskog sloja (s λ ≤ 0,04 W/(m·K)) za koju
nije potrebno podrezivati krila vrata.
IV. ZAHTJEVI ZA GRAĐEVNE
PROIZVODE I OSTALI ZAHTJEVI
Građevni proizvodi
Članak 30.
(1) Tehnička svojstva građevnih proizvoda namijenjenih
za ugradnju u zgradu u svrhu uštede toplinske energije i toplinske zaštite (u
daljnjem tekstu: građevni proizvodi) ovisno o vrsti građevnog proizvoda, moraju
ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u zgradi i moraju
biti specificirana prema normama HRN EN 13162:2002 do HRN EN 13171:2002, EN
14509:2004, HRN EN 13499:2004, HRN EN 13500:2004 i HRN EN 1745:2003 ili prema
tehničkim dopuštenjima donesenim odnosno preuzetim u skladu sa Zakonom o
gradnji.
(2) Vrste građevnih proizvoda su:
– toplinsko-izolacijski građevni proizvodi,
– samonosivi sendvič izolacijski paneli s
obostranim metalnim slojem,
– povezani sustavi za vanjsku toplinsku
izolaciju (ETICS) na osnovi ekspandiranog polistirena
i na osnovi mineralne vune,
– zidovi i proizvodi za zidanje.
(3) Građevni proizvodi koji se ugrađuju u zgradu
u svrhu uštede toplinske energije i toplinske zaštite proizvode se u
proizvodnim pogonima (tvornicama) izvan gradilišta ako ovim Propisom nije za
pojedine građevne proizvode drukčije propisano.
(4) Toplinsko-izolacijski građevni proizvodi za
zgradu proizvedeni u proizvodnom pogonu (tvornici) izvan gradilišta smiju se
ugraditi ako, ovisno o vrsti materijala, njihovoj namjeni i uvjetima kojima će
biti izloženi u ugrađenom stanju, ispunjavaju zahtjeve iz niza normi HRN EN
13162:2002 do HRN EN 13171:2002, te ako je za njih izdana isprava o sukladnosti
u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje ocjenjivanje
sukladnosti, isprave o sukladnosti i označavanje građevnih proizvoda.
(5) Potvrđivanje sukladnosti
toplinsko-izolacijskih građevnih proizvoda za zgrade provodi se na način
određen normama HRN EN 13172:2002 i HRN EN 13172/A1:2004 nakon provedbe radnji
određenih tim normama.
(6) Samonosivi sendvič izolacijski paneli s
obostranim metalnim slojem smiju se ugraditi ako, ovisno o vrsti materijala,
njihovoj namjeni i uvjetima kojima će biti izloženi u ugrađenom stanju,
ispunjavaju zahtjeve iz norme EN 14509:2004., te ako je za njih izdana isprava
o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje
ocjenjivanje sukladnosti, isprave o sukladnosti i označavanje građevnih
proizvoda.
(7) Potvrđivanje sukladnosti samonosivih sendvič
izolacijskih panela s obostranim metalnim slojem provodi se na način određen
normom EN 14509:2004 nakon provedbe radnji određenih tom normom.
(8) Povezani sustavi za vanjsku toplinsku
izolaciju (ETICS) na osnovi ekspandiranog polistirena
i na osnovi mineralne vune smiju se ugraditi ako, ovisno o vrsti materijala,
njihovoj namjeni i uvjetima kojima će biti izloženi u ugrađenom stanju,
ispunjavaju zahtjeve iz normi HRN EN 13499:2004 i HRN EN 13500:2004 te dodatne
zahtjeve koji se određuju projektom.
(9) Potvrđivanje sukladnosti povezanih sustava
za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi ekspandiranog polistirena i na osnovi mineralne vune provodi se na način
utvrđen normama HRN EN 13499:2004 i HRN EN 13500:2004 nakon provedbe radnji
određenih tim normama, a sustav ocjenjivanja sukladnosti je 1 u skladu s
odredbama posebnog propisa kojim se uređuje ocjenjivanje sukladnosti i
označavanje građevnih proizvoda.
(10) Zidovi i proizvodi za zidanje smiju se
ugraditi ako, ovisno o vrsti materijala, njihovoj namjeni i uvjetima kojima će
biti izloženi u ugrađenom stanju, glede uštede toplinske energije i toplinske
zaštite ispunjavaju zahtjeve iz norme HRN EN 1745:2003 te dodatne zahtjeve koji
se određuju projektom.
(11) Potvrđivanje sukladnosti proizvoda za
zidanje provodi se na način određen normom HRN EN 1745:2003 nakon provedbe
radnji određenih tom normom.
(12) Potvrđivanje sukladnosti u smislu stavaka
5., te po potrebi 7., 9. i 11. ovoga članka obuhvaća radnje ocjenjivanja
sukladnosti građevnih proizvoda te, ovisno o propisanom sustavu ocjenjivanja
sukladnosti i izdavanje certifikata unutarnje kontrole proizvodnje građevnih
proizvoda odnosno izdavanje certifikata sukladnosti građevnih proizvoda.
Promjena građevnih dijelova i uređaja
Članak 31.
Građevni dijelovi koji čine oplošje grijanog
dijela zgrade i uređaji kojih je energetska učinkovitost uzeta u obzir kod
dokazivanja ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Propisa ne smiju se tijekom uporabe
zgrade promijeniti na način da se pogorša energetska učinkovitost zgrade.
Određivanje koeficijenata prolaska topline, U
Članak 32.
(1) Koeficijenti prolaska topline, U [W/(m2·K)], određuju se:
– za neprozirne građevne dijelove prema HRN EN
ISO 6946:2002, HRN EN ISO 6946/A1:2003 i HRN EN ISO 6946/A2
s tim da se za građevne dijelove koji graniče s tlom uzima da je Rse = 0;
– za prozore i balkonska vrata prema HRN EN ISO
10077-1:2002, ili prema tehničkim specifikacijama za proizvode, odnosno
mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002;
– za ostakljenje prema HRN EN 673:2003, ili
prema tehničkim specifikacijama za proizvode.
(2) U proračunu koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2·K)], kod podova na
tlu i krovova u obzir se uzimaju samo slojevi koji su sa strane prostorije do
sloja hidroizolacije.
(3) Iznimno, odredba stavka 2. ovoga članka ne
primjenjuje se u slučaju sustava obrnutog krova na toplinsko-izolacijski sloj i
na perimetarsku toplinsku izolaciju (vanjska
toplinska izolacija dijela zgrade koji je u dodiru s tlom) koja ne leži u
podzemnoj vodi kada su oni od od ekstrudiranog
polistirena ili drugog odgovarajućeg materijala.
(4) Projektne vrijednosti toplinske
provodljivosti, λ [W/(m·K)], i projektne vrijednosti toplinskog otpora, R
(m2·K/W), za sadržaj vlage u materijalu koji je u ravnoteži sa
zrakom temperature 23 °C i relativne vlažnosti 80 %, koje su potrebne za
proračun koeficijenata prolaska topline, U
[W/(m2·K)], za određene građevne materijale utvrđene su u HRN EN ISO
12524:2002. i/ili u tablici 5. Priloga »C« ovoga Propisa. Za neke građevne
materijale koji nisu utvrđeni u HRN EN ISO 12524:2002 ili u tablici 5. iz
Priloga »C« ovoga Propisa, projektne vrijednosti toplinske provodljivosti,
λ [W/(m·K)], i projektne vrijednosti toplinskog otpora, R (m2·K/W),
određuju se prema odgovarajućoj tehničkoj specifikaciji za građevni proizvod
i/ili prema postupku određenom u HRN EN ISO 10456:2002. za sadržaj vlage u
materijalu koji je u ravnoteži sa zrakom temperature 23 °C i relativne
vlažnosti 80 %.
(5) Podaci o ravnotežnom sadržaju vlage, u
(kg/kg), i koeficijentima preračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage za
određene građevne materijale kod temperature zraka 23 °C i relativne vlažnosti zraka 80 % utvrđeni su
u HRN EN ISO 12524:2002. Za neke građevne materijale podaci o ravnotežnom
sadržaju vlage utvrđeni su u tablici 7. iz Priloga »C« ovoga Propisa, a faktori
preračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage, Fm (23 °C/80 %), u
odnosu na vrijednost toplinske provodljivosti suhog materijala, utvrđeni su u
tablici 8. iz istog Priloga ovoga Propisa.
Odvojeni proračun fizikalnih svojstava za dio zgrade
Članak 33.
(1) Proračun fizikalnih svojstava zgrade glede
uštede toplinske energije i toplinske zaštite može se izraditi za dio zgrade
kao za samostalnu zgradu ako se taj dio od preostalog dijela zgrade razlikuje u
pogledu korištenja, unutarnje projektne temperature ili učešća ploštine prozora
u ukupnoj ploštini pročelja toga dijela zgrade.
(2) U slučaju kada se griju oba dijela zgrade iz
stavka 1. ovoga članka za koje se proračun radi odvojeno smatra se da kroz
razdjelne plohe između tih dijelova zgrade ne prolazi toplina i njihova
ploština se ne uzima u obzir kod izračunavanja oplošja grijanog dijela zgrade.
Zahtjevi za kuće u nizu
Članak 34.
(1) Ako se kuće u nizu (ili dvojne kuće) grade
istovremeno, na njih se mogu primijeniti zahtjevi propisani ovim Propisom koji
se odnose na jednu zgradu.
(2) Ako se za kuće u nizu (ili dvojne kuće) proračun
radi kao da se radi o posebnim zgradama, primjenjuje se odredba članka 33.
stavka 2. ovoga Propisa na svaku zgradu posebno.
(3) Ako kod kuća u nizu izgradnja susjedne kuće
nije istovremena, razdjelni zidovi prema toj kući moraju imati minimalnu toplinsku
izolaciju u skladu s odredbama članka 23. ovoga Propisa.
Ograničenje koeficijenta prolaska topline u slučaju
površinskog grijanja
Članak 35.
U slučaju površinskog grijanja (npr. podno grijanje) koeficijent prolaska topline slojeva građevnog
dijela, koji se nalaze između površine grijanja i vanjskog zraka, zemlje ili
negrijanog dijela zgrade, ne smije biti veći od 0,35 W/(m2·K).
Tipske montažne zgrade
Članak 36.
Ako se zgrada izvodi prema tipskim projektima
koji se primjenjuju na različitim lokacijama, kod proračuna dobitaka topline od
sunčeva zračenja može se računati kao da su svi prozori te zgrade orijentirani
prema istoku ili prema zapadu.
Smještaj grijućih tijela ispred prozora
Članak 37.
Grijaće tijelo dopušteno je postaviti ispred
prozirnih vanjskih površina samo ako je ono sa stražnje strane zaštićeno
oblogom i ako koeficijent prolaska topline, U [W/(m2·K)], te obloge
nije veći od 0,9 W/(m2·K).
Ugradnja uređaja za regulaciju topline
Članak 38.
Grijaće tijelo, koje dovodi toplinu u
prostoriju, mora imati ugrađen uređaj za regulaciju topline (npr. termostatski ventil) kada je
korisna površina prostorije veća od 6 m2.
Pregrade prema povremeno korištenim prostorijama i
prostorijama druge namjene
Članak 39.
(1) Koeficijenti prolaska topline, U [W/(m2·K)], razdjelnih
građevnih dijelova, koji u grijanoj zgradi odjeljuju prostorije koje se koriste
stalno od prostorija koje se koriste povremeno, moraju ispuniti zahtjeve
određene u tablici 4 iz Priloga »C« ovoga Propisa koji se primjenjuju na zidove
i stropove prema negrijanom prostoru.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje
se i na razdjelne građevne dijelove između stambenih i nestambenih (poslovnih)
prostorija u zgradama mješovite namjene.
Kondenzacija vodene pare unutar građevnih dijelova zgrade
Članak 40.
(1) Građevni dijelovi grijane zgrade, koji
graniče s vanjskim zrakom ili negrijanim prostorijama projektiraju se i izvode
tako da se spriječi nastajanje građevinske štete uslijed kondenzacije vodene
pare koja difuzijom ulazi u građevni dio.
(2) Kondenzacija vodene pare unutar građevnog
dijela zgrade i njeno isparavanje računaju se u skladu s HRN EN ISO 13788:2002,
uzimajući u obzir sljedeće uvjete:
– za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene,
u kojima nije uveden sustav klimatizacije, proračun se provodi za temperaturu
unutarnjeg zraka Θi
= 20 °C,
– za zgradu u kojoj je uveden sustav
klimatizacije i nestambenu zgradu gospodarske namjene proračun se provodi za projektom
predviđenu vrijednost temperature.
(3) Projektne vrijednosti toplinske
provodljivosti, λ [W/(m·K)], određuju se u skladu s odredbama članka 32.
stavaka 4. i 5. ovoga Propisa, a približne vrijednosti faktora otpora difuziji
vodene pare, µ (-), prema tablici 5. iz Priloga »C« ovoga Propisa, odnosno
prema HRN EN ISO 13788:2002. Ako su vrijednosti za µ (-) utvrđene u rasponu,
tada za proračun treba odabrati onu vrijednost µ (-), koja je nepovoljnija za
kondenzaciju odnosno isparavanje vodene pare.
(4) Da kod kondenzacije vodene pare unutar
građevnog dijela ne nastane građevinska šteta potrebno je ispuniti sljedeće
uvjete:
1. građevni materijal koji dolazi u dodir s
kondenzatom ne smije biti oštećen (npr. uslijed
korozije i sl.);
2. nastali kondenzat na jednoj ili više
graničnih površina, na svakoj od tih površina, mora potpuno ispariti tijekom
ljetnih mjeseci;
3. najveća ukupna količina kondenzata unutar
građevnog dijela ne smije biti veća od 1,0 kg/m2, odnosno najveći
sadržaj vlage u materijalu sloja u kojem dolazi do kondenzacije vodene pare ne
smije biti veći od vrijednosti koja je utvrđena u tehničkoj specifikaciji za
taj materijal. Ovo se ne primjenjuje na slučaj propisan u točki 4. ovoga
stavka;
4. ukoliko kondenzat nastaje na graničnoj
površini sa slojem materijala koji kapilarno ne upija vodu, tada najveća ukupna
količina kondenzata unutar građevnog dijela ne smije biti veća od 0,5 kg/m2,
odnosno najveći sadržaj vlage u materijalu sloja u kojem dolazi do kondenzacije
vodene pare ne smije biti veći od vrijednosti koja je utvrđena u tehničkoj
specifikaciji za taj materijal;
5. kada se radi o drvu nije dopušteno povećanje
njegovog sadržaja vlage, u (kg/kg),
za više od 0,05 kg/kg, a kod industrijskih materijala koji su na bazi drva
povećanje sadržaja vlage ne smije biti više od 0,03. Ovo se ne primjenjuje na
jednoslojne i višeslojne ploče od drvene vune.
Kondenzacija vodene pare na površini građevnog dijela zgrade
Članak 41.
(1) Građevni dijelovi grijane zgrade, koji
graniče s vanjskim zrakom ili negrijanim provjetravanim prostorijama (npr. tavan, garaža) moraju se projektirati i izvesti da se
spriječi nastajanje uvjeta za razvoj gljivica i plijesni, odnosno da se
spriječi kondenzacija vodene pare na površinama tih dijelova koji su okrenuti
prema grijanoj prostoriji.
(2) Računski dokaz ispunjenja zahtjeva iz stavka
1. ovog članka provodi se prema HRN EN ISO 13788:2002, uz sljedeće uvjete:
– za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne
namjene, koje nisu klimatizirane, proračun se provodi za temperaturu unutarnjeg
zraka Θi
= 20 °C,
– za klimatiziranu zgradu i nestambenu zgradu
gospodarske namjene, proračun se provodi za projektom predviđenu vrijednost
temperature.
(3) Projektne vrijednosti toplinske
provodljivosti, λ [W/(m·K)], određuju se u skladu s odredbama članka 32.
stavaka 4. i 5. ovoga Propisa.
(4) Na prozorima, balkonskim vratima, krovnim
prozorima i ostakljenim elementima pročelja dopušteno je prolazno nastajanje
manje količine kondenzata ukoliko su predviđene odgovarajuće mjere kojima se
sprječava dodir kondenzata sa susjednim, na vlagu osjetljivim, materijalima.
Dinamičke toplinske karakteristike građevnih dijelova zgrade
Članak 42.
(1) Vanjski neprozirni građevni dijelovi, koji
su izloženi sunčevu zračenju, moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske
karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi
tijekom ljetnih mjeseci.
(2) Ispunjenje dinamičkih toplinskih
karakteristika za lagane vanjske građevne dijelove izložene sunčevu zračenju, s
plošnom masom manjom od 100 kg/m2 dokazuje
se posredno preko koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2·K)], koji:
– za zidove ne smije biti veći od 0,35 W/(m2·K),
– za krovove ne smije biti veći od 0,30 W/(m2·K).
Meteorološke veličine
Članak 43.
Kod toplinskih proračuna prema propisanim
zahtjevima iz ovog Propisa treba koristiti meteorološke veličine za mjerodavne
postaje sadržane u Prilogu »E« ovoga Propisa.
V. SADRŽAJ PROJEKTA
ZGRADE U ODNOSU NA UŠTEDU TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKU ZAŠTITU
Članak 44.
Sadržaj projekta zgrade u odnosu na uštedu
toplinske energije i toplinsku zaštitu podrazumijeva tehničko rješenje zgrade i
uvjete za njezino građenje u projektima arhitektonske ili građevinske struke.
Članak 45.
(1) Glavni projekt zgrade koji se odnosi na
uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu sadrži tehnički opis, proračun
fizikalnih svojstava zgrade glede uštede toplinske energije i toplinske
zaštite, program kontrole i osiguranja kvalitete, nacrte i Iskaz potrebne
topline za grijanje.
(2) Tehnički opis iz stavka 1. ovoga članka
sadrži podatke o:
– lokaciji i namjeni zgrade,
– meteorološkim parametrima
– podjeli zgrade u toplinske zone prema odredbi
članka 33. stavka 1. ovoga Propisa ako je zgrada podijeljena u toplinske zone,
– geometrijskim karakteristikama zgrade/zone
(oplošje i obujam grijanog dijela zgrade, faktor oblika zgrade, ploština
korisne površine zgrade, učešće ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja),
– vrsti energenta za grijanje i sustavu
grijanja,
– vrsti, načinu uporabe i učešću obnovljive
energije u podmirenju potrebne topline za grijanje ako je predviđena uporaba
obnovljive energije za grijanje,
– predviđenim tehničkim rješenjima za
sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom ljeta,
– uvjetima i načinu skladištenja i ugradnje
građevnih proizvoda koji su od utjecaja na toplinska svojstva,
– sastavu pojedinih građevnih dijelova zgrade,
– ugrađenoj opremi i instalacijama, koji su u
funkciji uštede toplinske energije i toplinske zaštite zgrade.
(3) Proračun fizikalnih svojstava zgrade glede
uštede toplinske energije i toplinske zaštite iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
– dokaze o ispunjavanju zahtjeva iz ovoga
Propisa i to, kako za pojedine građevne dijelove, tako i za zgradu kao cjelinu,
– ulazne podatke koji su poslužili kao podloga
kod proračunavanja
(4) Program kontrole i osiguranja kvalitete iz
stavka 1. ovoga članka sadrži:
– popis građevnih i drugih proizvoda koji se
ugrađuju u zgradu a koji se odnose na ispunjavanje zahtjeva iz tehničkog
rješenja zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu
zgrade sa zahtijevanim svojstvima,
– pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka
ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima će se dokazati sukladnost zgrade zahtjevu
uštede toplinske energije i toplinske zaštite,
– uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju
biti ispunjeni tijekom građenja zgrade, a koji imaju utjecaj na postizanje
odnosno zadržavanje projektiranih odnosno propisanih tehničkih svojstava zgrade
i ispunjavanje zahtjeva u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku
zaštitu zgrade,
– uvjete održavanja zgrade u odnosu na
ispunjenje zahtjeva uštede toplinske energije i toplinske zaštite za
projektirani vijek uporabe zgrade,
– druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva
propisanih ovim Propisom i posebnim propisima,
– popis tehničkih specifikacija.
(5) Nacrti iz stavka 1. ovoga članka sadrže:
– shematski prikaz tlocrta i presjeka zgrade s
ucrtanom granicom između prostora različitih temperatura,
– ucrtane granice i oznake sastava građevnih
dijelova zgrade,
– smještaj elemenata sustava zaštite od
pregrijavanja tijekom ljeta.
(6) Sadržaj Iskaza potrebne topline za grijanje
zgrade iz stavka 1. ovoga članka propisan je u Iskaznici iz Priloga »D« ovoga
Propisa.
(7) Glavni projekt iz stavka 1. ovoga članka
može sadržavati i druge podatke ovisno o vrsti zgrade.
(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za
određene vrste zgrada, kada je to određeno posebnim propisom donesenim u skladu
sa Zakonom o gradnji, izrađuje se posebni projekt uštede toplinske energije i
toplinske zaštite zgrade.
Članak 46.
(1) Glavni projekt kojim se daje tehničko
rješenje za grijanje za zgrade iz članka 12. podstavka 1. ovoga Propisa obvezno
sadrži i rješenje korištenja individualnih obnovljivih izvora energije za
grijanje.
(2) Glavni projekt kojim se daje tehničko
rješenje za grijanje za zgrade iz članka 12. podstavka 2. ovoga Propisa obvezno
sadrži i dokaz o korištenju unutarnjih izvora topline iz tehnološkog procesa za
potrebe grijanja.
Članak 47.
(1) Pokazatelji ispravnosti tehničkog rješenja
koje se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu u idejnom
projektu zgrade daju se najmanje na razini proračuna za građevne dijelove
zgrada koji zadovoljavaju vrijednosti iz tablice 6. iz Priloga »C« ovoga
Propisa neosvisno o obujmu zgrade.
(2) Izvedbeni projekt sadrži karakteristične
detalje pojedinih dijelova zgrade, osobito mjesta potencijalnih toplinskih
mostova.
Članak 48.
(1) Kod rekonstrukcije i/ili adaptacije
postojeće zgrade opisane u poglavlju III. ovoga Propisa, projekt kojim se daje
tehničko rješenje zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku
zaštitu, osim sadržaja iz članka 45. ovoga Propisa sadrži i detaljan opis i
tehničke karakteristike postojeće zgrade odnosno postojećeg građevnog dijela u
odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu prije predviđenog
građevinskog zahvata.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za
određene vrste zgrada, kada je to propisano posebnim propisom donesenim u skladu
sa Zakonom o gradnji, izrađuje se elaborat postojećeg stanja kao podloga za
izradu glavnog projekta.
VI. ISKAZNICA POTREBNE
TOPLINE ZA GRIJANJE ZGRADE
Članak 49.
(1) Iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade
je sastavni dio dokumentacije o održavanju i unaprjeđivanju bitnih zahtjeva za
građevinu.
(2) Iskaznica iz stavka 1. ovoga članka sadrži:
– Iskaz potrebne topline za grijanje
– Izjavu izvođača radova o izvedenim radovima
sukladno projektu iz članka 45. ovoga Propisa.
(3) Posebna Iskaznica potrebne topline za
grijanje izrađuje se za pojedini dio zgrade kada se provode odvojeni toplinski
proračuni prema odredbi članka 33. stavka 1. ovoga Propisa.
(4) Iskaznica iz stavka 1. ovoga članka mora
biti dostupna na uvid kupcima, najmoprimcima i drugim ovlaštenim korisnicima
zgrade ili njenog dijela.
(5) Iskaznicu iz stavka 1. ovoga članka izrađuju
projektant glavnog projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i
toplinsku zaštitu i izvođač radova.
(6) Istinitost i točnost podataka u Iskaznici iz
stavka 1. ovoga članka potvrđuje projektant (ovlašteni arhitekt ili ovlašteni
inženjer) glavnog projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i
toplinsku zaštitu, svojim potpisom i žigom, a sukladnost izgrađene zgrade sa
glavnim projektom kojim se daje tehničko rješenje zgrade u odnosu na uštedu
toplinske enegije i toplinsku zaštitu i sa odredbama
ovoga Propisa potvrđuje izvođač radova potpisom glavnog inženjera gradilišta i
pečatom tvrtke izvođača radova.
(7) Iskaznica se prilaže ostaloj dokumentaciji
potrebnoj kod tehničkog pregleda zgrade odnosno dijela zgrade.
VII. ODRŽAVANJE ZGRADE U
ODNOSU NA UŠTEDU TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKU ZAŠTITU
Članak 50.
(1) Održavanje zgrade u odnosu na uštedu
toplinske energije i toplinsku zaštitu mora biti takovo da se tijekom trajanja
zgrade očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni
projektom zgrade i ovim Propisom, te drugi zahtjevi koje zgrada mora
ispunjavati u skladu s posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o
gradnji.
(2) Održavanje zgrade koja je izvedena odnosno
koja se izvodi u skladu s prije važećim propisima u odnosu na uštedu toplinske
energije i toplinsku zaštitu mora biti takovo da se tijekom trajanja zgrade
očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom
zgrade i propisima u skladu s kojima je zgrada izvedena.
(3) Održavanjem zgrade ili na koji drugi način
ne smiju se ugroziti tehnička svojstva i ispunjavanje propisanih zahtjeva za
zgradu propisana ovim Propisom.
Članak 51.
(1) Održavanje zgrade u smislu uštede toplinske
energije i toplinske zaštite podrazumijeva:
– pregled zgrade u odnosu na uštedu toplinske
energije i toplinsku zaštitu u razmacima i na način određen projektom zgrade
i/ili na način određen posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o
gradnji,
– izvođenje radova kojima se zgrada zadržava u
stanju određnom projektom zgrade u odnosu na uštedu
toplinske energije i toplinsku zaštitu i ovim Propisom odnosno propisom u
skladu s kojim je zgrada izvedena.
(2) Ispunjavanje propisanih uvjeta održavanja
zgrade dokumentira se u skladu s projektom zgrade u odnosu na uštedu toplinske
energije i toplinsku zaštitu, te:
– izvješćima o pregledima i ispitivanjima zgrade
i pojedinih njezinih dijelova,
– zapisima o radovima održavanja,
– na drugi prikladan način ako ovim Propisom ili
posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o gradnji nije što drugo
određeno.
Članak 52.
Za održavanje zgrade dopušteno je rabiti samo
one građevne proizvode za koje je izdana isprava o sukladnosti prema posebnom
propisu ili je uporabljivost dokazana u skladu s projektom zgrade u odnosu na
uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu i ovim Propisom.
VIII. PRIJELAZNE I
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
Prilozi »A«, »B«, »C«, »D« i »E« sastavni su dio
ovoga Propisa.
Članak 54.
Danom stupanja na snagu ovoga Propisa prestaje
se primjenjivati priznato tehničko pravilo sadržano u HRN U.J5. 600 /1987. i
priznata tehnička pravila na primjenu kojih upućuje HRN U.J5. 600 /1987. u
dijelu koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu zgrada.
Članak 55.
(1) U zgradu koja se izvodi prema građevinskoj
dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt izrađen u skladu s priznatim
tehničkim pravilima iz članka 54. ovoga Propisa smije se ugraditi građevni
proizvod specificiran prema ovom Propisu ako ima odgovarajuća ili povoljnija
tehnička svojstva, ako je to određeno izvedbenim projektom
i ako je u skladu s tim projektom utvrđeno da je uporabljiv za tu zgradu
uključujući uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka podaci
iz glavnog i izvedbenog
projekta upisuju se u Iskaznicu potrebne topline za grijanje iz Priloga »D«
ovoga Propisa koji se odnose na podatke za glavni projekt.
Članak 56.
Ako za projektiranje zgrade u odnosu na uštedu
toplinske energije i toplinsku zaštitu prema ovom Propisu nedostaju
specifikacije – hrvatske prednorme odnosno neke od
normi na koje upućuju hrvatske norme odnosno druge tehničke specifikacije
navedene u Prilozima »A« i »B« ovoga Propisa, primjenjuju se odredbe priznatih
tehničkih pravila koje nisu u suprotnosti sa Zakonom o gradnji, ovim Propisom i
hrvatskim normama odnosno drugim tehničkim specifikacijama na koje ovaj Propis
upućuje, a za određivanje kojih je sukladno zakonu odgovoran projektant.
Članak 57.
(1) Nakon 31. prosinca 2005. prestaju se
primjenjivati priznata tehnička pravila za dokazivanje uporabljivosti građevnih
proizvoda u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu zgrada.
(2) Postupci izdavanja svjedodžbi o ispitivanju
građevnih proizvoda prema priznatim tehničkim
pravilima započeti do 31. prosinca 2005. dovršiti će se prema tim tehničkim
pravilima.
(3) Svjedodžbe o ispitivanju građevnih proizvoda
izdane prema priznatim tehničkim pravilima priznaju se kao dokaz uporabljivosti
građevnih proizvoda do datuma važenja koji je u njima određen ali ne duže od
30. lipnja 2006.
(4) Na temelju glavnog projekta u kojemu je
tehničko rješenje zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku
zaštitu dano prema priznatim tehničkim pravilima može se izdati građevinska
dozvola ako je zahtjev za izdavanje te dozvole zajedno s glavnim projektom
podnesen do 30. lipnja 2006. godine.
Članak 58.
Do potpisivanja ugovora kojim se uređuje
područje građevnih proizvoda između Republike Hrvatske i Europske unije,
označavanje građevnih proizvoda koji odgovaraju hrvatskim normama donesenim u
skladu s načelima usklađivanja europskog zakonodavstva provodi se u skladu s
odredbama posebnog propisa kojim se uređuje to pitanje.
Članak 59.
(1) Nakon potpisivanja ugovora iz članka 58.
ovoga Propisa i u skladu s tim ugovorom, za projektiranje i građenje zgrada, u
svrhu uštede toplinske energije i toplinske zaštite zgrada mogu se rabiti i
građevni proizvodi sukladni harmoniziranim tehničkim specifikacijama na koje
ovaj Propis ne upućuje ako:
– su naslovi, referencijske
oznake i datum početka primjene tih tehničkih specifikacija, te datum završetka
istovremene primjene oprečnih nacionalnih tehničkih specifikacija objavljeni u
službenom glasilu Europske unije,
– je za te građevne proizvode potvrđena
sukladnost s tim tehničkim specifikacijama,
– su ti proizvodi uporabljivi u Republici Hrvatskoj
obzirom na zemljopisne, klimatske i druge osobitosti Republike Hrvatske.
(2) U zgradu koja se izvodi prema građevinskoj
dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt izrađen u skladu s tehničkim
specifikacijama na koje upućuje ovaj Propis, građevni proizvod iz stavka 1.
ovoga članka smije se ugraditi ako ima odgovarajuća ili povoljnija tehnička
svojstva, ako je to određeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim
projektom utvrđeno da je uporabljiv za tu zgradu uključujući uvjete njegove
ugradbe i utjecaje okoline.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka podaci
iz glavnog i izvedbenog projekta upisuju se u Iskaznicu potrebne topline za
grijanje iz Priloga »D« ovoga Propisa koji se odnose na podatke za glavni
projekt.
Članak 60.
Ovaj Propis stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 360-01/05-04/00007
Urbroj: 531-01-05-1
Zagreb, 7. lipnja 2005.
Ministrica
Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh., v. r.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |