POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA, POVOLJNO I KVALITETNO
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

HRVATSKI SABOR

1373

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TELEKOMUNIKACIJAMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. svibnja 2005. godine.

Broj: 01-081-05-1991/2

Zagreb, 27. svibnja 2005.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TELEKOMUNIKACIJAMA

 

Članak 1.

U Zakonu o telekomunikacijama (»Narodne novine«, br. 122/03., 158/03. i 60/04.) u članku 3. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi Strategiju razvoja telekomunikacija, koja predstavlja temeljni dokument kojim se dugoročno uređuju osnovna načela i smjernice razvoja telekomunikacija i radijskih komunikacija te određuju nacionalni prioriteti u planiranju razvoja telekomunikacijskih usluga i djelatnosti.«

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Strategiju iz stavka 1. ovoga članka izrađuje ministarstvo nadležno za telekomunikacije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).«

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Vlada Republike Hrvatske može u slučajevima iz članka 18. stavka 5. ovoga Zakona ovlastiti Ministarstvo za poduzimanje odgovarajućih mjera u svrhu osiguravanja neprekinutog obavljanja osnovnih telekomunikacijskih usluga, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.«

 

Članak 2.

U članku 5. stavku 1. točki 2. riječi: »osobito u postupcima rješavanja sporova između korisnika i davatelja usluga,« brišu se.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) U ostvarivanju načela i ciljeva iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska agencija za telekomunikacije osobito će obavljati sljedeće:

1. osigurati provedbu Strategije razvoja telekomunikacija iz članka 3. ovoga Zakona,

2. surađivati s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja, i to na način da zahtijeva mišljenje tog tijela ili pokreće postupak pred tim tijelom u svim slučajevima sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, u skladu s posebnim zakonom kojim je uređena zaštita tržišnog natjecanja,

3. surađivati s tijelom nadležnim za zaštitu prava potrošača, u skladu s posebnim zakonom kojim je uređena zaštita potrošača.«

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Na sva pitanja u vezi s obavljanjem telekomunikacijskih usluga i djelatnosti pravnih i fizičkih osoba na tržištu, koja nisu uređena ovim Zakonom, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja primjenjuje odredbe propisa kojima je uređena zaštita tržišnog natjecanja.«

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) U primjeni propisa o zaštiti tržišnog natjecanja Hrvatska agencija za telekomunikacije pružit će Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja odgovarajuću stručnu i tehničku pomoć.«

 

Članak 3.

U članku 7. točki 6. riječ: »sposobnost« zamjenjuje se riječju: »mogućnost«.

Točka 11. mijenja se i glasi:

»11. pristup izdvojenoj lokalnoj petlji: potpuni pristup izdvojenoj lokalnoj petlji, kojim se trećoj zainteresiranoj strani dopušta uporaba cijeloga frekvencijskog spektra lokalne petlje, i zajednički pristup izdvojenoj lokalnoj petlji, kojim se trećoj zainteresiranoj strani dopušta uporaba širine pojasa frekvencijskog spektra iznad govornoga pojasa frekvencijskog spektra izdvojene lokalne petlje, pri čemu ne dolazi do promjene vlasništva nad lokalnom petljom,«.

U točki 12. riječi: »međusobno glasovno komuniciranje« zamjenjuju se riječima: »obostranu govornu komunikaciju«.

Točka 22. mijenja se i glasi:

»22. međusobno povezivanje (interkonekcija): posebna vrsta pristupa mreži ostvarenog između operatora, kojim se uspostavlja fizičko i logičko povezivanje javnih telekomunikacijskih mreža jednog ili više različitih operatora, kako bi se korisnicima usluga jednog operatora omogućilo međusobno komuniciranje ili komuniciranje s korisnicima usluga drugog operatora, ili pristup uslugama drugog operatora, pri čemu usluge mogu pružati međusobno povezani operatori ili drugi davatelji usluga koji imaju pristup mreži,«.

U točki 38. riječ: »korištenjem« zamjenjuje se riječju: »primjene«.

Točka 55. mijenja se i glasi:

»55. raspolaganje telekomunikacijskom mrežom: vlasništvo nad telekomunikacijskom mrežom, odnosno pravo uporabe telekomunikacijske mreže u vlasništvu druge pravne ili fizičke osobe,«.

Točka 60. mijenja se i glasi:

»60. telekomunikacijska infrastruktura: temeljne sastavnice telekomunikacijske mreže, kao što su zemljište i zgrade za smještaj telekomunikacijske opreme, kabelska kanalizacija, antenski stupovi i druge građevine za obavljanje telekomunikacijskih usluga i djelatnosti. Telekomunikacijska infrastruktura ne obuhvaća poslovne i druge građevine, u kojima se obavljaju administrativni, komercijalni i drugi prateći poslovi u vezi s obavljanjem telekomunikacijskih usluga i djelatnosti, niti građevine u kojima je smještena telekomunikacijska oprema koja nije namijenjena pružanju telekomunikacijskih usluga, odnosno obavljanju telekomunikacijskih djelatnosti (npr. skladišni prostori za telekomunikacijsku opremu i sl.),«.

Točka 61. mijenja se i glasi:

»61. telekomunikacijska mreža: cjelovit tehnički sustav ili dio takvog sustava koji se sastoji od prijenosnih i komutacijskih sustava, kao i drugih telekomunikacijskih sustava, telekomunikacijskih vodova i druge tehničke opreme koja omogućuje obavljanje telekomunikacijskih usluga,«.

Točka 66. mijenja se i glasi:

»66. telekomunikacijski sustav: svaki cjelovit tehnički sustav koji omogućuje obavljanje telekomunikacijskih usluga,«.

Točka 67. mijenja se i glasi:

»67. telekomunikacijski vod: žični, svjetlosni ili srodni vod između priključnih točaka telekomunikacijske mreže s odgovarajućim sučeljima, bez funkcije posredovanja (komutiranja),«.

Iza točke 68. dodaje se nova točka 69. koja glasi:

»69. usluga nepokretnog bežičnog pristupa: usluga putem nepokretnog pristupa telekomunikacijskoj mreži uz uporabu radiofrekvencijskog spektra, koja omogućuje fizičko i logičko povezivanje telekomunikacijske terminalne opreme i druge telekomunikacijske opreme na telekomunikacijsku mrežu ili dijelove te mreže,«.

Dosadašnje točke 69. – 72. postaju točke 70. – 73.

 

Članak 4.

U članku 9. stavku 2. dodaje se treća rečenica koja glasi:

»Mandat člana Vijeća Agencije prestaje danom isteka razdoblja na koje je imenovan, smrću ili danom razrješenja u skladu s odredbama članka 10. ovoga Zakona.«

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Članovi Vijeća Agencije dužnost obnašaju profesionalno, kao jedino zaposlenje.«

Stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Članovima Vijeća Agencije mogu se imenovati hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji imaju visoku stručnu spremu iz područja elektrotehničkih, pravnih i ekonomskih znanosti i najmanje pet godina radnog iskustva u području telekomunikacija, te aktivno poslovno znanje barem jednoga stranog jezika (engleskog, njemačkog ili francuskog). Najmanje jedan član Vijeća Agencije mora imati visoku stručnu spremu iz područja pravnih znanosti i najmanje jedan član Vijeća Agencije iz područja ekonomskih znanosti.«

U stavku 7. i 10. riječ: »upravitelj« zamjenjuje se riječju: »ravnatelj«.

Iza stavka 10. dodaje se stavak 11. koji glasi:

»(11) Materijalna prava predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Agencije uređuju se Statutom Agencije.«

 

Članak 5.

U članku 10. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Hrvatski sabor će razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika, odnosno člana Vijeća Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, u slučaju:

1. ako to sam zatraži,

2. ako se utvrdi da je prigodom predlaganja za člana Vijeća Agencije iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnim za utvrđivanje prijedloga,

3. teže povrede dužnosti utvrđene Statutom Agencije,

4. nemogućnosti urednog obavljanja dužnosti dulje od šest mjeseci neprekinuto,

5. trajnog gubitka sposobnosti obavljanja dužnosti,

6. pravomoćne osude za kazneno djelo,

7. nastupa okolnosti iz članka 9. stavka 7. ovoga Zakona.«

U stavku 4. riječi: »točke 1., 4. i 5.« zamjenjuju se riječima: »točke 2., 3., 6. i 7.«.

 

Članak 6.

Naslov iznad članka 11. i članak 11. mijenjaju se i glase:

»Ravnatelj i stručna služba Agencije

Članak 11.

(1) Agencija ima stručnu službu ustrojenu u skladu s općim aktima Agencije, koja obavlja stručne, administrativne i tehničke poslove za potrebe Agencije.

(2) Stručnom službom Agencije rukovodi ravnatelj Agencije koji za svoj rad odgovara Vijeću Agencije. Ravnatelj Agencije organizira i vodi rad stručne službe Agencije te je odgovoran za stručni rad Agencije.

(3) Ravnatelj Agencije priprema Vijeću Agencije prijedloge za donošenje odluka, rješenja, zaključaka i mišljenja iz članka 12. ovoga Zakona. Ravnatelj Agencije obavlja i druge poslove utvrđene Statutom Agencije.

(4) Predsjednik Vijeća Agencije može dio svojih ovlasti, utvrđenih ovim Zakonom i Statutom Agencije, prenijeti na ravnatelja Agencije u skladu sa Statutom Agencije.

(5) Ravnatelja Agencije imenuje ministar na temelju javnog natječaja, na razdoblje od četiri godine, s mogućnosti ponovnog imenovanja.

(6) Ravnateljem Agencije može biti imenovan hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji ima visoku stručnu spremu iz područja elektrotehničkih, pravnih ili ekonomskih znanosti, najmanje tri godine radnog iskustva na rukovodećim poslovima u telekomunikacijama, te aktivno poslovno znanje barem jednoga stranog jezika (engleskog, njemačkog ili francuskog).

(7) Ministar može razriješiti dužnosti ravnatelja Agencije i prije isteka razdoblja na koje je imenovan u slučajevima i prema postup­ku propisanom Zakonom o ustanovama, kao i na prijedlog Vijeća Agencije.

(8) Prava iz radnog odnosa ravnatelja Agencije i radnika stručne službe Agencije uređuju se Pravilnikom o radu Agencije, u skladu s općim propisima o radu.

(9) Ravnatelj Agencije sklapa ugovor o radu s predsjednikom Vijeća Agencije.

(10) Na ostala pitanja u vezi s osnivanjem i radom Agencije, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama.«

 

Članak 7.

U članku 12. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi:

»4. posredovanje u rješavanju sporova između davatelja usluga i korisnika usluga putem Vijeća korisnika telekomunikacijskih usluga, kao savjetodavnog tijela Agencije, u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa,«.

Iza točke 8. dodaje se nova točka 9. koja glasi:

»9. stručni nadzor nad obavljanjem telekomunikacijskih usluga i djelatnosti te nad obavljanjem drugih poslova u skladu s odredbama ovoga Zakona,«.

Dosadašnje točke 9. – 12. postaju točke 10. – 13.

Iza dosadašnje točke 12., koja postaje točka 13., dodaje se nova točka 14. koja glasi:

»14. vođenje i održavanje baza podataka koje Agencija prikuplja u svrhu obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, te redovito objavljivanje podataka iz područja telekomunikacija u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,«.

Dosadašnja točka 13. postaje točka 15.

U dosadašnjoj točki 14., koja postaje točka 16., iza riječi: »međunarodne suradnje s« dodaje se riječ: »nadležnim«, a riječi: »uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva,« brišu se.

Dosadašnje točke 15. i 16. postaju točke 17. i 18.

U stavku 2. riječi: »točke 1. – 9.« zamjenjuju se riječima: »točke 1. – 10.«.

 

Članak 8.

U članku 13. stavku 2. iza riječi: »ovoga Zakona« dodaju se riječi: »osim postupaka javnih natječaja iz članka 24. ovoga Zakona, u kojima je Agencija utvrdila natječajnu dokumentaciju«.

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

»(6) Postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u upravnim sporovima pokrenutima u skladu s odredbama stavka 4. i 5. ovoga članka je hitan.«

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.

Dosadašnji stavak 7., koji postaje stavak 8., mijenja se i glasi:

»(8) U slučaju nepostupanja prema odluci Vijeća Agencije u roku iz stavka 7. ovoga članka, telekomunikacijski inspektor ili telekomunikacijski nadzornik može izdati prekršajni nalog i podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, u skladu s odredbama članka 113. i 113.a ovoga Zakona.«

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.

 

Članak 9.

Naslov iznad članka 14. i članak 14. mijenjaju se i glase:

»Javnost rada Agencije

Članak 14.

(1) Vijeće Agencije podnosi Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske godišnje izvješće o svojem radu, uključujući i financijska izvješća, te o stanju i ostvarivanju načela i ciljeva regulacije telekomunikacijskog tržišta u Republici Hrvatskoj iz članka 5. ovoga Zakona, i to najkasnije do kraja ožujka za prethodnu kalendarsku godinu.

(2) Na zahtjev Hrvatskoga sabora ili Vlade Republike Hrvatske Vijeće Agencije obvezno je u primjerenom roku podnijeti izvješće iz stavka 1. ovoga članka i za razdoblje kraće od godine dana.

(3) Agencija ustrojava i redovito održava baze podataka sa svim upisnicima i očevidnicima koje vodi u svrhu obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, a osobito baze podataka o:

– danim koncesijama i sklopljenim ugovorima o koncesiji,

– izdanim dozvolama za obavljanje telekomunikacijskih usluga,

– pisanim prijavama za obavljanje telekomunikacijskih usluga,

– izdanim ovlastima za obavljanje telekomunikacijskih djelatnosti,

– izdanim dozvolama iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona,

– dodijeljenim i raspoloživim radijskim frekvencijama i radiofrekvencijskim kanalima,

– dodijeljenim i raspoloživim adresama i brojevima u javnim telekomunikacijama,

– mjerodavnim tržištima te operatorima i davateljima usluga sa znatnijom tržišnom snagom na tim mjerodavnim tržištima,

– standardnim ponudama i sklopljenim ugovorima o međusobnom povezivanju i pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji,

– odobrenjima za uvoz i stavljanje na tržište radijske opreme i telekomunikacijske terminalne opreme.

(4) Baze podataka iz stavka 3. ovoga članka moraju biti javno dostupne bez naknade, i to u elektroničkom obliku na internetskim stranicama Agencije, ili na drugi prikladan način, s mogućnosti cjelovitog pretraživanja podataka prema odabranim parametrima.

(5) Podaci o radiofrekvencijskom spektru vode se u skladu s odredbama članka 75. stavka 4. ovoga Zakona.

(6) Osim podataka i dokumenata iz stavka 3. ovoga članka, Agencija redovito i bez naknade objavljuje na svojim internetskim stranicama, ili na drugi prikladan način, sljedeće podatke i dokumente:

– odluke, rješenja, zaključke i stručna mišljenja Agencije,

– odluke i druge obavijesti u vezi s raspisivanjem javnih natječaja iz članka 24. ovoga Zakona,

– pokazatelje razvoja telekomunikacijskog tržišta,

– godišnji program rada i razvoja Agencije,

– godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka,

– godišnji financijski plan Agencije i ostvarenje tog plana,

– Statut Agencije i druge opće akte Agencije,

– druge podatke i obavijesti o radu i poslovanju Agencije.

(7) U svrhu objavljivanja podataka i dokumenata iz stavka 3. i 6. ovoga članka Agencija mora ustrojiti i redovito obnavljati službene internetske stranice, a može izdavati i službeni glasnik Agencije.

(8) Presude i rješenja Upravnog suda Republike Hrvatske u upravnim sporovima pokrenutima u skladu s odredbama članka 13. ovoga Zakona objavljuju se u »Narodnim novinama«, a mogu se objavljivati i na način utvrđen u stavku 7. ovoga članka.

(9) Iznimno od odredaba stavka 4., 6. i 7. ovoga članka, neće se objaviti podaci i dokumenti koji se smatraju službenom tajnom u smislu odredaba članka 15. ovoga Zakona.«

 

Članak 10.

Naslov iznad članka 15. i članak 15. mijenjaju se i glase:

»Prikupljanje podataka i čuvanje službene tajne

Članak 15.

(1) U obavljanju poslova iz članka 12. ovoga Zakona Agencija je ovlaštena pisanim putem zahtijevati od pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju telekomunikacijske usluge i djelatnosti:

1. dostavu svih potrebnih podataka i obavijesti, uključujući financijske podatke i podatke koji su obilježeni kao poslovna tajna ili službena tajna, te dostavu na uvid potrebnih podataka i dokumentacije,

2. neposredan uvid u poslovne prostorije, sredstva za obavljanje telekomunikacijskih usluga i djelatnosti, poslovne knjige, pismohranu, baze podataka i drugu dokumentaciju,

3. obavljanje drugih radnji koje ocijeni potrebnima radi utvrđivanja svih bitnih činjenica u postupku donošenja odluke.

(2) Zahtjev Agencije iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati pravni temelj, predmet i svrhu zahtjeva, razinu podrobnosti zatraženih podataka te primjeren rok za provedbu zahtjeva.

(3) Pravne i fizičke osobe, koje obavljaju telekomunikacijske usluge i djelatnosti, obvezne su postupiti po zahtjevu Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Podatke iz stavka 1. ovoga članka Agencija dostavlja Ministarstvu na temelju njegova zahtjeva, koji je obrazložen u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(5) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije, ravnatelj Agencije i radnici stručne službe Agencije, te druge pravne i fizičke osobe kojima je Agencija povjerila obavljanje određenih poslova, obvezni su čuvati službenu tajnu, bez obzira na način na koji su je doznali, a obveza čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka rada u Agenciji, u skladu s posebnim zakonom.

(6) Službenom tajnom iz stavka 5. ovoga članka smatra se osobito:

1. sve ono što je kao službena tajna određeno posebnim zakonom ili drugim propisom,

2. sve ono što je kao službena tajna ili poslovna tajna određeno općim aktom ili drugim aktom pravnih i fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka,

3. sve ono što su pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka posebno označile kao službenu tajnu ili poslovnu tajnu,

4. sve ono što je kao službena tajna određeno općim aktom Agencije.

(7) Iznimno od odredbe stavka 5. i 6. ovoga članka, neće se smatrati službenom tajnom podaci i dokumenti koji su na bilo koji način bili javno dostupni, odnosno koji se objavljuju na temelju posebnih propisa ili odluka pravnih i fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka.«

 

Članak 11.

U članku 17. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Telekomunikacijska infrastruktura mora se planirati u dokumentima prostornog uređenja.«

Dosadašnji stavak 3., koji postaje novi stavak 4., mijenja se i glasi:

»(4) Telekomunikacijska infrastruktura i telekomunikacijska oprema mora se projektirati, proizvoditi, postavljati i ugrađivati na način da se omogući pristup i dostupnost javnih telekomunikacijskih usluga i osobama s invaliditetom.«

Dosadašnji stavak 4. briše se.

U stavku 5. riječ: »gradnje« zamjenjuje se riječju: »građenja«.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Ako građenjem stambene, poslovne ili druge građevine nastupe smetnje u prijamu radijskih ili televizijskih programa Hrvatske radiotelevizije ili koncesionara radiodifuzijskih usluga na određenom području koncesije, investitor te građevine mora, u roku od 60 dana od dana utvrđivanja smetnje, o svojem trošku osigurati prijam tih radijskih i televizijskih programa, i to uz jednaku razinu kakvoće prijama kakva je postojala prije nastanka smetnji.«

 

Članak 12.

U članku 18. stavku 4. riječi: »službe nadležne za motrenje i obavješćivanje« zamjenjuju se riječima: »tijela državne uprave nadležnog za zaštitu i spašavanje«.

U stavku 5. iza riječi: »nadležnim državnim tijelima« dodaju se riječi: »i hitnim službama«.

 

Članak 13.

U članku 19. stavku 4. riječi: »pribaviti dozvolu koju daje Ministarstvo uz suglasnost ministarstva nadležnog za upravne poslove graditeljstva, i uz prethodno pribavljenu suglasnost Vlade Republike Hrvatske« zamjenjuju se riječima: »pribaviti odobrenje Ministarstva«.

 

Članak 14.

U članku 20. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) U postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja i/ili izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru, u zoni telekomunikacijske infrastrukture, opreme i spojnog puta, te u zaštitnoj zoni i radijskom koridoru radijskih postaja, potrebno je prethodno pribaviti posebne lokacijske uvjete, koje izdaje Agencija.«

U stavku 5. riječ: »gradnje« zamjenjuje se riječju: »građenja«.

 

Članak 15.

U članku 22. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) U slučaju kad nije utvrđen vlasnik telekomunikacijske infrastrukture, Vijeće Agencije može, na zahtjev koncesionara radiodifuzijskih usluga ili operatora, ako postoje odgovarajući tehnički uvjeti, donijeti privremeno rješenje do utvrđivanja prava vlasništva, koje u cijelosti zamjenjuje ugovor iz stavka 2. ovoga članka.«

 

Članak 16.

U članku 23. stavku 1. iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi:

»6. usluge nepokretnog bežičnog pristupa.«

U stavku 2. točka 1. mijenja se i glasi:

»1. prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugog bez uporabe radiofrekvencijskog spektra, osim javnih govornih usluga,«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Na sadržaje koji se proizvode, prenose i/ili objavljuju obavljanjem telekomunikacijskih usluga iz stavka 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o programskim sadržajima propisane posebnim zakonom kojim je uređeno područje elektroničkih medija.«

 

Članak 17.

U članku 27. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Vijeće Agencije može donijeti rješenje o prestanku obavljanja prijavljenih telekomunikacijskih usluga za osobe iz stavka 1. ovoga članka, u slučajevima iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona.«

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Na rješenje o prestanku obavljanja prijavljenih telekomunikacijskih usluga iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 26. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

 

Članak 18.

U članku 31. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Koncesija za frekvenciju za obavljanje telekomunikacijskih usluga u pokretnoj telekomunikacijskoj mreži može se obnoviti na temelju provedenoga javnog natječaja iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona, u kojem će Agencija vrednovati osobito obavljanje djelatnosti postojećih koncesionara tih telekomunikacijskih usluga.«

 

Članak 19.

U članku 33. stavku 5. točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: »a koncesionar nema pravo na odštetu.«.

 

Članak 20.

Naslov iznad članka 34. i članak 34. mijenjaju se i glase:

 

»Ocjena koncentracije

Članak 34.

(1) Svaku namjeru pripajanja ili spajanja operatora ili davatelja usluga, stjecanja kontrole ili prevladavajućeg utjecaja u trgovačkom društvu operatora ili davatelja usluga, stvaranja zajedničkog pothvata u području telekomunikacija, kao i namjeru svakog drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora ili davatelja usluga, koje se smatra koncentracijom koja podliježe obvezi prijave u smislu odredaba propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, operatori i davatelji usluga moraju pisanim putem prijaviti Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.

(2) Uz prijavu namjere koncentracije iz stavka 1. ovoga članka operatori i davatelji usluga obvezni su dostaviti Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja i mišljenje Agencije o mogućim učincima te koncentracije na mjerodavno tržište.

(3) Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ocjenjuje prijavu namjere koncentracije iz stavka 1. ovoga članka i donosi rješenje u skladu s odredbama propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.«

 

Članak 21.

U članku 36. stavku 1. iza riječi: »ministar« zarez se zamjenjuje točkom, a riječi: »pri čemu visina naknade ne smije narušavati slobodno tržišno natjecanje.« brišu se.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Visina naknade za dozvolu, prijavu i ovlast iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u iznosu koji ne prelazi visinu administrativnih troškova što nastaju u vođenju, kontroli i provedbi postupka izdavanja dozvole ili ovlasti, odnosno postupka zaprimanja prijave.«

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

 

Članak 22.

U članku 40. stavku 6. riječi: »pravilnikom koji donosi ministar« zamjenjuju se riječima: »pravilnikom iz članka 37. stavka 3. ovoga Zakona«.

 

Članak 23.

U članku 41. stavku 6. riječi: »članka 40. stavka 6.« zamjenjuju se riječima: »članka 37. stavka 3.«.

 

Članak 24.

Naslov iznad članka 42. i članak 42. mijenjaju se i glase:

»Posebne obveze davatelja javnih telekomunikacijskih usluga

Članak 42.

(1) Davatelji javnih telekomunikacijskih usluga moraju osigurati ravnopravnu dostupnost svojih usluga u javnoj telekomunikacijskoj mreži i korisnicima usluga s invaliditetom.

(2) Davatelji javnih telekomunikacijskih usluga moraju osigurati korisnicima svojih usluga primjerenu zaštitu od zlouporaba i prijevara u javnoj telekomunikacijskoj mreži.

(3) Korisnici javnih telekomunikacijskih usluga nisu dužni snositi troškove koje je korisnicima usluga ili davateljima usluga prouzročila treća osoba u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka.«

Članak 25.

U članku 44. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Podroban ispis računa iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sve potrebne podatke koji korisnicima usluga omogućuju jednostavnu provjeru i kontrolu troškova učinjenih obavljanjem tih usluga, odnosno uporabom javne telekomunikacijske mreže. Ovi podaci ne obuhvaćaju podatke o besplatnim pozivima, osim poziva iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona, podatke o pozivima na telefonske brojeve za slučaj pomoći, niti podatke koji su nespojivi s odredbama posebnih propisa o zaštiti osobnih podataka.«

Članak 26.

U članku 48. stavku 7. iza riječi: »korisnika usluga« dodaju se riječi: »i osoba registriranih za davanje obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika,«.

Članak 27.

Naslov iznad članka 49. i članak 49. mijenjaju se i glase:

»Podnošenje i rješavanje prigovora i traženje naknade

Članak 49.

(1) Pretplatnik ili korisnik usluga može davatelju usluga podnijeti prigovor na iznos kojim je zadužen za obavljenu telekomunikacijsku uslugu, te prigovor na kakvoću obavljene telekomunikacijske usluge.

(2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka pretplatnik ili korisnik usluga podnosi u pisanom obliku nadležnoj službi davatelja usluga, koja provodi postupak rješavanja prigovora. Prigovor mora sadržavati činjenice i dokaze na kojima se temelji.

(3) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka pretplatnik ili korisnik usluga može podnijeti u roku od 30 dana od dana izdavanja računa za obavljene telekomunikacijske usluge, ako se radi o prigovoru na iznos kojim je zadužen za obavljenu telekomunikacijsku uslugu, odnosno u roku od 30 dana od dana obavljanja telekomunikacijske usluge, ako se radi o prigovoru na kakvoću obavljene telekomunikacijske usluge.

(4) U slučaju podnošenja prigovora iz stavka 1. ovoga članka, nadležna služba davatelja usluga mora provjeriti iznos zaduženja za obavljenu telekomunikacijsku uslugu, odnosno kakvoću obavljene telekomunikacijske usluge, i na temelju izvršene provjere potvrditi iznos zaduženja ili ga prilagoditi točnom iznosu.

(5) Pretplatnik ili korisnik usluga, koji je podnio prigovor iz stavka 1. ovoga članka na iznos kojim je zadužen za obavljenu telekomunikacijsku uslugu, plaća, do rješenja prigovora, prosječni iznos kojim je bio zadužen u razdoblju od najviše tri mjeseca prije razdoblja na koje se odnosi prigovor. Ako se taj prigovor odnosi na određene pozivne brojeve, odnosno na određenu vrstu odlaznih poziva u računu za obavljene javne govorne usluge, davatelj usluga mora bez odgode, na zahtjev pretplatnika ili korisnika usluga, omogućiti bez naknade zabranu tih odlaznih poziva, do rješenja prigovora.

(6) Pretplatnik ili korisnik usluga, koji je podnio prigovor iz stavka 1. ovoga članka na kakvoću obavljene telekomunikacijske usluge, može tražiti naknadu štete od davatelja usluga, ako se utvrdi da je kakvoća obavljene telekomunikacijske usluge manja od razine kakvoće usluge utvrđene Pravilnikom o telekomunikacijskim uslugama iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona, općim uvjetima poslovanja davatelja usluga, odnosno ugovorom sklopljenim s davateljem usluga.

(7) Davatelj usluga nije obvezan platiti naknadu štete iz stavka 6. ovoga članka ako je razina kakvoće obavljene telekomunikacijske usluge manja od propisane ili ugovorene razine kakvoće usluge zbog objektivnih uzroka koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjeći ili ukloniti (viša sila).

(8) Davatelj usluga obvezan je dostaviti pisani odgovor pretplatniku ili korisniku usluga o utemeljenosti podnesenog prigovora iz stavka 1. ovoga članka u roku od najviše 45 dana od dana podnošenja prigovora.

(9) U slučaju spora između pretplatnika ili korisnika usluga i davatelja usluga u vezi s iznosom zaduženja iz stavka 4. ovoga članka, ili u vezi s iznosom naknade štete iz stavka 6. ovoga članka, pretplatnik ili korisnik usluga može, u roku od najviše 30 dana od dana zaprimanja pisanog odgovora iz stavka 8. ovoga članka, podnijeti pisani zahtjev za rješavanje spora Vijeću korisnika telekomunikacijskih usluga.

(10) Na pitanja u vezi s potraživanjem i rokovima zastare potraživanja iz ovoga članka primjenjuju se odredbe općih propisa o obveznopravnim odnosima.«

 

Članak 28.

Naslov iznad članka 50. i članak 50. mijenjaju se i glase:

 

»Rješavanje sporova uz posredovanje Vijeća korisnika telekomunikacijskih usluga

Članak 50.

(1) Vijeće korisnika telekomunikacijskih usluga (u daljnjem tekstu: Vijeće korisnika) osniva se pri Agenciji kao savjetodavno tijelo Agencije, koje posreduje u rješavanju sporova između davatelja usluga i korisnika usluga, te obavlja i druge poslove u vezi sa zaštitom prava korisnika javnih telekomunikacijskih usluga, u skladu s odredbama ovoga članka.

(2) Vijeće korisnika sastoji se od devet članova koje imenuje ministar na razdoblje od četiri godine. U postupku imenovanja članova Vijeća korisnika ministar može prethodno raspisati i javni poziv.

(3) Članovima Vijeća korisnika ne mogu se imenovati osobe koje ne ispunjavaju uvjete iz članka 9. stavka 7. ovoga Zakona.

(4) Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća korisnika bira Vijeće korisnika većinom glasova svih članova Vijeća korisnika.

(5) Članove Vijeća korisnika ministar može razriješiti i prije isteka razdoblja na koje su imenovani.

(6) Vijeće korisnika donosi odluke, prijedloge i mišljenja većinom glasova svih članova Vijeća korisnika na sjednicama Vijeća korisnika.

(7) U postupku posredovanja pri rješavanju sporova iz stavka 1. ovoga članka Vijeće korisnika primjenjuje pravila postupka o mirenju i arbitražnog postupka u skladu s odredbama posebnih propisa.

(8) Postupak mirenja započinje prihvaćanjem prijedloga za pokretanje postupka mirenja, koji davatelji usluga i korisnici usluga kao stranke u sporu podnose u pisanom obliku, u skladu s odredbama posebnog propisa o mirenju.

(9) Stranke u sporu sporazumno imenuju jednu ili više osoba izmiritelja, koje su ovlaštene na temelju sporazuma stranaka provesti postupak mirenja. U slučaju nemogućnosti postizanja sporazuma o broju i/ili osobama izmiritelja, Vijeće korisnika imenovat će jednog izmiritelja, i to iz reda sudaca ili odvjetnika. Izmiritelj mora biti neovisna i nepristrana osoba, te jednako i pravično postupati sa svakom od stranaka u sporu.

(10) Postupak mirenja provodi se u skladu s pisanim sporazumom stranaka. Ako se stranke u sporu nisu drukčije sporazumjele, izmiritelj provodi postupak mirenja na način koji smatra prikladnim, vodeći pritom računa o svim činjenicama i okolnostima od značenja za rješenje spora, zahtjevima stranaka te potrebi postizanja brzog i trajnog rješenja spora. Izmiritelj može u svako doba tijekom postupka mirenja predlagati rješenje spora u obliku nagodbe, uključujući i sadržaj tog rješenja.

(11) Postupak mirenja završava u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

– postizanjem rješenja spora,

– odlukom izmiritelja o obustavi postupka mirenja, u slučaju kad izmiritelj ocijeni da daljnje nastojanje za mirnim rješenjem spora nije svrhovito,

– pisanom izjavom bilo koje stranke u sporu o odustajanju od postupka mirenja, osim ako postupak mirenja namjeravaju nastaviti dvije ili više preostalih stranaka u tom sporu,

– ako se rješenje spora ne postigne u roku od 60 dana od dana prihvaćanja prijedloga za pokretanje postupka mirenja iz stavka 8. ovoga članka.

(12) U slučaju postizanja rješenja spora stranke sklapaju nagodbu, a izmiritelj može, na zahtjev stranaka u sporu, sudjelovati u izradi te nagodbe. Nagodba ima svojstvo ovršne isprave ako potpise stranaka na toj nagodbi ovjeri javni bilježnik.

(13) O završetku postupka mirenja iz stavka 11. ovoga članka izmiritelj je obvezan u pisanom obliku izvijestiti Vijeće korisnika. Na ostala pitanja u vezi s postupkom mirenja, koja nisu uređena ovim člankom, primjenjuju se odredbe posebnog propisa o mirenju.

(14) U slučajevima kad je postupak mirenja završen bez postizanja rješenja spora, Vijeće korisnika može uputiti stranke u sporu da, prije podnošenja tužbe pred nadležnim sudom, pokrenu arbitražni postupak.

(15) Arbitražni postupak za rješavanje sporova iz stavka 1. ovoga članka ugovara se i vodi u skladu s odredbama posebnog propisa o arbitraži.

(16) Vijeće korisnika u arbitražnom postupku ima prava i obveze arbitražne ustanove koja organizira i osigurava djelovanje arbitražnog (izbranog) suda, uključujući imenovanje arbitara (izbranih sudaca), zaprimanje tužbe i dostavu pravorijeka strankama u postupku, u skladu s odredbama posebnog propisa iz stavka 15. ovoga članka.

(17) Vijeće korisnika prati i analizira stanje u području javnih telekomunikacijskih usluga, a osobito obavljanje osnovnih telekomunikacijskih usluga, i o tome redovito izvješćuje Agenciju. Vijeće korisnika osobito poduzima mjere za poboljšanje javne dostupnosti informacija i promicanje prava korisnika javnih telekomunikacijskih usluga.

(18) Vijeće korisnika može Agenciji davati mišljenja i prijedloge za poduzimanje mjera i poboljšanje stanja u području zaštite i ostvarivanja prava korisnika javnih telekomunikacijskih usluga, a osobito korisnika osnovnih telekomunikacijskih usluga.

(19) U svrhu obavljanja poslova Vijeća korisnika u skladu s odredbama ovoga članka, Agencija će osigurati Vijeću korisnika potrebne podatke, obavijesti i dokumentaciju, koje prikuplja i vodi u skladu s odredbama ovoga Zakona, vodeći pritom računa o čuvanju službene tajne.

(20) Rad Vijeća korisnika je javan. Vijeće korisnika mora redovito objavljivati podatke o sporovima iz stavka 1. ovoga članka, koji su riješeni u postupcima mirenja ili arbitražnim postupcima, kao i podatke o sporovima iz stavka 1. ovoga članka u kojima je podnesena tužba pred nadležnim sudom. Podaci o sporovima, u kojima posreduje Vijeće korisnika, te mišljenja i prijedlozi Vijeća korisnika iz stavka 17. i 18. i akti Vijeća korisnika iz stavka 21. i 22. ovoga članka objavljuju se u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

(21) Vijeće korisnika podnosi godišnje izvješće o svojem radu Ministarstvu i Agenciji, i to najkasnije do kraja veljače za prethodnu kalendarsku godinu.

(22) Vijeće korisnika donosi poslovnik o svojem radu.

(23) Članovi Vijeća korisnika imaju pravo na mjesečnu naknadu za svoj rad u visini koju određuje ministar. Troškovi Vijeća korisnika te naknade za rad i naknade drugih troškova članovima Vijeća korisnika osiguravaju se iz sredstava Agencije.

(24) Stručne, administrativne i tehničke poslove za potrebe Vijeća korisnika obavlja Agencija.«

 

Članak 29.

Naslov iznad članka 51. i članak 51. mijenjaju se i glase:

»Operatori i davatelji usluga sa znatnijom tržišnom snagom

 

Članak 51.

(1) Smatra se da operator ili davatelj usluga ima znatniju tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu ako ima tržišni udjel veći od 25% na tom mjerodavnom tržištu.

(2) Vijeće Agencije može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev operatora ili davatelja usluga, rješenjem utvrditi i da operator ili davatelj usluga iz stavka 1. ovoga članka nema znatniju tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu, u skladu s pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka.

(3) Vijeće Agencije može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev operatora ili davatelja usluga, rješenjem utvrditi i da operator ili davatelj usluga, koji na mjerodavnom tržištu ima tržišni udjel manji od 25%, ima znatniju tržišnu snagu na tom mjerodavnom tržištu, u skladu s pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka.

(4) Tržišnim udjelom iz stavka 1. i 3. ovoga članka smatra se postotni udjel prihoda operatora ili davatelja usluga na mjerodavnom tržištu u ukupnom prihodu ostvarenom na tom mjerodavnom tržištu.

(5) Podrobniji uvjeti i način utvrđivanja mjerodavnih tržišta u smislu odredaba stavka 2. i 3. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.

(6) Vijeće Agencije može, prije donošenja rješenja o utvrđivanju operatora ili davatelja usluga sa znatnijom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu, zatražiti mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

(7) Agencija najmanje jedanput godišnje objavljuje u »Narodnim novinama« i na način utvrđen u članku 14. stavku 4. ovoga Zakona popis mjerodavnih tržišta te operatora i davatelja usluga koji imaju znatniju tržišnu snagu na tim mjerodavnim tržištima.

(8) U postupku donošenja rješenja u skladu s odredbama stavka 2. i 3. ovoga članka Vijeće Agencije će osobito voditi računa o bilo kojem od sljedećih mjerila:

1. tržišnom udjelu operatora ili davatelja usluga,

2. postojanju djelotvorne konkurencije ili moguće konkurencije,

3. ograničenjima ulaska novim sudionicima na tržište,

4. utjecaju velikih korisnika usluga na tržišnu snagu operatora ili davatelja usluga,

5. elastičnosti ponude i potražnje,

6. stupnju razvijenosti mjerodavnog tržišta,

7. tehnološkim prednostima,

8. razvijenosti prodajne i distributivne mreže,

9. postojanju ekonomije djelokruga ili ekonomije razmjera,

10. stupnju vertikalne integracije,

11. stupnju diferencijacije proizvoda,

12. mogućnostima pristupa financijskim sredstvima.

(9) Vijeće Agencije može rješenjem utvrditi i postojanje zajedničke znatnije tržišne snage dvaju ili više operatora ili davatelja usluga, u skladu s odredbama ovoga članka, vodeći pritom osobito računa o bilo kojem od sljedećih mjerila:

1. zajedničkom tržišnom udjelu i sličnosti tržišnih udjela,

2. stupnju razvijenosti mjerodavnog tržišta,

3. stagnirajućem ili umjerenom rastu potražnje,

4. elastičnosti ponude i potražnje,

5. homogenosti usluga,

6. nedostatku tehničkih inovacija i zastarjelosti tehnologije,

7. nedostatku viška kapaciteta,

8. ograničenjima ulaska novim sudionicima na tržište,

9. utjecaju velikih korisnika usluga na tržišnu snagu operatora ili davatelja usluga,

10. postojanju djelotvorne konkurencije ili moguće konkurencije,

11. različitim vrstama neslužbenih ili drugih veza između operatora ili davatelja usluga,

12. postojanju djelotvornih protumjera,

13. nedostatku ili ograničenoj mogućnosti cjenovne konkurencije.

(10) Operatori ili davatelji usluga sa znatnijom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu moraju svim sudionicima na tržištu pružati usluge pod usporedivim okolnostima, jednakim uvjetima i na istoj razini na kojoj obavljaju te usluge za vlastite potrebe ili za potrebe povezanih društava, poštujući pritom načela nediskriminacije, transparentnosti i troškovne usmjerenosti tarifnih sustava te otvorenog pristupa mreži.«

 

Članak 30.

U članku 53. stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Operatori sa znatnijom tržišnom snagom moraju, na zahtjev Vijeća Agencije, ponuditi standardna sučelja i omogućiti uporabu posebnih sučelja.«

 

Članak 31.

U članku 59. stavku 1. riječi: »Podrobniji uvjeti za pristup mreži, uključujući međusobno povezivanje, propisuju se« zamjenjuju se riječima: »Način i uvjeti za pristup telekomunikacijskoj mreži i međusobno povezivanje podrobnije se propisuju«.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka osobito se propisuju i najmanji opseg popisa standardnih ponuda za međusobno povezivanje i ugovora o međusobnom povezivanju, načela regulacije cijena međusobnog povezivanja, način i uvjeti zajedničke uporabe telekomunikacijske infrastrukture i opreme, postupci u slučaju nastanka sporova te obveze operatora i Agencije u vezi s pristupom mreži i međusobnim povezivanjem.«

 

Članak 32.

Članak 60. mijenja se i glasi:

»(1) Operatori nepokretnih javnih telefonskih mreža, koje je Vijeće Agencije odredilo operatorima sa znatnijom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu usluga nepokretnih javnih telefonskih mreža, i to javnih govornih usluga i usluga prijenosa govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugog u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži, moraju, na zahtjev drugih operatora, omogućiti pristup svojoj izdvojenoj lokalnoj petlji i pripadajućim sadržajima, prema načelima transparentnosti, ravnopravnosti, nediskriminacije i troškovne usmjerenosti.

(2) Operatori iz stavka 1. ovoga članka imaju obvezu pregovaranja u vezi sa zahtjevom za pristup izdvojenoj lokalnoj petlji. Ako se ne može postići dogovor o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji između operatora u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva za pristup izdvojenoj lokalnoj petlji, operatori uključeni u pregovore o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji mogu se s tim zahtjevom obratiti Agenciji.

(3) Cijene pružanja usluge pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji i pripadajućim sadržajima utvrđuju se u skladu s načelima transparentnosti, nediskriminacije, objektivnosti i troškovne usmjerenosti, te se moraju temeljiti na stvarnim troškovima pruženih usluga, uključujući i razumnu stopu povrata na ulaganja.

(4) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju pružati uslugu pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji i pripadajućim sadržajima uz jednake uvjete i rokove te razinu kakvoće usluge koja ne može biti manja od razine kakvoće pružanja usluga vlastitim pretplatnicima ili usluga za potrebe svojih povezanih društava.

(5) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju, na zahtjev Vijeća Agencije, izraditi i dostaviti standardnu ponudu pristupa svojim izdvojenim lokalnim petljama i pripadajućim sadržajima, koja mora biti podrobno raščlanjena te osobito sadržavati uvjete pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji, uključujući i cijenu te usluge, u koju ne mogu biti uključeni troškovi sastavnih dijelova telekomunikacijske mreže ili pripadajućih sadržaja koji nisu potrebni za pružanje te usluge.

(6) Vijeće Agencije će u roku od 30 dana od dana zaprimanja standardne ponude iz stavka 5. ovoga članka dati suglasnost na standardnu ponudu, odnosno zatražiti izmjenu ili dopunu standardne ponude.

(7) U slučaju zahtjeva za izmjenu ili dopunu standardne ponude iz stavka 5. ovoga članka operatori su obvezni dostaviti Agenciji izmijenjenu ili dopunjenu standardnu ponudu u roku od petnaest dana od dana zaprimanja tog zahtjeva. Ako izmjene ili dopune standardne ponude nisu izvršene u skladu sa zahtjevom, Vijeće Agencije u daljnjem će roku od osam dana rješenjem izmijeniti ili dopuniti standardnu ponudu te je dostaviti operatorima radi objave.

(8) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju na prikladan način objaviti standardne ponude iz stavka 5. ovoga članka u roku od osam dana od dana zaprimanja obavijesti o davanju suglasnosti na standardnu ponudu, odnosno od dana zaprimanja rješenja iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju redovito, a najmanje jedanput godišnje obnavljati standardne ponude iz stavka 5. ovoga članka. Za izmjene i dopune standardne ponude potrebno je pribaviti suglasnost Vijeća Agencije.

(10) U svrhu osiguranja nediskriminacije, poticanja ravnopravnoga tržišnog natjecanja, gospodarske djelotvornosti i najpovoljnijih uvjeta za korisnike usluga, Vijeće Agencije, u slučajevima kad procijeni da je to potrebno, ima pravo:

– izvršiti izmjenu ili dopunu standardne ponude iz stavka 5. ovoga članka, uključujući i cijene, kad je to opravdano,

– zahtijevati od operatora iz stavka 1. ovoga članka davanje potrebnih podataka koji se odnose na provedbu postupka izdvajanja lokalne petlje.

(11) Ako Vijeće Agencije, uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, utvrdi da je tržište usluga pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji dovoljno razvijeno, oslobodit će operatore iz stavka 1. ovoga članka od obveze utvrđivanja cijena usluge pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji i pripadajućim sadržajima na temelju troškovne usmjerenosti.

(12) Vijeće Agencije rješava sporove između operatora u vezi s pristupom izdvojenoj lokalnoj petlji odgovarajućom primjenom odredaba članka 56. stavka 12. ovoga Zakona.«

 

Članak 33.

Članak 61. mijenja se i glasi:

»(1) Način i uvjeti pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji podrobnije se propisuju Pravilnikom o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji, koji donosi ministar.

(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka osobito se propisuju i najmanji opseg standardne ponude i ugovora o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji, načela regulacije cijena pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji, način i uvjeti zajedničke uporabe opreme, postupci u slučaju nastanka sporova te obveze operatora i Agencije u vezi s pristupom izdvojenoj lokalnoj petlji i pripadajućim sadržajima.«

 

Članak 34.

U članku 62. stavku 4. iza riječi: »korisnika« dodaje se riječ: »usluga«.

Stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Obvezni sadržaj općih uvjeta poslovanja iz stavka 1. ovoga članka propisuje se Pravilnikom o telekomunikacijskim uslugama iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona.«

Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

»(8) Vijeće Agencije može svojom odlukom utvrditi i dodatne odredbe koje moraju sadržavati opći uvjeti poslovanja iz stavka 1. ovoga članka.«

 

Članak 35.

U članku 63. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Načela tarifnog sustava za određivanje cijena telekomunikacijskih usluga, koje obavlja samo jedan davatelj usluga u unutarnjem i međunarodnom telekomunikacijskom prometu, kao i davatelj usluga sa znatnijom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu, propisuju se Pravilnikom o telekomunikacijskim uslugama iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona.«

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Korisnik plaća cijenu usluge prema cjeniku usluga koji utvrđuje davatelj usluga. Cijena usluge može sadržavati jednokratnu naknadu koja odgovara cijeni priključka, naknadu za mjesečno ili dulje obračunsko razdoblje koja odgovara cijeni pristupa telekomunikacijskom sustavu, cijenu ostvarenoga telekomunikacijskog prometa, kao i druge odgovarajuće sastavne dijelove tarifnog sustava.«

Stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Vijeće Agencije može, u svrhu rješenja određenog spora, narediti izmjenu cijena usluga koje obavlja davatelj usluga iz stavka 3. ovoga članka.«

Stavak 10. mijenja se i glasi:

»(10) Vijeće Agencije može donijeti rješenje o izmjeni cijena usluga u slučaju nedostatka djelotvornoga tržišnog natjecanja, kad operator ili davatelj usluga sa znatnijom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu narušava načela transparentnosti, ravnopravnosti i troškovne usmjerenosti cijena usluga na sljedeće načine:

1. naplaćivanjem previsokih cijena usluga,

2. sprječavanjem ulaska na tržište drugim sudionicima,

3. ograničavanjem tržišnog natjecanja putem određivanja previsokih ili preniskih cijena usluga,

4. davanjem neopravdanih prednosti pojedinim korisnicima usluga,

5. neopravdanim povezivanjem određenih vrsta usluga.«

Stavak 11. mijenja se i glasi:

»(11) Vijeće Agencije može prigodom utvrđivanja izmjene cijena usluga iz stavka 10. ovoga članka primijeniti sljedeće postupke:

1. određivanje najviše razine cijena usluga,

2. regulaciju pojedinačnih cijena usluga,

3. troškovnu usmjerenost cijena usluga,

4. određivanje cijena usluga prema cijenama na usporedivim tržištima.«

Stavak 12. mijenja se i glasi:

»(12) Agencija mora osigurati da sustavi praćenja troškova, koje upotrebljavaju operatori i davatelji usluga sa znatnijom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu, budu prikladni za primjenu načela transparentnosti i troškovne usmjerenosti pri određivanju cijena usluga za krajnje korisnike usluga. Način praćenja troškova utvrđuje se odlukom Vijeća Agencije.«

 

Članak 36.

U članku 66. stavku 2. riječi: »u pisanom obliku« brišu se.

U stavku 8. riječi: »izgled i sadržaj obrasca zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, rokovi rješavanja zahtjeva« zamjenjuju se riječima: »izgled i sadržaj obrasca zahtjeva i rokovi rješavanja zahtjeva«.

 

Članak 37.

U članku 70. stavku 1. riječi: »ako utvrdi sljedeće« zamjenjuju se riječima: »ako utvrdi da je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta«.

U stavku 2. na kraju rečenice točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: »a operatori, davatelji usluga i krajnji korisnici usluga nemaju pravo na nadoknadu troškova.«

 

Članak 38.

U članku 71. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Zahtjev za davanje suglasnosti na prijenos prava na uporabu adresa, odnosno brojeva zajednički podnose Agenciji na propisanom obrascu oba operatora ili davatelja usluga iz stavka 1. ovoga članka, a Agencija može, ovisno o raspoloživim tehničkim mogućnostima, zaprimati zahtjev i elektroničkim putem.«

 

Članak 39.

U članku 72. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Način i uvjeti pružanja usluga prenosivosti broja i predodabira operatora u nepokretnoj i pokretnoj telekomunikacijskoj mreži te raspored i dinamika uvođenja tih usluga u Republici Hrvatskoj podrobnije se propisuju pravilnikom koji donosi ministar.«

 

Članak 40.

U članku 73. iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

»(4) Operatori i davatelji usluga moraju omogućiti korisnicima javnih telekomunikacijskih usluga besplatne pozive na jedinstveni europski broj za hitne službe, kao i na postojeće telefonske brojeve za hitne službe, s bilo kojega telefonskog uređaja, uključujući i sve javne telefonske govornice.

(5) Operatori i davatelji usluga moraju središnjem tijelu, nadležnom za zaprimanje poziva prema hitnim službama u skladu s posebnim propisom, dostavljati podatke o imenu i prezimenu ili nazivu pozivatelja, pozivajućem broju i lokaciji s koje je upućen poziv.«

Dosadašnji stavak 4., koji postaje stavak 6., mijenja se i glasi:

»(6) Način, uvjeti i dinamika uvođenja i uporabe jedinstvenog europskog broja za hitne službe podrobnije se propisuju pravilnikom koji donosi ministar.«

 

Članak 41.

Naslov iznad članka 74. i članak 74. brišu se.

 

Članak 42.

U članku 75. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Djelotvorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, uključujući namjenu radiofrekvencijskih područja i dodjelu radijskih frekvencija, mora se temeljiti na načelima transparentnosti, objektivnosti, razmjernosti i nediskriminacije.«

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Baza podataka radiofrekvencijskog spektra, koju vodi Agencija, mora osobito sadržavati popis dodijeljenih i raspoloživih radijskih frekvencija i radiofrekvencijskih kanala prema planovima dodjele iz članka 77. ovoga Zakona, s pripadajućim podacima o namjeni i uporabi tih radijskih frekvencija i kanala, zemljopisnom području njihove uporabe te vlasnicima, odnosno korisnicima radijskih postaja kojima su dodijeljene te radijske frekvencije i kanali.«

 

Članak 43.

U članku 77. stavku 1. iza riječi: »Zakona« stavlja se točka, a ostatak rečenice briše se.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Planove dodjele radijskih frekvencija koje se odnose na frekvencijsko područje radija i televizije, s pregledom dodijeljenih i raspoloživih radijskih frekvencija i drugim potrebnim tehničkim podacima, Agencija redovito, a najmanje svaka tri mjeseca, dostavlja Vijeću za elektroničke medije.«

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) U planovima dodjele radijskih frekvencija iz stavka 3. ovoga članka Agencija posebno planira radijske frekvencije za potrebe javne ustanove Hrvatske radiotelevizije.«

 

Članak 44.

U članku 78. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Podrobniji uvjeti dodjele i uporabe radijskih frekvencija za pomorske i zrakoplovne radiokomunikacijske službe te radiokomunikacijske službe u unutarnjoj plovidbi mogu se propisati pravilnikom iz članka 84. stavka 3. ovoga Zakona.«

 

Članak 45.

U članku 80. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Podrobniji uvjeti dodjele i uporabe radijskih frekvencija namijenjenih građanstvu (CB) mogu se propisati pravilnikom iz članka 84. stavka 3. ovoga Zakona.«

 

Članak 46.

U članku 84. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Agencija može, ovisno o raspoloživim tehničkim mogućnostima, zaprimati zahtjeve za izdavanje dozvola iz stavka 1. ovoga članka i elektroničkim putem.«

 

Članak 47.

Članak 85. mijenja se i glasi:

»(1) Dozvola za uporabu radijskih frekvencija izdaje se pravnoj osobi koja je dobila koncesiju za frekvencije za obavljanje javnih telekomunikacijskih usluga u pokretnoj telekomunikacijskoj mreži uz uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s člankom 24. stavkom 1. ovoga Zakona.

(2) Dozvola za uporabu radijskih frekvencija izdaje se prigodom sklapanja ugovora o koncesiji iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Koncesionar javnih telekomunikacijskih usluga iz stavka 1. ovoga članka mora prijaviti Agenciji podatke o zemljopisnoj lokaciji i tehničke podatke za svaku postavljenu osnovnu postaju u sklopu svoje pokretne telekomunikacijske mreže, i to u roku od osam dana od dana početka rada te osnovne postaje.

(4) Koncesionar javnih telekomunikacijskih usluga iz stavka 1. ovoga članka mora, na zahtjev telekomunikacijskog inspektora ili telekomunikacijskog nadzornika, dostaviti izvješće o izvršenim radijskim mjerenjima na osnovnim postajama u sklopu svoje pokretne telekomunikacijske mreže, u skladu s pravilnikom iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Na temelju prijave koncesionara iz stavka 3. ovoga članka Agencija, u skladu s pravilnikom iz članka 101. stavka 2. ovoga Zakona, izdaje potvrdu o sigurnosti kojom se potvrđuje da postavljena osnovna postaja u pokretnoj telekomunikacijskoj mreži ne stvara elektromagnetska polja kojima razine prelaze propisane vrijednosti.

(6) Potvrda o sigurnosti iz stavka 5. ovoga članka predstavlja uvjet za izdavanje uporabne dozvole za osnovnu postaju, koja se izdaje prema posebnom zakonu kojim je uređeno građenje.«

 

Članak 48.

U članku 86. stavku 4. riječi: »može biti produljen na 60 dana« zamjenjuju se riječima: »može se produljiti najviše do 120 dana«.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Određene vrste radijskih postaja, za koje Agencija izdaje dozvolu za radijsku postaju, podliježu obvezi obavljanja tehničkog pregleda, koji obavlja Agencija ili pravna osoba koju je ovlastilo Vijeće Agencije, na način i uz uvjete propisane pravilnikom iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona.«

Stavak 8. mijenja se i glasi:

»(8) Agencija može iznimno, na temelju podnesenog zahtjeva, izdati privremenu dozvolu iz stavka 1. ovoga članka za radijsku postaju ili radijski sustav koji se upotrebljava u svrhu tržišnog ili tehničkog ispitivanja, istraživanja ili projektiranja, ili za potrebe športskih ili drugih priredaba privremenog značaja, i to na rok od najviše tri mjeseca, ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka. Nakon isteka tog roka radijska postaja ili radijski sustav može se upotrebljavati isključivo uz uvjete propisane ovim Zakonom.«

 

Članak 49.

U članku 91. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

»(1) Dozvola za radijsku postaju i dozvola za uporabu radijskih frekvencija prestaju važiti danom isteka roka valjanosti navedenog u dozvoli, osim u slučaju iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona.«

U dosadašnjem stavku 1., koji postaje stavak 2., briše se točka 1., a dosadašnje točke 2. – 6. postaju točke 1. – 5.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

 

Članak 50.

U članku 95. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka na radijske postaje Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije i sigurnosnih službi Republike Hrvatske ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o izdavanju dozvole za uporabu radijskih frekvencija, dozvole za radijsku postaju i opće dozvole, niti odredbe o plaćanju naknade za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija.«

U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4., riječi: »propisuju se« zamjenjuju se riječima: »mogu se pobliže propisati«.

 

Članak 51.

U članku 97. stavku 5. iza riječi: »proizvođača« stavlja se zarez i dodaju riječi: »iste tipske oznake«.

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

»(6) Pravna ili fizička osoba može uvoziti u Republiku Hrvatsku RiTT opremu za vlastite potrebe, kao i uzorke RiTT opreme namijenjene ispitivanju, javnom izlaganju i predstavljanju u Republici Hrvatskoj, na način propisan pravilnikom iz članka 98. stavka 1. ovoga Zakona.«

Dosadašnji stavak 6., koji postaje stavak 7., mijenja se i glasi:

»(7) Agencija je obvezna na prikladan način objavljivati popis RiTT opreme za koju je izdano odobrenje iz stavka 4. ovoga članka.«

Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

»(8) Posebni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka, kojima mora udovoljavati RiTT oprema namijenjena pomorskoj i zrakoplovnoj službi, utvrđuju se u skladu s posebnim propisima.«

 

Članak 52.

U naslovu iznad članka 98. riječi: »Okvirna načela« zamjenjuju se riječima: »Pobliži uvjeti«.

U članku 98. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka osobito se propisuju i način i postupci ocjenjivanja sukladnosti RiTT opreme s bitnim zahtjevima iz stavka 3. ovoga članka, način i postupci ovlašćivanja tijela za ocjenjivanje sukladnosti RiTT opreme, postupak izdavanja odobrenja za uvoz i stavljanje na tržište RiTT opreme, oznake i način označivanja RiTT opreme te odredbe o harmoniziranim normama, kao i drugim europskim i međunarodnim normama, potrebnima za ocjenjivanje sukladnosti RiTT opreme.«

 

Članak 53.

U članku 99. stavku 1. iza riječi: »Zakona« briše se zarez, a riječi: »koja mora sadržavati i presliku izvorne izjave« zamjenjuju se riječima: »i presliku izvorne izjave o sukladnosti, ako ta oprema nije proizvedena u Republici Hrvatskoj«.

U stavku 3. riječi: »stavljanja u promet« zamjenjuju se riječima: »stavljanja na tržište«.

 

Članak 54.

U naslovu iznad članka 100. riječi: »pravo priključenja na mrežu« zamjenjuju se riječima: »priključenje RiTT opreme«.

U članku 100. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) RiTT oprema, koja ne udovoljava bilo kojem od bitnih zahtjeva iz članka 98. stavka 3. ovoga Zakona, može biti javno izlagana i predstavljena u Republici Hrvatskoj samo uz jasno i razvidno istaknutu oznaku da uporaba takve RiTT opreme nije dopuštena u Republici Hrvatskoj.«

 

Članak 55.

U članku 101. stavku 3. riječi: »i radijske postaje« brišu se.

 

Članak 56.

U članku 102. stavku 1. iza riječi: »telekomunikacija« briše se zarez i dodaje riječ: »i«, a riječi: »ili radijskih postaja« brišu se.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka osobito se propisuju način i postupci ocjenjivanja sukladnosti električne i druge tehničke opreme sa zahtjevima elektromagnetske kompatibilnosti (EMC), način i postupak ovlašćivanja tijela za ocjenjivanje sukladnosti, oznake i način označivanja električne i druge tehničke opreme, te odredbe o harmoniziranim normama, kao i drugim europskim i međunarodnim normama iz područja elektromagnetske kompatibilnosti (EMC).«

 

Članak 57.

U članku 103. stavku 2. točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: »u skladu s pravilnikom iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona.«

 

Članak 58.

U članku 104. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Vlasnici, odnosno korisnici električne i druge tehničke opreme ili radijskih postaja moraju Agenciji ili pravnoj osobi, koju je ovlastilo Vijeće Agencije, omogućiti nesmetano obavljanje pregleda i potrebnih mjerenja i ispitivanja radi utvrđivanja uzroka smetnji, pružiti potrebnu pomoć te omogućiti uvid u dokumentaciju potrebnu za obavljanje pregleda, mjerenja i ispitivanja.«

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Ako se pregledom, mjerenjima i ispitivanjima iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da električna i druga tehnička oprema ili radijska postaja uzrokuje smetnje kojima razine prelaze propisane vrijednosti, telekomunikacijski nadzornik će u pisanom obliku zatražiti od vlasnika, odnosno korisnika te opreme ili radijske postaje da u određenom roku, koji ne može biti dulji od 30 dana, ukloni utvrđene smetnje i o tome izvijesti Agenciju i, prema potrebi, osobu iz članka 103. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona.«

U stavku 3. riječi: »pravna osoba iz članka 103. ovoga Zakona, koja je utvrdila uzrok smetnji, predložit će inspektoru telekomunikacija poduzimanje propisanih upravnih mjera« zamjenjuju se riječima: »telekomunikacijski nadzornik poduzet će propisane mjere i o tome izvijestiti telekomunikacijskog inspektora«.

U stavku 4. riječi: »na zahtjev i uz sudjelovanje inspektora telekomunikacija i ovlaštenog radnika Agencije« zamjenjuju se riječima: »na zahtjev Agencije i u suradnji s telekomunikacijskim nadzornikom«.

 

Članak 59.

U članku 108. stavku 3. riječi: »Davatelj usluge« zamjenjuju se riječima: »Davatelj javnih telekomunikacijskih usluga«.

 

Članak 60.

U članku 110. točki 2. druga rečenica se briše.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»(2) Popis nadležnih državnih tijela i hitnih službi s pripadajućim pozivnim brojevima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka utvrđuje Agencija uz suglasnost Ministarstva, te redovito, a najmanje jedanput godišnje, objavljuje u »Narodnim novinama« i na drugi prikladan način.«

 

Članak 61.

Naslov Glave XIII. mijenja se i glasi:

»XIII. INSPEKCIJSKI I STRUČNI NADZOR«.

Članak 62.

Naslov iznad članka 112. i članak 112. mijenjaju se i glase:

»Obavljanje inspekcijskog nadzora

Članak 112.

(1) Ministarstvo obavlja inspekcijske poslove u vezi s provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja telekomunikacija, koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(2) Poslove inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka provode telekomunikacijski inspektori.

(3) Inspekcijske poslove u vezi s provedbom odredaba ovoga Zakona, kojima je propisano posjedovanje dozvole za radijsku postaju iz članka 86. i opće dozvole iz članka 87. ovoga Zakona, obavlja i ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.

(4) Inspekcijske poslove iz stavka 3. ovoga članka ministarstvo nadležno za unutarnje poslove obavlja po službenoj dužnosti ili na zahtjev telekomunikacijskog inspektora.

(5) Poslove inspekcijskog nadzora nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, kojima se uređuje uvoz i stavljanje na tržište RiTT opreme te električne i druge tehničke opreme, uz telekomunikacijskog inspektora provodi i inspektor Državnog inspektorata, koji ima ovlast poduzimati mjere u vezi s tim nadzorom u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

(6) Pravne i fizičke osobe, na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, obvezne su omogućiti telekomunikacijskom inspektoru obavljanje inspekcijskog nadzora, a osobito pregled telekomunikacijske infrastrukture i opreme, radijske postaje i druge RiTT opreme, te bez odgode staviti na raspolaganje ili dostaviti potrebne podatke, obavijesti i dokumentaciju u vezi s inspekcijskim nadzorom.

(7) U obavljanju inspekcijskog nadzora telekomunikacijski inspektor ima pravo pregledati i poslovne prostorije, zgrade, opremu, poslovnu dokumentaciju i druge stvari kod nadziranih osoba, koristiti se njihovim tehničkim sredstvima i opremom, saslušati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba, te obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.

(8) Telekomunikacijski inspektor mora imati službenu iskaznicu i značku, kojima dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(9) Oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice i značke te postupanje sa službenom iskaznicom i značkom propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.

(10) Telekomunikacijski inspektor sastavlja zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu, utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim ili naređenim mjerama i radnjama. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu telekomunikacijski inspektor uručuje nadziranoj osobi.

(11) Telekomunikacijski inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. Sadržaj i način vođenja očevidnika propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.«

Članak 63.

Iza članka 112. dodaje se naslov i članak 112.a koji glasi:

»Obavljanje stručnog nadzora

Članak 112.a

(1) Agencija provodi stručni nadzor nad obavljanjem telekomunikacijskih usluga i djelatnosti, koje se obavljaju na temelju koncesije, dozvole, pisane prijave ili ovlasti, stručni nadzor nad radom korisnika radijskih frekvencija i vlasnika, odnosno korisnika radijskih postaja, kao i stručni nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona kojima je uređena kontrola radiofrekvencijskog spektra te mjerenje i ispitivanje u svrhu utvrđivanja uzroka smetnji iz članka 102. i 103. ovoga Zakona, kao i poduzimanje mjera za njihovo uklanjanje.

(2) Poslove stručnog nadzora iz stavka 1. ovoga članka provode telekomunikacijski nadzornici, koji su radnici stručne službe Agencije.

(3) Telekomunikacijski nadzornik obvezan je o obavljenom stručnom nadzoru i utvrđenom činjeničnom stanju redovito u pisanom obliku izvješćivati telekomunikacijskog inspektora, i to u roku od najviše 30 dana od dana završetka stručnog nadzora.

(4) Osim poslova stručnog nadzora iz stavka 1. ovoga članka, telekomunikacijski nadzornik, na zahtjev telekomunikacijskog inspektora, surađuje u provođenju poslova inspekcijskog nadzora.

(5) Pravne i fizičke osobe, na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, obvezne su omogućiti telekomunikacijskom nadzorniku obavljanje stručnog nadzora, a osobito pregled telekomunikacijske infrastrukture i opreme, radijske postaje i druge RiTT opreme, te bez odgode staviti na raspolaganje ili dostaviti potrebne podatke, obavijesti i dokumentaciju u vezi sa stručnim nadzorom.

(6) U obavljanju stručnog nadzora telekomunikacijski nadzornik ima pravo pregledati i poslovne prostorije, zgrade, opremu, poslovnu dokumentaciju i druge stvari kod nadziranih osoba, koristiti se njihovim tehničkim sredstvima i opremom, pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba, te obavljati druge radnje u skladu sa svrhom stručnog nadzora.

(7) Telekomunikacijski nadzornik mora imati službenu iskaznicu i značku, kojima dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(8) Oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice i značke te postupanje sa službenom iskaznicom i značkom propisuju se pravilnikom iz članka 112. stavka 9. ovoga Zakona.

(9) Telekomunikacijski nadzornik sastavlja izvješće o izvršenom stručnom pregledu, utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim ili izrečenim mjerama i radnjama. Primjerak izvješća o stručnom pregledu telekomunikacijski nadzornik uručuje nadziranoj osobi.

(10) Telekomunikacijski nadzornik vodi očevidnik o obavljenim stručnim pregledima. Sadržaj i način vođenja očevidnika propisuju se pravilnikom iz članka 112. stavka 11. ovoga Zakona.«

 

Članak 64.

Naslov iznad članka 113. i članak 113. mijenjaju se i glase:

»Ovlasti telekomunikacijskog inspektora

Članak 113.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora iz članka 112. ovoga Zakona telekomunikacijski inspektor ima pravo i obvezu:

1. narediti obavljanje telekomunikacijskih usluga i djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te u skladu s uvjetima utvrđenim u odluci o davanju koncesije i ugovoru o koncesiji, dozvoli, pisanoj prijavi ili ovlasti,

2. narediti uklanjanje utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta u određenom roku,

3. zabraniti obavljanje telekomunikacijskih usluga ili djelatnosti ako nije pribavljena propisana koncesija ili dozvola, ili ako nije sklopljen propisani ugovor o koncesiji, ili ako nije unaprijed podnesena propisana pisana prijava Agenciji, ili ako nije pribavljena propisana ovlast, ili ako se telekomunikacijske usluge ili djelatnosti opetovano ne obavljaju u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te odrediti mjere kojima se onemogućuje daljnje obavljanje tih usluga ili djelatnosti,

4. zabraniti rad i uporabu radijske postaje ili druge RiTT opreme za koju nije pribavljena propisana dozvola, ili se ta radijska postaja ili druga RiTT oprema opetovano upotrebljava protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te odrediti mjere kojima se onemogućuje daljnji rad i uporaba te radijske postaje ili druge RiTT opreme,

5. privremeno zabraniti rad i uporabu telekomunikacijske opreme, radijske postaje ili druge RiTT opreme koja stvara štetne smetnje ili druge smetnje, dok se te smetnje ne uklone,

6. zabraniti uvoz, proizvodnju, prodaju, iznajmljivanje i uporabu telekomunikacijske opreme, radijske postaje ili druge RiTT opreme koja ne zadovoljava uvjete utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te odrediti mjere za njezino privremeno ili trajno povlačenje s tržišta,

7. zabraniti postavljanje tehničke opreme u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijskih postaja, ili u zoni telekomunikacijske infrastrukture i opreme ili spojnog puta, ako postavljanje te opreme nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

8. u slučaju izvođenja radova ili građenja novih građevina u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijskih postaja, ili u zoni telekomunikacijske infrastrukture i opreme ili spojnog puta, ako izvođenje tih radova ili građenje tih građevina nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, odnosno posebnih propisa kojima je uređeno građenje, bez odgode u pisanom obliku obavijestiti građevinsku inspekciju,

9. narediti poduzimanje drugih mjera za koje je ovlašten u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.

(2) U okviru poduzimanja mjera iz stavka 1. ovoga članka telekomunikacijski inspektor ima pravo pečatiti ili privremeno oduzeti telekomunikacijsku opremu, radijsku postaju ili drugu RiTT opremu, i to u cijelosti ili samo određene dijelove te opreme, što se unosi u zapisnik o inspekcijskom pregledu, i o čemu se obvezno izdaje potvrda. Oblik, sadržaj i način uporabe pečata za pečaćenje opreme propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.

(3) Ako telekomunikacijski inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora ili na temelju izvješća telekomunikacijskog nadzornika utvrdi da je počinjen prekršaj povredom odredaba ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, obvezan je bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka inspekcijskog nadzora ili zaprimanja izvješća, podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom prekršajnom tijelu, u skladu s odredbama Zakona o prekršajima.

(4) Uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka iz stavka 3. ovoga članka telekomunikacijski inspektor može izdati prekršajni nalog u skladu s odredbama Zakona o prekršajima, kojim može izreći novčane kazne i zaštitne mjere propisane odredbama članka 116., 116.a i 117. ovoga Zakona.

(5) Prekršajni nalog iz stavka 4. ovoga članka može se izdati protiv pravne ili fizičke osobe, odnosno protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi.

(6) Nadležno prekršajno tijelo iz stavka 3. ovoga članka o ishodu postupka izvješćuje Ministarstvo.«

 

Članak 65.

Iza članka 113. dodaje se naslov i članak 113.a koji glasi:

»Ovlasti telekomunikacijskog nadzornika

Članak 113.a

(1) U obavljanju stručnog nadzora iz članka 112.a ovoga Zakona telekomunikacijski nadzornik ima pravo i obvezu:

1. stručno nadzirati i pregledati obavljanje telekomunikacijskih usluga i djelatnosti, koje se obavljaju na temelju koncesije, dozvole, pisane prijave ili ovlasti, a osobito ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, odnosno uvjeta utvrđenih u odluci o davanju koncesije i ugovoru o koncesiji, dozvoli, pisanoj prijavi ili ovlasti,

2. stručno provjeravati rad korisnika radijskih frekvencija i vlasnika, odnosno korisnika radijskih postaja, a osobito ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, odnosno uvjeta utvrđenih u dozvoli za uporabu radijskih frekvencija, dozvoli za radijsku postaju ili općoj dozvoli,

3. stručno pregledati telekomunikacijsku infrastrukturu i opremu, radijske postaje ili drugu RiTT opremu, te električnu i drugu tehničku opremu, i provjeriti ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

4. utvrditi uzroke stvaranja štetnih smetnji, elektromagnetskih smetnji ili drugih smetnji koje stvara radijska postaja ili druga RiTT oprema, telekomunikacijska oprema ili električna i druga tehnička oprema, te odrediti ili poduzeti mjere za njihovo uklanjanje,

5. stručno nadzirati i pregledati obavljanje poslova mjerenja, ispitivanja i uklanjanja utvrđenih smetnji, koji se obavljaju u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ili osobno obaviti, odnosno odrediti obavljanje potrebnih mjerenja, ispitivanja ili uklanjanja utvrđenih smetnji,

6. predlagati telekomunikacijskom inspektoru poduzimanje odgovarajućih mjera iz članka 113. stavka 1., 3. i 4. ovoga Zakona,

7. poduzimati druge mjere za koje je ovlašten u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) U okviru poduzimanja mjera iz stavka 1. ovoga članka telekomunikacijski nadzornik ima pravo, u slučajevima koji zahtijevaju poduzimanje privremenih mjera bez odgode, odrediti uklanjanje utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta, privremeno zabraniti obavljanje telekomunikacijskih usluga ili djelatnosti, odnosno privremeno zabraniti rad i uporabu telekomunikacijske opreme, radijske postaje ili druge RiTT opreme, ili električne i druge tehničke opreme.

(3) Telekomunikacijski nadzornik obvezan je o poduzetim, odnosno izrečenim privremenim mjerama iz stavka 2. ovoga članka bez odgode u pisanom obliku izvijestiti telekomunikacijskog inspektora.

(4) U okviru poduzimanja mjera iz stavka 1. točke 2., 3. i 4. i stavka 2. ovoga članka telekomunikacijski nadzornik ima ovlast iz članka 113. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Ako telekomunikacijski nadzornik u obavljanju stručnog nadzora iz članka 112.a stavka 1. ovoga Zakona utvrdi da je počinjen prekršaj povredom odredaba ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, obvezan je bez odgode u pisanom obliku izvijestiti telekomunikacijskog inspektora o obavljenom stručnom nadzoru i utvrđenom činjeničnom stanju, s prijedlogom za poduzimanje odgovarajućih mjera iz članka 113. stavka 1., 3. i 4. ovoga Zakona.

(6) Uz obvezu iz stavka 5. ovoga članka, telekomunikacijski nadzornik ima pravo, u slučaju utvrđivanja prekršaja iz članka 116. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona, izdati prekršajni nalog u skladu s odredbama članka 113. stavka 4. i 5. ovoga Zakona, kojim može izreći novčanu kaznu i zaštitnu mjeru propisanu odredbama članka 116. ovoga Zakona, te podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom prekršajnom tijelu, u skladu s odredbama Zakona o prekršajima.

(7) Nadležno prekršajno tijelo iz stavka 6. ovoga članka o ishodu postupka izvješćuje Agenciju.«

 

Članak 66.

Naslov iznad članka 114. i članak 114. mijenjaju se i glase:

»Provedba rješenja telekomunikacijskog inspektora i telekomunikacijskog nadzornika

Članak 114.

(1) Protiv rješenja telekomunikacijskog inspektora i telekomunikacijskog nadzornika nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, što ne odgađa provedbu rješenja.

(2) Postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u upravnim sporovima pokrenutima u skladu sa stavkom 1. ovoga članka je hitan.

(3) U slučaju nepostupanja po rješenju iz stavka 1. ovoga članka, telekomunikacijski inspektor ili telekomunikacijski nadzornik izreći će fizičkoj osobi ili odgovornoj osobi u pravnoj osobi, na koju se odnosi rješenje, upravnu mjeru izraženu u novčanom iznosu u visini do dvadeseterostruke prosječne plaće u Republici Hrvatskoj u proteklom tromjesečju. Svaka sljedeća upravna mjera izriče se u dvostrukom iznosu.

(4) Upravnu mjeru iz stavka 3. ovoga članka provode tijela nadležna za naplatu novčanih kazni izrečenih za prekršaje, a iznos se plaća u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.«

 

Članak 67.

Naslov iznad članka 115. i članak 115. mijenjaju se i glase:

»Nadležnost za vođenje prekršajnog postupka

Članak 115.

(1) Za vođenje prekršajnog postupka za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom je stupnju nadležan prekršajni sud.

(2) Prekršajni nalog u prekršajnom postupku, u skladu s odredbama Zakona o prekršajima, mogu izdati i telekomunikacijski inspektor i telekomunikacijski nadzornik, uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.«

 

Članak 68.

Naslov iznad članka 116. i članak 116. mijenjaju se i glase:

»Teške povrede odredaba ovoga Zakona

Članak 116.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1% do najviše 5% vrijednosti ukupnoga godišnjeg bruto prihoda od obavljanja telekomunikacijskih usluga i djelatnosti, ostvarenog u obračunskoj godini koja je prethodila godini u kojoj je prekršaj počinjen, kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako ne postupi prema odluci Vijeća Agencije u skladu s odredbama članka 13. stavka 7. ovoga Zakona,

2. ako ne postupi po zahtjevu Agencije iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona,

3. ako u propisanom roku ne uplati iznos iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona,

4. ako ne podnese prijavu namjere koncentracije u skladu s odredbama članka 34. ovoga Zakona,

5. ako ne plati propisanu naknadu za obavljanje telekomunikacijskih usluga i djelatnosti u skladu s odredbama članka 36. stavka 1. i 4. ovoga Zakona,

6. ako ne objavljuje, ili ne određuje, ili ne usklađuje cijene svojih telekomunikacijskih usluga u skladu s odredbama članka 63. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka, ako je odgovorna osoba prekršaj počinila s namjerom, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna.

(4) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do dvije godine.

(6) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet će se.«

 

Članak 69.

Iza članka 116. dodaje se članak 116.a koji glasi:

»Članak 116.a

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako zaposli člana Vijeća Agencije, koji je razriješen s dužnosti, protivno odredbi članka 10. stavka 3. ovoga Zakona,

2. ako ne ispunjava zahtjeve u vezi s postavljanjem, uporabom ili održavanjem telekomunikacijske infrastrukture i opreme, ili radijske postaje u skladu s odredbama članka 18. ovoga Zakona,

3. ako poveže svoju telekomunikacijsku mrežu bez odobrenja Agencije iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona,

4. ako kao strani operator poveže svoju telekomunikacijsku mrežu s drugim stranim operatorom preko državnog područja Republike Hrvatske bez odobrenja Ministarstva iz članka 19. stavka 4. ovoga Zakona,

5. ako obavlja javne telekomunikacijske usluge uz uporabu radiofrekvencijskog spektra protivno odredbama članka 24. stavka 1., 2. i 4. ovoga Zakona,

6. ako obavlja telekomunikacijske usluge, za koje nije potrebna uporaba radiofrekvencijskog spektra, protivno odredbama članka 25. stavka 1., 2., 9. i 10. ovoga Zakona,

7. ako prenese koncesiju na drugu pravnu osobu protivno odredbama članka 32. ovoga Zakona,

8. ako osnovne (univerzalne) telekomunikacijske usluge ne obavlja u skladu s odredbama članka 37. ovoga Zakona,

9. ako ne osigura ispravno i nesmetano funkcioniranje svojega telekomunikacijskog sustava u skladu s odredbom članka 39. stavka 1. ovoga Zakona,

10. ako ne plati propisani doprinos Fondu za osnovne telekomunikacijske usluge u skladu s odredbama članka 41. ovoga Zakona,

11. ako ne omogući korisnicima usluga uvid i kontrolu podataka o učinjenim troškovima ili podroban ispis računa u skladu s odredbama članka 44. ovoga Zakona,

12. ako svim sudionicima na tržištu ne pruža usluge u skladu s odredbama članka 51. stavka 10. ovoga Zakona,

13. ako ne pruža usluge pristupa telekomunikacijskoj mreži ili zloupotrebljava svoju znatniju tržišnu snagu u skladu s odredbama članka 52. ovoga Zakona,

14. ako ne ponudi standardna ili posebna sučelja, ili poseban pristup telekomunikacijskoj mreži, ili ne dostavlja ili objavljuje podatke o sučeljima u skladu s odredbama članka 53. ovoga Zakona,

15. ako ne ispunjava dodatne obveze u vezi sa zahtjevom davatelja usluga za pristup telekomunikacijskoj mreži u skladu s odredbama članka 54. ovoga Zakona,

16. ako ne ispunjava minimalne zahtjeve za iznajmljene telekomunikacijske vodove u skladu s odredbama članka 55. ovoga Zakona,

17. ako ne izradi popis standardnih ponuda međusobnog povezivanja, ili ne obavijesti Agenciju o sklopljenom ugovoru o međusobnom povezivanju, ili ne određuje cijene međusobnog povezivanja, ili ne dostavlja propisane podatke, ili ne ispunjava druge uvjete u vezi s međusobnim povezivanjem u skladu s odredbama članka 56. ovoga Zakona,

18. ako subvencionira obavljanje telekomunikacijskih usluga protivno odredbama članka 57. stavka 1. i 3. ovoga Zakona,

19. ako ne provede strukturno odvajanje i zasebno obračunavanje svojih poslovnih aktivnosti u skladu s odredbama članka 57. stavka 2., 4. i 5. ovoga Zakona,

20. ako ograničava pristup mreži i međusobno povezivanje protivno odredbama članka 58. ovoga Zakona,

21. ako ne omogući pristup svojoj izdvojenoj lokalnoj petlji i pripadajućim sadržajima, ili ne utvrđuje cijene pružanja usluge pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji i pripadajućim sadržajima, ili ne izradi standardnu ponudu pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji i pripadajućim sadržajima, ili ne ispunjava druge uvjete u vezi s izdvojenim pristupom lokalnoj petlji u skladu s odredbama članka 60. ovoga Zakona,

22. ako ne izradi ili na prikladan način ne objavi opće uvjete poslovanja u skladu s odredbama članka 62. ovoga Zakona,

23. ako ustupi telekomunikacijsku infrastrukturu ili slobodne telekomunikacijske kapacitete protivno odredbama članka 64. ovoga Zakona,

24. ako ne plati propisanu naknadu za uporabu adresa ili brojeva u skladu s odredbama članka 66. stavka 7. i 8. ovoga Zakona,

25. ako upotrebljava adrese, odnosno brojeve protivno odredbama članka 67. ovoga Zakona,

26. ako izvrši prijenos prava na uporabu adresa, odnosno brojeva protivno odredbama članka 71. ovoga Zakona,

27. ako ne omogući uslugu prenosivosti broja, odabira ili predodabira operatora u skladu s odredbama članka 72. ovoga Zakona,

28. ako ne uvede jedinstveni europski broj za hitne službe, ili ne postupa s pozivima upućenima na taj broj ili na postojeće telefonske brojeve za hitne službe u skladu s odredbama članka 73. ovoga Zakona,

29. ako ne pribavi propisanu dozvolu za uporabu radijskih frekvencija iz članka 85. ovoga Zakona,

30. ako upotrebljava radijsku postaju bez propisane dozvole iz članka 86. ovoga Zakona,

31. ako nastavi upotrebljavati radijsku postaju ili radijski sustav nakon isteka roka iz privremene dozvole za radijsku postaju protivno odredbama članka 86. stavka 8. ovoga Zakona,

32. ako prekrši odredbe o tajnosti radijskih poruka, signala ili priopćenja iz članka 93. ovoga Zakona,

33. ako po prijamu znakova opasnosti, poziva, poruka ili priopćenja u slučaju opasnosti postupi protivno odredbama članka 94. ovoga Zakona,

34. ako ne plati propisanu naknadu za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija u skladu s odredbama članka 96. ovoga Zakona,

35. ako uvozi, stavlja na tržište, stavlja u pogon ili upotrebljava radijsku opremu ili telekomunikacijsku terminalnu opremu, ili uzorke te opreme protivno odredbama članka 97. ovoga Zakona,

36. ako ne omogući nesmetano obavljanje pregleda, mjerenja i ispitivanja radi utvrđivanja uzroka smetnji, ili ne ukloni utvrđene smetnje u određenom roku u skladu s odredbama članka 104. ovoga Zakona,

37. ako ne poduzima potrebne mjere radi zaštite sigurnosti svojih telekomunikacijskih usluga ili telekomunikacijske mreže, ili ne obavješćuje korisnike usluga, ili ne odredi odgovornu osobu u skladu s odredbama članka 105. ovoga Zakona,

38. ako prekrši odredbe o tajnosti telekomunikacijskih priopćenja ili pripadajućih podataka o telekomunikacijskom prometu iz članka 106. stavka 1. ovoga Zakona,

39. ako upotrebljava javnu telekomunikacijsku mrežu protivno odredbama članka 106. stavka 4. ovoga Zakona,

40. ako ne postupa s podacima o telekomunikacijskom prometu u skladu s odredbama članka 107. ovoga Zakona,

41. ako upotrebljava pozivne sustave s ili bez ljudskog posredovanja, telefaks uređaje ili elektroničku poštu u svrhu izravne promidžbe, ili se koristi podacima o elektroničkim adresama potrošača, ili šalje elektroničku poštu u svrhu izravne promidžbe protivno odredbama članka 111. ovoga Zakona,

42. ako telekomunikacijskom inspektoru ne omogući obavljanje inspekcijskog nadzora, ili pregled telekomunikacijske infrastrukture i opreme, radijske postaje ili druge RiTT opreme, ili bez odgode ne stavi na raspolaganje ili dostavi potrebne podatke, obavijesti ili dokumentaciju u vezi s inspekcijskim nadzorom, u skladu s odredbama članka 112. stavka 6. i 7. ovoga Zakona,

43. ako telekomunikacijskom nadzorniku ne omogući obavljanje stručnog nadzora, ili pregled telekomunikacijske infrastrukture i opreme, radijske postaje ili druge RiTT opreme, ili bez odgode ne stavi na raspolaganje ili dostavi potrebne podatke, obavijesti ili dokumentaciju u vezi sa stručnim nadzorom, u skladu s odredbama članka 112.a stavka 5. i 6. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka, ako je odgovorna osoba prekršaj počinila s namjerom, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.

(4) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do godine dana.

(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje i/ili druge RiTT opreme, a za prekršaj iz stavka 1. točke 41. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja računalne i/ili druge tehničke opreme.

(7) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet će se.

 

Članak 70.

Članak 117. mijenja se i glasi:

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako ne planira, projektira, proizvodi, gradi, postavlja, ugrađuje, održava ili upotrebljava telekomunikacijsku infrastrukturu i opremu u skladu s odredbama članka 17. stavka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona,

2. ako u roku od 60 dana od dana utvrđivanja smetnje ne osigura o svojem trošku prijam radijskih ili televizijskih programa Hrvatske radiotelevizije ili koncesionara radiodifuzijskih usluga na određenom području koncesije, uz jednaku razinu kakvoće prijama kakva je postojala prije nastanka smetnji, u skladu s odredbama članka 17. stavka 6. ovoga Zakona,

3. ako postavlja tehničku opremu u zoni telekomunikacijske infrastrukture, opreme ili spojnog puta, odnosno u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijske postaje protivno odredbama članka 20. stavka 3. ovoga Zakona,

4. ako sadi sadnice protivno odredbama članka 20. stavka 6. ovoga Zakona,

5. ako na zahtjev koncesionara radiodifuzijskih usluga ili operatora, u slučaju postojanja odgovarajućih tehničkih uvjeta, odbije sklopiti ugovor u skladu s odredbama članka 22. ovoga Zakona,

6. ako obavlja usluge u mreži profesionalnog pokretnog radija (PMR), ili priključi tu mrežu na javnu telekomunikacijsku mrežu protivno odredbama članka 24. stavka 13. ovoga Zakona,

7. ako kao virtualni pokretni mrežni operator obavlja javne telekomunikacijske usluge protivno odredbama članka 24. stavka 14. ovoga Zakona,

8. ako obavlja telekomunikacijske usluge iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona protivno odredbama članka 27. ovoga Zakona,

9. ako obavlja telekomunikacijske usluge uz uporabu slobodnoga radiofrekvencijskog spektra protivno odredbama članka 28. ovoga Zakona,

10. ako obavlja djelatnost u telekomunikacijama bez propisane ovlasti iz članka 35. ovoga Zakona,

11. ako pisanim putem bez odgode ne izvijesti Ministarstvo ili Agenciju, ili korisnike osnovnih telekomunikacijskih usluga putem sredstava javnog priopćavanja o nastanku okolnosti iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona,

12. ako ne osigura ravnopravnu dostupnost svojih usluga u javnoj telekomunikacijskoj mreži korisnicima usluga s invaliditetom, u skladu s odredbom članka 42. stavka 1. ovoga Zakona,

13. ako ne osigura korisnicima svojih usluga primjerenu zaštitu od zlouporaba i prijevara u javnoj telekomunikacijskoj mreži, u skladu s odredbom članka 42. stavka 2. ovoga Zakona,

14. ako sklopi pisani ugovor s pretplatnikom protivno odredbama članka 43. stavka 3. ovoga Zakona,

15. ako uvede novu telekomunikacijsku uslugu protivno odredbama članka 43. stavka 4. ovoga Zakona,

16. ako ne provodi postupak privremenog isključenja ili trajnog isključenja pretplatničke terminalne opreme u skladu s odredbama članka 45. ovoga Zakona,

17. ako pretplatnicima ne omogući jednostavnu i besplatnu zabranu određenih vrsta odlaznih poziva, odnosno poziva na određene brojeve ili skupine brojeva, u skladu s odredbama članka 46. ovoga Zakona,

18. ako ne osigura pretplatnicima jednostavno i besplatno onemogućavanje automatskog preusmjeravanja poziva, ili ne omogući jednostavno i besplatno preusmjeravanje poziva u skladu s odredbama članka 47. ovoga Zakona,

19. ako ne ustroji ili ne obnavlja javni imenik pretplatnika, ili ne osigura službu davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika, ili ne udovolji opravdanim zahtjevima korisnika usluga ili osoba registriranih za davanje obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika, za pristup podacima o pretplatnicima, ili ne postupa s osobnim podacima pretplatnika u skladu s odredbama članka 48. ovoga Zakona,

20. ako ne prijavi Agenciji propisane podatke o osnovnim postajama, ili ne dostavi propisano izvješće o izvršenim radijskim mjerenjima, ili ne pribavi propisanu potvrdu o sigurnosti u skladu s odredbama članka 85. ovoga Zakona,

21. ako upotrebljava radijsku postaju bez obavljenog tehničkog pregleda u skladu s člankom 86. stavkom 6. ovoga Zakona,

22. ako ne pribavi opću dozvolu iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona,

23. ako prigodom prodaje radijske postaje ne izda primjerak pripadajuće opće dozvole u skladu s odredbom članka 87. stavka 3. ovoga Zakona,

24. ako bez odgode ne poduzme djelotvorne mjere kojima se onemogućuje daljnji rad radijske postaje u skladu s odredbama članka 91. stavka 3. ovoga Zakona,

25. ako ne obavlja identifikaciju radijske postaje u skladu s odredbama članka 92. ovoga Zakona,

26. ako prigodom stavljanja na tržište radijske opreme ili telekomunikacijske terminalne opreme ne postupa u skladu s odredbama članka 99. ovoga Zakona,

27. ako prigodom stavljanja u pogon ili priključenja radijske opreme ili telekomunikacijske terminalne opreme ne postupa u skladu s odredbama članka 100. ovoga Zakona,

28. ako javno izlaže ili predstavlja u Republici Hrvatskoj radijsku opremu ili telekomunikacijsku terminalnu opremu, koja ne udovoljava bitnim zahtjevima iz članka 98. stavka 3. ovoga Zakona, protivno odredbama članka 100. stavka 4. ovoga Zakona,

29. ako uvozi, stavlja na tržište, stavlja u pogon ili upotrebljava radijsku opremu ili telekomunikacijsku terminalnu opremu koja stvara elektromagnetska polja kojima veličine prelaze propisane vrijednosti protivno odredbama članka 101. ovoga Zakona,

30. ako proizvodi, uvozi, stavlja na tržište ili upotrebljava električnu ili drugu tehničku opremu koja stvara elektromagnetske smetnje, ili ne udovoljava zahtjevima elektromagnetske kompatibilnosti (EMC) u skladu s odredbama članka 102. ovoga Zakona,

31. ako ne omogući sprječavanje prikaza pozivajućeg broja, ili odbijanje dolaznog poziva, ili sprječavanje prikaza broja koji je povezan u skladu s odredbama članka 108. ovoga Zakona,

32. ako ne obrađuje podatke o lokaciji bez podataka o telekomunikacijskom prometu u skladu s odredbama članka 109. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka, ako je odgovorna osoba prekršaj počinila s namjerom, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

(4) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje i/ili druge RiTT opreme.

(6) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet će se.«

 

Članak 71.

Iznad članka 118. dodaje se naslov koji glasi: »Zastara«.

Članak 118. mijenja se i glasi:

»(1) Prekršajni postupak zbog povrede odredaba ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ne može biti pokrenut kad proteknu tri godine od dana počinjenja prekršaja.

(2) Zastara iz stavka 1. ovoga članka prekida se podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, izdavanjem prekršajnog naloga, kao i svakom radnjom nadležnog tijela poduzetom radi progona počinitelja prekršaja. Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći, ali se prekršajni postupak ni u kojem slučaju ne može voditi po isteku dvostrukog vremena utvrđenog u stavku 1. ovoga članka.

(3) Izrečene kazne za prekršaje ne mogu se izvršiti ako od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju proteknu tri godine.

(4) Zastara izvršenja kazne prekida se svakom radnjom nadležnog tijela poduzetom radi izvršenja kazne. Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći, ali se kazne ni u kojem slučaju ne mogu izvršiti po isteku dvostrukog vremena utvrđenog u stavku 3. ovoga članka.«

 

Članak 72.

U članku 119. stavku 9. riječi: »podnijeti prijavu« zamjenjuju se riječima: »podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja«.

Stavak 11. briše se.

 

Članak 73.

U članku 121. stavku 4. iza riječi: »opće akte« zarez se zamjenjuje točkom, a riječi: »te u daljnjem roku od 10 dana raspisati natječaj za imenovanje upravitelja Agencije.«brišu se.

U stavku 5. riječi: »stavka 3.« zamjenjuju se riječima: »stavka 4.«.

Stavak 6. briše se.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 6.

 

Članak 74.

(1) Vijeće Agencije uskladit će Statut Agencije i druge opće akte Agencije s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će raspisati javni natječaj za imenovanje ravnatelja Agencije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ministar će imenovati članove Vijeća korisnika u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Agencija će ustrojiti i učiniti dostupnim baze podataka u skladu s odredbama članka 9. i 42. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 75.

(1) Ministar će donijeti propise za čije je donošenje ovlašten prema odredbama ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do dana stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se podzakonski propisi kojima su uređena odnosna pitanja, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

 

Članak 76.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o telekomunikacijama.

 

Članak 77.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 344-03/05-01/01

Zagreb, 20. svibnja 2005.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Vladimir Šeks, v. r.

 




 
IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, foruma, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
 










POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga