|
|
|
|
|
|
|
|
1372
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske,
donosim
Proglašavam Zakon o genetski modificiranim
organizmima koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. svibnja 2005. godine.
Broj: 01-081-05-1990/2
Zagreb, 27. svibnja 2005.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje postupanje s genetski
modificiranim organizmima (u daljnjem tekstu: GMO), prekogranični prijenos
GMO-a, proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, ograničena
uporaba GMO-a, namjerno uvođenje GMO-a u okoliš, stavljanje GMO-a i proizvoda
koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a na tržište, rukovanje,
prijevoz i pakiranje GMO-a, postupanje s otpadom nastalim uporabom GMO-a,
odgovornost za štetu nastalu nedopuštenom uporabom GMO-a, tijela nadležna za provedbu ovoga Zakona, te
obavljanje upravnog i inspekcijskog nadzora nad provedbom ovoga Zakona.
Članak 2.
U ovome su Zakonu u uporabi pojmovi sa sljedećim
značenjem:
– biološka
raznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi
ekoloških sustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta te
raznolikost između ekoloških sustava,
– genetski
materijal je dio biljke, životinje, gljive, mikroorganizma ili virusa koji
sadrži nasljednu informaciju,
– genetska
modifikacija označava namjernu izmjenu nasljednoga genetskog materijala
organizma na način drukčiji od prirodne rekombinacije
i indukcije mutacija, odnosno uvođenje stranoga genetskog materijala u genetski
materijal organizma ili uklanjanje dijela genetskog materijala organizma;
genetska modifikacija nastaje korištenjem sljedećih metoda:
– tehnike rekombinantne
nukleinske kiseline koje uključuju stvaranje novih
kombinacija genetskog materijala unošenjem molekula nukleinske
kiseline bilo kojim načinima izvan organizma u virus, bakterijski plazmid ili drugi vektorski sustav i njihovo uključivanje u
organizam domaćina u kojem se ne pojavljuju prirodno, ali u kojem su sposobni
za kontinuirano razmnožavanje;
– tehnike koje uključuju izravno unošenje u
organizam nasljednog materijala pripremljenog izvan tog organizma uključujući mikroinjekciju, makroinjekciju i mikroenkapsulaciju;
– stanične fuzije (uključujući fuziju protoplasta) ili tehnike hibridizacije
kod kojih se žive stanice s novim kombinacijama nasljednoga genetskog
materijala stvaraju fuzijom dvije ili više stanica pomoću metoda koje se ne
pojavljuju prirodno, dok se za in vitro oplođivanje,
prirodne procese poput konjugacije, transdukcije,
transformacije, indukciju poliploidije smatra da ne
dovode do genetske modifikacije, pod uvjetom da ne obuhvaćaju korištenje rekombinantnih molekula nukleinske
kiseline ili genetski modificiranih organizama dobivenih tehnikama/metodama
različitima od onih na koje se ne primjenjuje ovaj Zakon.
– genetska
raznolikost je sveukupnost gena svih živih organizama te njihova
raznolikost između jedinki, populacija, vrsta i viših taksonomskih
kategorija,
– genetski
modificirani organizam (GMO) je organizam, uz izuzetak ljudskih bića, u
kojem je genetski materijal izmijenjen na način koji se ne pojavljuje prirodnim
putem parenjem i/ili prirodnom rekombinacijom,
– korisnik
je svaka pravna ili fizička osoba koja uvozi, stavlja na tržište, rabi ili
proizvodi GMO ili proizvode,
– modificirani
živi organizam označava svaki GMO sposoban za razmnožavanje ili prijenos
genetskog materijala, uključujući sterilne organizme sposobne za rast,
– nadležno
tijelo je tijelo državne uprave utvrđeno odredbama ovoga Zakona,
– namjerno
uvođenje GMO-a u okoliš znači namjerno uvođenje u okoliš GMO-a ili
kombinacije GMO-a za koje se ne koriste nikakve posebne mjere sputavanja radi
ograničenja njihova kontakta s općom populacijom i okolišem i za osiguranje
veće razine sigurnosti za opću populaciju i okoliš,
– nenamjerno
uvođenje GMO-a u okoliš je slučajno ispuštanje živih modificiranih
organizama u okoliš zbog nepredviđenih događaja, nesreća, nepravilnog rukovanja
ili skladištenja živih modificiranih organizama i drugih radnji,
– ograničena
uporaba GMO-a označava svaku uporabu gdje se GMO uzgaja, razmnožava,
pohranjuje, prevozi, uništava, uklanja ili na bilo koji drugi način rabi u
zatvorenom sustavu, odnosno u prostoru odvojenom fizičkim preprekama ili
kombinacijom fizičkih, kemijskih ili bioloških prepreka koje onemogućuju dodir
GMO-a s vanjskim okolišem ili njihov utjecaj na njega,
– podnositelj
prijave za uporabu, uvođenje i stavljanje na tržište GMO-a je fizička ili
pravna osoba koja namjerava ili obavlja ograničenu uporabu GMO-a, namjerava ili
namjerno uvodi GMO u okoliš, odnosno namjerava ili stavlja te proizvode na
tržište,
– praćenje
stanja (monitoring) je osmišljeno i sustavno
praćenje i nadziranje GMO-a i prijamnog okoliša, ograničene uporabe GMO-a,
postupaka namjernog uvođenja GMO-a u okoliš i stavljanja GMO-a i proizvoda koji
sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a na tržište, te mogućih štetnih
posljedica sukladno propisima,
– prekogranični
prijenos GMO-a je uvoz ili izvoz GMO-a ili proizvoda koji sadrže i/ili se
sastoje ili potječu od GMO-a,
– prijava
je zahtjev koji sadrži propisane podatke, koju podnositelj prijave podnosi
nadležnom tijelu radi pribavljanja dopuštenja ili potvrde,
– procjena
rizika od GMO-a je utvrđivanje i vrednovanje opasnosti za biološku
raznolikost, odnosno zdravlje ljudi koja bi mogla nastati radi ograničene
uporabe GMO-a, namjernog uvođenja u okoliš ili stavljanja na tržište, i to za
svaki pojedini slučaj,
– proizvod
od GMO-a označava pripravak koji se sastoji i/ili sadrži jedan ili više
GMO-a, bez obzira na stupanj njegove obrade, koji je namijenjen za stavljanje
na tržište,
– provoz (tranzit)
modificiranih živih organizama označava svaki promet GMO-a namijenjenih
korisniku u drugoj državi preko područja Republike Hrvatske,
– stavljanje
GMO-a i proizvoda na tržište znači učiniti GMO i proizvode dostupnima
trećoj strani, bilo uz plaćanje ili besplatno,
– zatvoreni
sustav je laboratorij ili proizvodni odjel, ili drugi od okoliša izolirani
prostor u kojem se radi s GMO-om.
Članak 3.
Za provedbu ovoga Zakona, obavljanje stručnih,
upravnih i inspekcijskih poslova, u slučaju kada se GMO i/ili proizvodi koji
sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a:
– ograničeno upotrebljavaju u zatvorenom sustavu:
nadležno je središnje tijelo državne uprave za poslove znanosti,
– namjerno uvode u okoliš: nadležno je središnje
tijelo državne uprave za poslove zaštite prirode,
– stavljaju na tržište:
a) kao hrana: nadležno je središnje tijelo
državne uprave za poslove zdravstva;
b) kao hrana za životinje: nadležno je središnje
tijelo državne uprave za poslove poljoprivrede, ribarstva i veterinarstva,
c) kao reprodukcijski materijal u poljoprivredi,
šumarstvu i veterini: nadležno je središnje tijelo državne uprave za poslove
poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva,
d) kao lijekovi u veterinarstvu i sredstva za
zaštitu bilja: nadležno je središnje tijelo državne uprave za poslove
poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva,
e) za inspekcijski nadzor označavanja u prometu
GMO-a i/ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a
nadležan je Državni inspektorat.
U postupanju u slučajevima iz stavka 1.
podstavka 1., 2. i 3. točke b., c. i d. ovoga članka nadležna tijela dužna su
pribaviti prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave za poslove
zdravstva.
Pri upotrebi GMO-a i/ili proizvoda koji sadrže
i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a u kozmetici, farmaciji i zdravstvenoj
zaštiti ljudi: nadležno je središnje tijelo državne uprave za poslove zdravstva.
Članak 4.
Pri namjernom uvođenju GMO-a i/ili proizvoda
koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a u okoliš nadležno tijelo iz
članka 3. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona dužno je pribaviti suglasnost
središnjeg tijela državne uprave za poslove poljoprivrede i šumarstva.
Pri stavljanju na tržište hrane i/ili hrane za
životinje koja je GMO i/ili sadrži i/ili se sastoji od GMO-a primjenjuju se
odredbe Zakona o hrani. Ako je hrana živi GMO ili sadrži žive GMO, tijelo
državne uprave nadležno po Zakonu o hrani dužno je pribaviti suglasnost
središnjeg tijela državne uprave za poslove zaštite prirode.
Za pružanje stručne pomoći nadležnim upravnim
tijelima u provedbi ovoga Zakona mjerodavna su znanstveno-stručna tijela
osnovana ovim Zakonom, a središnje i koordinativno tijelo za obavljanje
stručnih poslova u vezi s GMO-om je središnje tijelo državne uprave za poslove
zdravstva.
Članak 5.
Na uvoz, provoz, stavljanje na tržište, uporabu
i proizvodnju hrane i hrane za životinje koja sadrži i/ili se sastoji i/ili
potječe od GMO-a, a koji nisu uređeni ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe
Zakona o hrani.
Na uvoz, provoz, stavljanje na tržište, uporabu
i proizvodnju lijekova koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a,
primjenjuju se odredbe ovoga Zakona samo kada je to izričito propisano.
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na mutagenezu i staničnu fuziju (uključujući fuziju protoplasta) biljnih stanica organizama koji mogu
razmjenjivati genetski materijal tradicionalnim uzgojnim metodama, pod uvjetom
da ove tehnike/metode genetske modifikacije ne obuhvaćaju korištenje rekombinantnih molekula nukleinske
kiseline ili genetski modificiranih organizama različitih od onih proizvedenih
jednom ili više tehnika/metoda.
U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka
obvezno se izrađuje pripadajuća tehnička dokumentacija s obavijestima, procjena
rizika te plan nadzora nad učincima na okoliš sukladno ovom Zakonu.
Članak 6.
Protiv upravnih akata koje na temelju ovoga
Zakona donose središnja tijela državne uprave iz članka 3. ovoga Zakona nije
dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
II. GENETSKI
MODIFICIRANI ORGANIZMI
Članak 7.
Prekogranični prijenos, provoz, ograničena
uporaba, namjerno uvođenje u okoliš i stavljanje na tržište GMO-a i proizvoda koji
sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a (u daljnjem tekstu: uporaba GMO-a)
dopuštena je uz uvjete i na način propisan ovim Zakonom i posebnim propisima.
Dopuštenje za uporabu GMO-a izdaje rješenjem
nadležno tijelo iz članka 3. ovoga Zakona.
Detaljan sadržaj i način podnošenja prijave i
način zaštite tajnosti podataka navedenih u prijavi te postupak izdavanja
dopuštenja sukladno stavku 2. ovoga članka propisat će pravilnikom čelnik
nadležnog tijela.
Članak 8.
Dopuštenjem za uporabu GMO-a utvrđuje se način
rada i mjere sigurnosti, dopuštene tehnike i dopuštene genetske modifikacije.
U slučaju nekontroliranog korištenja ili
uvođenja GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a u
okoliš, čelnik nadležnog tijela naredbom će utvrditi odgovarajuće mjere
sigurnosti i zaštite.
Članak 9.
Uporaba GMO-a obavlja se na način kojim se
sprječava ili na najmanju mjeru smanjuje opasnost za biološku raznolikost,
vodeći računa o opasnostima za zdravlje ljudi i okoliš.
Radi sprječavanja negativnog utjecaja na
očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti, vodeći računa o
opasnostima za zdravlje ljudi i okoliš, osiguravaju se i provode odgovarajuće
mjere zaštite u cilju sigurne uporabe GMO-a.
Članak 10.
Laboratorij za ispitivanje, kontrolu i praćenje
GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a ovlašćuje
središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zdravstva, ako ispunjava
uvjete iz stavka 2. ovoga članka.
Uvjete koje mora ispunjavati laboratorij iz
stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom čelnik središnjeg tijela državne
uprave nadležnog za poslove zdravstva uz suglasnost čelnika središnjeg tijela
državne uprave nadležnog za zaštitu prirode, zaštitu okoliša, poljoprivrede i
šumarstva.
Članak 11.
Podaci o uporabi GMO-a i podaci o postupcima iz
djelokruga nadležnog tijela prema ovom Zakonu, javni su sukladno ovome Zakonu i
drugim propisima.
Prekogranični prijenos genetski modificiranih organizama
Članak 12.
Uvoz GMO-a ili proizvoda koji sadrže i/ili se
sastoje ili potječu od GMO-a dopušten je ako je za GMO ili proizvode koji su
predmet uvoza, prije uvoza izdano dopuštenje nadležnog tijela za ograničenu
uporabu, ili za namjerno uvođenje u okoliš ili stavljanje GMO-a ili proizvoda
koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a na tržište sukladno odredbama
ovoga Zakona i posebnih propisa.
Uvoz radi ograničene uporabe GMO-a uvrštenog u
1. ili 2. razinu opasnosti dopušten je ako je prije uvoza pribavljena potvrda o
upisu zatvorenog sustava u upisnik GMO-a iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona.
Članak 13.
Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog
nadležnog tijela privremeno ili trajno ograničiti ili zabraniti uvoz i uporabu
GMO-a ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a u slučaju
nedostatka znanstvenih informacija i znanja o mogućim razmjerima negativnih
posljedica na biološku raznolikost, okoliš i/ili zdravlje ljudi, ili ako
postoje novi ili dodatni znanstveno utemeljeni podaci o tome da proizvod može
izazvati opasnosti za biološku raznolikost, okoliš i/ili zdravlje ljudi.
Ograničena uporaba GMO-a
Članak 14.
Ograničena uporaba GMO-a uvrštava se u jednu od
četiri razine opasnosti, i to:
– prva razina opasnosti, odnosi se na ograničenu
uporabu gdje je rizik zanemariv,
– druga razina opasnosti, odnosi se na
ograničenu uporabu gdje su rizici mali,
– treća razina opasnosti, odnosi se na
ograničenu uporabu gdje su rizici značajni,
– četvrta razina opasnosti, odnosi se na
ograničenu uporabu u kojima su rizici veliki.
Uvrštavanje ograničene uporabe GMO-a u određenu
razinu opasnosti provodi se na temelju udovoljavanja propisanim mjerama
sigurnosti i propisanim uvjetima.
Kriterije za uvrštavanje ograničene uporabe u
razine opasnosti, standarde objekata za zatvorene sustave, mjere sprječavanja i
druge sigurnosne mjere, način rukovanja i druge uvjete za određenu razinu
opasnosti propisuje nadležno tijelo.
Članak 15.
Ograničena uporaba GMO-a provodi se u zatvorenom
sustavu koji udovoljava svim propisanim uvjetima za razinu opasnosti u koju je
uvrštena namjeravana uporaba. Podnositelj prijave
dužan je zatvoreni sustav prije prve ograničene uporabe GMO-a prijaviti
nadležnom tijelu iz članka 3. ovoga Zakona.
Prijava zatvorenog sustava mora sadržavati sve
podatke o podnositelju prijave, zatvorenom sustavu i razini opasnosti namjeravanih radnji u zatvorenom sustavu: ime korisnika
uključujući one koji su odgovorni za nadzor i sigurnost; informacije o
izobrazbi i kvalifikacijama osoba odgovornih za nadzor i sigurnost; pojedinosti
o svim stručnim tijelima; adresu i opći opis objekata i prostora; opis prirode
posla koji će se obavljati; razinu opasnosti ograničene uporabe GMO-a, te za
ograničenu uporabu GMO-a u prvoj razini opasnosti, sažetak procjene rizika za namjeravanu uporabu GMO-a i postupanje s otpadom, odnosno
njegovo deaktiviranje prije oslobađanja. Detaljan sadržaj prijave će propisati
čelnik nadležnog tijela pravilnikom.
Ako nakon prijave iz stavka 2. ovoga članka
podnositelju prijave postanu dostupne nove informacije koje mogu značajno
utjecati na biološku raznolikost, okoliš ili zdravlje ljudi, ili uvrštavanje u
novu razinu opasnosti, dužan je o tome obavijestiti nadležno tijelo i podnijeti
novu prijavu.
Nadležno tijelo ispitat će udovoljava li
zatvoreni sustav propisanim uvjetima, te nakon pribavljenoga stručnog mišljenja
Odbora za ograničenu uporabu GMO-a upisat će zatvoreni sustav u upisnik
zatvorenog sustava. O upisu nadležno tijelo koje vodi upisnik dužno je
podnositelju prijave izdati potvrdu u roku od šezdeset dana od kada je zaprimio
prijavu.
Odbor za ograničenu uporabu GMO-a dužan je dati
svoje mišljenje u roku od trideset dana od dana kada mu je dostavljena prijava.
Standarde objekata za ograničenu uporabu GMO-a u
zatvorenom sustavu, s obzirom na razinu opasnosti, propisat će pravilnikom
čelnik nadležnog tijela za znanost i tehnologiju uz suglasnost čelnika
nadležnog tijela za zaštitu prirode, zaštitu okoliša, zdravstva, poljoprivrede
i šumarstva.
Članak 16.
Prije započinjanja s ograničenom uporabom GMO-a
podnositelj prijave dužan je izraditi procjenu rizika za namjeravanu
uporabu.
Na temelju analize karakteristika GMO-a i namjeravane uporabe, kao i okoliša koji bi bio izložen
opasnosti, u procjeni će se utvrditi ocjena mogućega štetnog utjecaja, razina
opasnosti, potrebne mjere sprječavanja i druge sigurnosne mjere. U procjeni će
se utvrditi mjere za postupanje s otpadom i otpadnim vodama iz zatvorenog
sustava.
Na temelju procjene rizika podnositelj prijave
uvrštava ograničenu uporabu GMO-a u jednu od razina opasnosti iz članka 14.
stavka 1. ovoga Zakona, uz suglasnost nadležnoga tijela.
U slučaju dvojbe u koju razinu opasnosti treba
uvrstiti ograničenu uporabu GMO-a, uvrštava se u razinu sa strožim mjerama
nadzora.
Sadržaj i opseg procjene rizika za ograničenu
uporabu GMO-a te metodologiju izrade propisat će pravilnikom čelnik nadležnog
tijela, uz suglasnost čelnika središnjeg tijela državne uprave za zaštitu
okoliša.
Članak 17.
Podnositelj prijave dužan je prije započinjanja
s ograničenom uporabom GMO-a izraditi plan mjera za slučaj nesreće, u skladu s
ovim Zakonom i posebnim propisima. Plan mjera za slučaj nesreće odobrava
nadležno tijelo iz članka 3. ovoga Zakona izdavanjem rješenja o dopuštenju.
Podnositelj prijave dužan je dostaviti podatke o
planu mjera za slučaj nesreće središnjem tijelu državne uprave nadležnom za
poslove zdravstva, zaštite okoliša, zaštite prirode, poljoprivrede i šumarstva,
znanosti, unutarnje poslove te nadležnim upravnim tijelima područne
(regionalne) samouprave i jedinicama lokalne samouprave.
Podaci o mjerama za slučaj nesreće moraju biti
dostupni javnosti.
Članak 18.
Podnositelj može u prijavi označiti podatke koji
su poslovna tajna ili koji su zaštićeni na temelju posebnog propisa.
Nadležno tijelo će, nakon savjetovanja s podnositeljem
prijave, odlučiti koji će se podaci u postupku smatrati tajnim.
Podnositelj u prijavi kao tajne podatke ne smije
označiti:
– ime i prezime, tvrtku i sjedište tvrtke,
– područje ograničene uporabe GMO-a,
– opis karakteristika GMO-a,
– razinu opasnosti ograničene uporabe GMO-a,
– mjere nadzora,
– podatke o mogućim štetnim i drugim utjecajima
na biološku raznolikost, okoliš i zdravlje ljudi.
Podaci koji su označeni kao tajni, ostaju tajni
i u slučaju da podnositelj povuče prijavu.
Članak 19.
Nadležno tijelo je dužno u postupku za izdavanje
dopuštenja za ograničenu uporabu GMO-a uvrštenu u 3. i 4. razinu opasnosti
omogućiti javnosti uvid u sadržaj prijave, procjenu rizika i sadržaj mišljenja
Odbora za ograničenu uporabu GMO-a.
Javno priopćenje s naznakom trajanja i vremena
za uvid u akte iz stavka 1. ovoga članka, te o načinu davanja mišljenja i
primjedaba, objavit će se putem sredstava javnog priopćavanja.
Rok u kojem nadležno tijelo daje na uvid i
omogućava davanje mišljenja i primjedbi na akte iz stavka 1. ovoga članka ne
može biti dulji od trideset dana. Taj rok se ne računa u rok za izdavanje
dopuštenja utvrđen člankom 22. ovoga Zakona.
Nadležno tijelo dužno je u obrazloženje rješenja
o dopuštenju unijeti i svoje očitovanje o primjedbama i mišljenju javnosti.
Članak 20.
Ograničena uporaba GMO-a uvrštena u prvu razinu
opasnosti može započeti bez podnošenja prijave nadležnom tijelu ako se obavlja
u zatvorenom sustavu za kojega je izdana potvrda u skladu s odredbama članka
15. ovoga Zakona, ali je korisnik dužan o tome pisano izvijestiti nadležno
tijelo.
Korisnik je dužan dostaviti procjenu rizika za namjeravanu uporabu iz stavka 1. ovoga članka samo na
zahtjev nadležnog tijela.
Članak 21.
Korisnik je dužan ograničenu uporabu GMO-a
uvrštenu u drugu razinu opasnosti, koja će se obavljati u zatvorenom sustavu za
koji je izdana potvrda sukladno članku 15. ovoga Zakona, prijaviti nadležnom
tijelu.
Detaljan sadržaj prijave iz stavka 1. ovoga
članka propisat će čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za znanost.
Podnositelj prijave može započeti s uporabom
GMO-a četrdeset i pet dana po podnošenju prijave ili prije toga roka, samo uz
dopuštenje nadležnog tijela. Dopuštenje se izdaje rješenjem.
Nadležno tijelo može u roku iz stavka 3. ovoga
članka, nakon što je pribavilo mišljenje Odbora za ograničenu uporabu GMO-a,
zabraniti ograničenu uporabu i o tome izdati rješenje.
Podnositelj prijave može odmah nakon podnošenja
prijave započeti s uporabom GMO-a iz stavka 1. ovoga članka ako je prije toga u
istom zatvorenom sustavu koristio GMO iz druge ili više razine opasnosti, i ako
su bili ispunjeni propisani uvjeti.
Podnositelj prijave mora u slučaju iz stavka 5.
ovoga članka zatražiti od nadležnog tijela izdavanje dopuštenja za namjeravanu ograničenu uporabu.
Nadležno tijelo dužno je o prijavi iz stavka 6.
ovoga članka odlučiti, nakon pribavljenog mišljenja Odbora za ograničenu
uporabu GMO-a, najkasnije u roku od četrdeset i pet dana od zaprimanja prijave.
Odbor za ograničenu uporabu GMO-a dužan je svoje
pisano mišljenje iz stavka 4. i 7. ovoga članka dostaviti nadležnom tijelu u
roku od dvadeset i jedan dan od dana kada mu je dostavljena preslika prijave.
Članak 22.
Za svaku ograničenu uporabu GMO-a uvrštenu u
treću i četvrtu razinu opasnosti, koja će se obavljati u zatvorenom sustavu za
koji je dobivena potvrda sukladno članku 15. ovoga Zakona, potrebno je ishoditi
dopuštenje nadležnog tijela.
Detaljan sadržaj prijave iz stavka 1. ovoga
članka propisat će čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za znanost.
Nadležno tijelo provjerava udovoljava li prijava
propisanim uvjetima i nakon što je pribavilo mišljenje Odbora za ograničenu
uporabu GMO-a u roku od četrdeset i pet dana po podnošenju prijave, izdaje
dopuštenje ako će se radnje obavljati u zatvorenim sustavima za koji je već
prije bilo izdano dopuštenje za ograničenu uporabu iz treće i četvrte razine
opasnosti, i ako su bile ispunjene sve propisane mjere nadzora.
Ako se ne radi o slučajevima iz stavka 3. ovoga
članka nadležno tijelo će provjeriti udovoljava li prijava propisanim uvjetima
i nakon pribavljanja mišljenja Odbora za ograničenu uporabu GMO-a izdat će
dopuštenje najkasnije devedeset dana po podnošenju prijave.
Odbor za ograničenu uporabu GMO-a dužan je svoje
pisano mišljenje dati u roku od dvadeset i jedan dan, odnosno u roku od
četrdeset i pet dana za slučajeve iz stavka 4. ovoga članka računajući od dana
kada mu je dostavljena preslika prijave.
Nadležno tijelo izdaje dopuštenje iz stavka 1.
ovoga članka najdulje za razdoblje koje je podnositelj naveo u svojoj prijavi.
Članak 23.
Nadležno tijelo može po primitku prijave iz
članka 15., 21. i 22. ovoga Zakona, radi zaštite biološke raznolikosti, okoliša
i/ili zdravlja ljudi, od podnositelja prijave odnosno korisnika zatražiti da u
određenom roku podnese nove podatke o zatvorenom sustavu ili o ograničenoj
uporabi GMO-a, ili da izmijeni uvjete ograničene uporabe GMO-a navedene u
prijavi.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka nadležno
tijelo može zahtijevati od podnositelja prijave odnosno korisnika da ne
započinje s uporabom, da je prekine ili privremeno obustavi, dok nadležno
tijelo na temelju dodatnih informacija ili traženih izmjena ne dopusti uporabu.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka za upis
zatvorenog sustava u upisnik GMO-a ili za ograničenu uporabu GMO-a uvrštenih u
drugu, treću ili četvrtu razinu opasnosti, rok iz stavka 1. ovoga članka ne
računa se u rok za izdavanje potvrda iz članka 15. ovoga Zakona, odnosno u rok
za izdavanje dopuštenja prema članku 21. i 22. ovoga Zakona.
Članak 24.
Ako podnositelju prijave, odnosno korisniku
postanu dostupne nove informacije o ograničenoj uporabi GMO-a, ili dođe do
promjena u radu s GMO-om u zatvorenom sustavu tako da bi to značajno utjecalo
na biološku raznolikost, okoliš ili zdravlje ljudi ili uvrštavanje uporabe u
razinu opasnosti, dužan je o tome obavijestiti nadležno tijelo i podnijeti novu
prijavu ako se radi o ograničenoj uporabi GMO-a iz druge, treće ili četvrte
razine opasnosti.
Ako nadležnom tijelu postanu dostupne nove
informacije o ograničenoj uporabi GMO-a, koje mogu značajno utjecati na rizike
za biološku raznolikost, okoliš ili zdravlje ljudi ili na uvrštavanje uporabe u
razinu opasnosti, nadležno tijelo može promijeniti uvjete ograničene uporabe
GMO-a, ili od podnositelja prijave, odnosno korisnika zahtijevati da obustavi
ili trajno prekine ograničenu uporabu GMO-a.
Članak 25.
U slučaju nesreće korisnik je dužan djelovati u
skladu s planom mjera za slučaj nesreće, i o njoj obavijestiti nadležno tijelo
bez odgađanja, a posebno o:
– okolnostima nesreće,
– vrsti i količini GMO-a koji je iz zatvorenoga
sustava nenamjerno uveden u okoliš,
– izvedenim i potrebnim radnjama i mjerama
zaštite,
– drugim podacima koji su potrebni da se ocijene
utjecaji nesreće na biološku raznolikost, okoliš i zdravlje ljudi.
Namjerno uvođenje GMO-a u okoliš
Članak 26.
Podnositelj prijave za namjerno uvođenje GMO-a u
okoliš dužan je ishoditi dopuštenje nadležnog tijela sukladno članku 3. ovoga
Zakona.
Namjerno uvođenje GMO-a u okoliš provodi se sukladno
dopuštenju iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 27.
Genetski modificiran reprodukcijski biljni
materijal dopušteno je uvoditi u okoliš samo na površinama koje će na prijedlog
središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poljoprivredu i šumarstvo a uz
suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode,
uredbom utvrditi Vlada Republike Hrvatske.
Nije dopušteno uvođenje GMO-a u okoliš u
zaštićenim područjima i u područjima ekološke mreže, područjima namijenjenim
ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i ekološkim oblicima turizma te
područjima koja predstavljaju zaštitne zone utjecaja.
Zaštitne zone utjecaja iz stavka 2. ovoga članka
obuhvaćaju prostore koji sprječavaju širenje GMO-a na područja na kojima nije
dopušteno namjerno uvođenje GMO-a u okoliš, koje se utvrđuju uvjetima zaštite
prirode koji su sastavni dio dopuštenja o namjernom uvođenju GMO-a u okoliš.
Članak 28.
Podnositelj prijave dužan je putem ovlaštene
pravne osobe prije podnošenja prijave za dobivanje dopuštenja za namjerno
uvođenje GMO-a u okoliš izraditi procjenu rizika za namjeravano
uvođenje.
U procjeni se utvrđuje, na temelju analize
karakteristika GMO-a i njegovoga namjeravanog
uvođenja u okoliš i ekološkog sustava u koji bi se GMO uveo te biološke raznolikosti
koja bi mogla biti izložena rizicima, ocjena mogućih negativnih utjecaja i
njihove moguće posljedice, stupanj opasnosti i potrebne mjere za nadzor,
uzimajući u obzir i utjecaj na zdravlje ljudi.
Podnositelj prijave može priložiti procjenu
rizika koju je za jednako namjerno uvođenje istog GMO-a u okoliš izradio drugi
podnositelj, te ako je za to dobio pisanu suglasnost toga podnositelja.
Sadržaj i opseg procjene rizika za namjerno
uvođenje GMO-a u okoliš i metodologiju za izradu procjene i uvjete koje mora
ispunjavati pravna osoba za izradu procjene rizika propisat će pravilnikom
čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode, uz
suglasnost čelnika središnjeg tijela državne uprave za poljoprivredu, šumarstvo
i vodno gospodarstvo i čelnika središnjeg tijela državne uprave za zdravstvo.
Procjenu rizika izrađuju pravne osobe koje
ovlasti čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za zaštitu prirode uz
suglasnost središnjeg tijela državne uprave za zdravstvo.
Članak 29.
Podnositelj prijave dužan je prije započinjanja
s namjernim uvođenjem GMO-a u okoliš izraditi plan mjera koje će se primijeniti
u slučaju nekontroliranog širenja GMO-a u okoliš. Plan mjera za slučaj
nekontroliranog širenja GMO-a u okoliš odobrava nadležno tijelo izdavanjem
dopuštenja.
Plan mjera za otklanjanje nekontroliranog
širenja GMO-a u okolišu (u daljnjem tekstu: plan mjera) je dokument koji
opisuje radnje i mjere koje se provode u slučaju nesreće, i koje bi ublažile
moguće negativne posljedice na biološku raznolikost, okoliš i zdravlje ljudi.
Podnositelj prijave dužan je podnijeti plan
mjera, osim u slučaju propisanom u stavku 1. ovoga članka, i u sljedećim
slučajevima:
– po isteku pet godina od datuma zadnjeg
podnošenja plana mjera,
– u roku od trideset dana od dana promjene
uvjeta i stanja koji mogu ozbiljno utjecati na mjere propisane za slučaj
nesreće.
Plan mjera sadrži:
– način nadzora GMO-a u slučaju nekontroliranog
širenja u okoliš,
– ocjenu mogućih posljedica i ugroženost
biološke raznolikosti, okoliša i zdravlja ljudi,
– potrebne mjere zaštite,
– mjere potrebne za sprječavanje daljnjeg
širenja i uklanjanje GMO-a te sanaciju okoliša koji bi mogao biti izložen
nekontroliranom širenju GMO-a.
Pobliži sadržaj plana mjera i način njegove provedbe
propisuje čelnik nadležnog tijela iz članka 3. ovoga Zakona, uz suglasnost
čelnika središnjeg tijela državne uprave za zaštitu okoliša.
Članak 30.
Prijava za dobivanje dopuštenja za namjerno
uvođenje GMO-a u okoliš sadrži:
1. tehničku dokumentaciju s propisanim sastavnim
dijelovima,
2. procjenu rizika namjeravanog
uvođenja GMO-a u okoliš,
3. plan mjera za slučaj nekontroliranog širenja
GMO-a u okoliš,
4. plan praćenja (monitoringa)
utjecaja GMO-a na okoliš, bioraznolikost i zdravlje
ljudi,
5. podatke o postupanju s otpadom: vrsta otpada
koja se stvara, očekivana količina otpada, opis predviđenog načina obrade,
6. tehnike predviđene za uklanjanje ili
deaktiviranje GMO-a na kraju pokusa,
7. druge podatke koje podnositelj smatra
važnima.
Podnositelj se u prijavi može pozvati i na
podatke ili rezultate namjernog uvođenja koje je nadležnom tijelu podnio drugi
podnositelj, ako ti podaci nisu označeni kao tajni, ili ako je podnositelj
prijave pribavio pisanu suglasnost toga podnositelja.
Podnositelju prijave može se dopustiti,
izdavanjem jednog dopuštenja, namjerno uvođenje GMO-a u okoliš ili kombinacije
GMO-a na istom području ili na različitim područjima, ali za istu namjenu i u
određenom razdoblju.
Detaljan sadržaj prijave i način podnošenja
propisat će pravilnikom čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za
zaštitu prirode uz suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za
poslove zdravstva i poljoprivrede i šumarstva i zaštite okoliša.
Članak 31.
Sažetak prijave iz članka 30. ovoga Zakona
nadležno tijelo dostavlja u roku od trideset dana od primitka Europskoj
komisiji radi prosljeđivanja nadležnim tijelima država članica Europske unije
koje se o prijavi mogu očitovati. Cjelovitu prijavu nadležno tijelo dostavlja
nadležnom tijelu države članice Europske unije na njegov zahtjev.
Dostavljene primjedbe nadležnih tijela država
članica Europske unije, nadležno tijelo dužno je uzeti u obzir prilikom
odlučivanja o prijavi za izdavanje dopuštenja za namjerno uvođenje GMO-a u
okoliš.
Nadležno tijelo obavještava Europsku komisiju
unije o izdanim dopuštenjima za namjerno uvođenje GMO-a u okoliš, o razlozima
odbijanja izdavanja dopuštenja, te rezultatima namjernog uvođenja GMO-a u
okoliš.
Članak 32.
Nadležno tijelo iz članka 3. ovoga Zakona izdaje
dopuštenje za namjerno uvođenje GMO-a u okoliš po prethodno pribavljenom
mišljenju Odbora za uvođenje GMO-a u okoliš najkasnije u roku od devedeset dana
od primitka prijave, ako su ispunjeni svi propisani uvjeti.
Ako smatra potrebnim nadležno tijelo pisano će
zatražiti dodatne podatke od podnositelja i odrediti mu rok za dostavu
podataka. Rok u kojem je podnositelj prijave dužan dostaviti naknadno zatražene
podatke ne uzima se u obzir pri računanju roka za izdavanje dopuštenja iz
stavka 1. ovoga članka.
Ako podnositelj prijave ne dostavi nadležnom
tijelu dodatne podatke u roku iz stavka 2. ovoga članka, nadležno tijelo odbit
će prijavu.
Nadležno tijelo dužno je preslike prijave iz
članka 30. i 33. ovoga Zakona bez odgađanja proslijediti Odboru za uvođenje GMO-a
u okoliš.
Ako Odbor smatra da se iz podataka navedenih u
prijavi ne može jasno utvrditi kakvi će biti utjecaji namjernog uvođenja GMO-a
na zdravlje ljudi, okoliš i biološku raznolikost, može od nadležnog tijela
zatražiti da od podnositelja prijave zatraži dodatne podatke o utjecajima namjeravanog uvođenja GMO-a u okoliš.
Odbor za uvođenje GMO-a u okoliš dužan je
dostaviti svoje mišljenje u roku od četrdeset i pet dana od dana zaprimanja
prijave.
Članak 33.
Dopuštenje za namjerno uvođenje GMO-a u okoliš može
se izdati i po skraćenom postupku, ako postoji dovoljno podataka i iskustva o
namjernom uvođenju određenog GMO-a u određene ekološke sustave i ako GMO
ispunjava propisane uvjete, posebno u svezi s otklanjanjem opasnosti.
Za dobivanje dopuštenja za namjerno uvođenje
GMO-a u okoliš po skraćenom postupku podnosi se prijava.
Nadležno tijelo iz članka 3. ovoga Zakona
odlučuje o prijavi najkasnije u roku od trideset dana od dana zaprimanja
prijave, te izdaje dopuštenje ako su ispunjeni propisani uvjeti, po prethodno
pribavljenom mišljenju Odbora za uvođenje GMO-a u okoliš.
Nadležno tijelo može tražiti od podnositelja
prijave dodatne podatke i utvrđuje rok u kojem oni moraju biti dostavljeni. Rok
za dostavu dodatnih podataka ne računa se u rok propisan za izdavanje
dopuštenja.
Odbor za uvođenje GMO-a u okoliš dužan je pisano
mišljenje dostaviti nadležnom tijelu u roku od petnaest dana od dana dostave
preslike prijave.
Detaljan sadržaj prijave i način podnošenja
propisat će se pravilnikom iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona.
Članak 34.
Skraćeni postupak iz članka 33. ovoga Zakona
može se primijeniti ako je Europska komisija donijela odluku o primjeni takvog
postupka za određeni GMO, a u skladu s tom odlukom.
Nadležno tijelo prethodno obavještava Europsku
komisiju o primjeni skraćenog postupka za namjerno uvođenje GMO-a u okoliš.
Ako se ocijeni da su ispunjeni svi propisani
uvjeti, nadležno tijelo može predložiti Europskoj komisiji da odobri primjenu
skraćenog postupka za namjerno uvođenje određenog GMO-a u okoliš.
Članak 35.
Nadležno tijelo dužno je u postupku izdavanja
dopuštenja za namjerno uvođenje GMO-a u okoliš javnosti dati na uvid sadržaj
prijave, sadržaj tehničke dokumentacije, procjenu rizika i mišljenje Odbora za
uvođenje GMO-a u okoliš.
Javni poziv u kojem se navodi mjesto i vrijeme
za uvid iz stavka 1. ovoga članka te način davanja mišljenja i primjedbi
objavljuje se u sredstvima javnog priopćavanja.
Rok u kojem nadležno tijelo omogućava uvid te
davanje mišljenja i primjedbi ne može biti dulji od trideset dana, i ne računa
se u rok za izdavanje dopuštenja.
Nadležno tijelo dužno je u obrazloženju rješenja
o izdavanju dopuštenja očitovati se i o mišljenju javnosti i iznesenim
primjedbama.
Članak 36.
Ako nakon podnošenja prijave ili nakon izdavanja
dopuštenja za namjerno uvođenje GMO-a u okoliš dođe do bilo kakvih modifikacija
ili neplanirane promjene u namjernom uvođenju u okoliš koje bi mogle štetno
utjecati na biološku raznolikost, okoliš ili zdravlje ljudi, ili ako se dođe do
novih podataka, podnositelj prijave odnosno korisnik dužan je bez odgađanja:
– poduzeti mjere zaštite biološke raznolikosti
okoliša i zdravlja ljudi,
– obavijestiti nadležno tijelo o modifikacijama
ili neplaniranim promjenama i novim podacima,
– prilagoditi uvjete uvođenja u okoliš, koji su
bili predloženi u prijavi, nastalim promjenama.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nadležno
tijelo može zahtijevati od podnositelja prijave odnosno korisnika da izmijeni
uvjete namjernog uvođenja GMO-a u okoliš, ili privremeno ili trajno zabraniti
namjerno uvođenje GMO-a u okoliš.
U slučaju bilo kakvih modifikacija i
neplaniranih promjena u namjernom uvođenju u okoliš sukladno stavku 1. ovoga
članka, nadležno tijelo dužno je nakon obavljene procjene rizika obavijestiti
javnost.
Članak 37.
Korisnik je dužan, najkasnije šezdeset dana po
isteku roka za koje je nadležno tijelo izdalo dopuštenje za namjerno uvođenje
GMO-a u okoliš, ili u roku koji je određen u dopuštenju iz članka 32. i 33.
ovoga Zakona, dostaviti nadležnom tijelu izvješće o rezultatima namjernog
uvođenja GMO-a u okoliš.
Ako podnositelj odnosno korisnik namjerava bilo
koji materijal, dobiven od GMO-a koji je bio predmetom namjernog uvođenja u
okoliš, staviti na tržište kao proizvod, dužan je u izvješće iz stavka 1. ovoga
članka uključiti i podatke o tome.
Članak 38.
Podnositelj prijave odnosno korisnik dužan je u
slučaju neplaniranog širenja GMO-a u okoliš djelovati u skladu s planom mjera
iz članka 29. ovoga Zakona i obavijestiti nadležno tijelo i Državni zavod za
zaštitu prirode o:
– opsegu posljedica neplaniranog širenja GMO-a u
okoliš i ugroženosti biološke raznolikosti, okoliša ili zdravlja ljudi,
– provedenim i potrebnim mjerama za zaštitu
biološke raznolikosti, okoliša ili zdravlja ljudi,
– provedenim i potrebnim mjerama za umanjivanje
ili uklanjanje posljedica, uklanjanje GMO-a i sanaciju okoliša izloženog
neplaniranom širenju,
– drugim podacima potrebnim za ocjenu utjecaja
neplaniranog širenja GMO-a na biološku raznolikost, okoliš i zdravlje ljudi.
Nadležno tijelo u suradnji s drugim nadležnim
tijelima donosi i provodi program uklanjanja posljedica nekontroliranog širenja
GMO-a u okolišu.
U programu iz stavka 2. ovoga članka, na temelju
ocjene opasnosti, određuju se nositelji, uvjeti i mjere za umanjivanje ili
otklanjanje posljedica i sprječavanje daljnjega nekontroliranog širenja GMO-a,
način pokrivanja troškova i potrebna ograničenja ili zabrane u svezi s daljnjim
uvođenjem GMO-a u okoliš, prometom ili uporabom.
Nadležno tijelo dužno je o događaju iz stavka 1.
ovoga članka, te o pripremi i provedbi programa iz stavka 2. ovoga članka,
izvijestiti Vladu Republike Hrvatske i javnost.
U slučajevima neplaniranog širenja GMO-a u
okoliš koje može imati značajne negativne posljedice na biološku raznolikost,
okoliš i zdravlje ljudi, nadležno tijelo će obavijestiti ugrožene ili
potencijalno ugrožene države i, kada je to potrebno, odgovarajuće međunarodne
organizacije, te im staviti na raspolaganje sve podatke potrebne za utvrđivanje
prikladnih mjera.
Stavljanje na tržište GMO-a i proizvoda koji
sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a
Članak 39.
Podnositelj prijave dužan je pribaviti
dopuštenje za svaki GMO ili proizvod koji sadrži i/ili se sastoji ili potječe
od GMO-a koji namjerava prvi put staviti na tržište.
Podnositelj prijave dužan je prije podnošenja
prijave za izdavanje dopuštenja za stavljanje na tržište GMO-a ili proizvoda
koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a izraditi procjenu rizika koji
može izazvati namjeravano stavljanje na tržište.
U procjeni se utvrđuje, na temelju analize
karakteristika GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od
GMO-a, te njegove uporabe, ocjena mogućih štetnih utjecaja i posljedica na
biološku raznolikost, okoliš i zdravlje ljudi, stupanj opasnosti, kao i
potrebne mjere za nadzor.
Sadržaj i opseg procjene rizika za stavljanje na
tržište GMO-a ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a,
metodologiju za izradu procjene i uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba za
izradu procjene rizika, propisat će pravilnikom čelnik središnjeg tijela
državne uprave nadležnog za zdravstvo uz suglasnost čelnika središnjeg tijela
državne uprave nadležnog za poljoprivredu, šumarstvo i veterinarstvo.
Procjenu rizika izrađuju pravne osobe koje
ovlasti čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zdravstvo uz
suglasnost čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poljoprivredu,
šumarstvo i veterinarstvo.
Članak 40.
Nadležno tijelo potvrđuje primitak prijave iz
članka 39. ovoga Zakona, te sažetak dosjea prijave bez odgađanja dostavlja
Europskoj komisiji i nadležnim tijelima država članica Europske unije.
Članak 41.
Podnositelj može u prijavi označiti podatke koji
su poslovna tajna ili koji su zaštićeni na temelju posebnog propisa. Podaci
koji će se u postupku smatrati tajnima moraju biti provjereno utemeljeni.
Nadležno tijelo će, nakon savjetovanja s
podnositeljem prijave, odlučiti koji će se podaci u postupku smatrati tajnim.
Podnositelj u prijavi kao tajne podatke ne smije
označiti:
– ime i prezime, tvrtku i sjedište tvrtke,
– namjeravani način
uporabe GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a,
uvjete stavljanja proizvoda na tržište i uvjete njegove uporabe,
– karakteristike GMO-a i proizvoda, odnosno
GMO-a koji sadrži,
– plan monitoringa u
svezi sa stavljanjem GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu
od GMO-a na tržište, njegovom uporabom i mjerama u slučaju nepredviđenih rizika
vezanih uz stavljanje na tržište ili uporabu,
– procjenu rizika.
Podaci će se smatrati tajnim i u slučaju da
podnositelj svoju prijavu povuče.
Članak 42.
Prijava za dobivanje dopuštenja za stavljanje na
tržište GMO-a ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a,
mora sadržavati:
1. tehničku dokumentaciju s propisanim sastavnim
dijelovima,
2. procjenu rizika za okoliš sukladno odredbama
članka 28. ovoga Zakona,
3. podatke o uvjetima stavljanja na tržište,
uključujući posebne uvjete uporabe i rukovanja s proizvodom,
4. plan monitoringa
utjecaja proizvoda i njegove uporabe na biološku raznolikost, okoliš i zdravlje
ljudi, uključujući razdoblje u kojem će se provoditi plan monitoringa,
5. prijedlog razdoblja za koje se traži
dopuštenje,
6. prijedlog označavanja proizvoda,
7. prijedlog pakiranja proizvoda,
8. sažetak tehničke dokumentacije.
Podnositelj može u prijavu uključiti podatke o
rezultatima namjernog uvođenja u okoliš istog GMO-a ili kombinacije GMO-a koju
sadrži proizvod, koja je bila predmet njegove ranije prijave, ili se takvo
namjerno uvođenje još provodi.
Podnositelj prijave može se pozvati na podatke
ili rezultate koji se odnose na proizvode koje je nadležnom tijelu predložio
drugi podnositelj, ako ti podaci nisu tajni i ako ima njegov pisani pristanak.
Podnositelj prijave dužan je za svaku namjeravanu uporabu GMO-a ili proizvoda koji sadrže i/ili
se sastoje ili potječu od GMO-a, koja je drugačija od dopuštene, podnijeti
nadležnom tijelu novu prijavu radi dobivanja dopuštenja za stavljanje na
tržište.
Sadržaj prijave i tehničke dokumentacije za
stavljanje na tržište GMO-a ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili
potječu od GMO-a, uvjete monitoringa, označavanja i
pakiranja proizvoda propisat će se sukladno nadležnostima utvrđenim člankom 39.
stavkom 4. ovoga Zakona.
Članak 43.
Nadležno tijelo ispituje i utvrđuje sukladnost
prijave iz članka 42. ovoga Zakona s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa,
te nakon pribavljanja mišljenja Odbora za uvođenje GMO-a u okoliš i/ili
Hrvatske agencije za hranu i provedene javne rasprave, izrađuje izvješće o
procjeni prikladnosti stavljanja na tržište GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili
se sastoje ili potječu od GMO-a u kojem se navodi da je određeni GMO i proizvod
koji sadrži i/ili se sastoji ili potječe od GMO-a:
– prikladan za stavljanje na tržište,
– prikladan za stavljanje na tržište po
određenim dodatnim uvjetima, ili
– neprikladan za stavljanje na tržište.
Odbor za uvođenje GMO-a u okoliš i/ili Hrvatska
agencija za hranu dužna je pisano mišljenje iz stavka 1. ovoga članka dostaviti
nadležnom tijelu najkasnije u roku od četrdeset i pet dana od dana kada mu je
ono dostavilo presliku prijave. Ako Odbor za uvođenje GMO-a u okoliš i/ili
Hrvatska agencija za hranu u navedenom roku ne dostavi mišljenje, smatra se da
je mišljenje negativno.
Nadležno tijelo dostavlja izvješće iz stavka 1.
ovoga članka podnositelju prijave najkasnije šezdeset dana od primitka prijave.
Podnositelj prijave može u roku od sedam dana od
primitka izvješća iz stavka 1. ovoga članka prijavu za dobivanje dopuštenja za stavljanje
na tržište GMO-a ili proizvoda koji sadrži i/ili se sastoji ili potječe od
GMO-a povući ili pisano obavijestiti nadležno tijelo da namjerava prijavu
dopuniti, ako iz izvješća proizlazi da je određeni GMO ili proizvod koji sadrži
i/ili se sastoji ili potječe od GMO-a prikladan za stavljanje na tržište pod
dodatnim uvjetima.
Ako podnositelj prijave iz stavka 4. ovoga
članka pisano obavijesti nadležno tijelo da namjerava prijavu dopuniti, odredit
će mu se rok u kojem mora dopunu prijave dostaviti. Rok za dopunu prijave ne
ubraja se u rok propisan za izdavanje dopuštenja iz članka 46. stavka 1. ovoga
Zakona.
Ako podnositelj prijave iz stavka 4. ovoga
članka ne obavijesti u propisanom roku nadležno tijelo o namjeri dopune prijave
u slučaju kada iz izvješća proizlazi da je određeni GMO ili proizvod koji
sadrži i/ili se sastoji ili potječe od GMO-a prikladan za stavljanje na tržište
pod dodatnim uvjetima, smatra se da je prijava povučena.
Nadležno tijelo obustavit će postupak za
izdavanje dopuštenja ako je podnositelj prijave povukao prijavu u roku iz
stavka 4. ovoga članka ili nije dopunio prijavu u određenom roku iz stavka 5.
ovoga članka, odnosno ako u propisanom roku ne obavijesti nadležno tijelo o
namjeri dopune prijave prema stavku 6. ovoga članka.
Nadležno tijelo propisuje opseg i sadržaj
izvješća iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 44.
Izvješće iz članka 43. stavka 1. točke 1. i 2.
ovoga Zakona, nadležno tijelo dostavlja Europskoj komisiji u roku od devedeset
dana od primitka prijave sa svim utvrđenim podacima.
Izvješće iz članka 43. stavka 1. točke 3. ovoga
Zakona, nadležno tijelo dostavlja Europskoj komisiji sa svim utvrđenim podacima
najranije u roku od petnaest dana od dostave podnositelju prijave, a najkasnije
u roku od sto i pet dana od zaprimanja prijave.
Europska komisija i nadležna tijela država
članica Europske unije mogu nadležnom tijelu dostaviti, u roku od šezdeset dana
od dostave izvješća iz članka 43. ovoga Zakona, očitovanje i obrazložene
prigovore u pogledu stavljanja na tržište određenog GMO-a ili proizvoda koji
sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a.
Nadležno tijelo dužno je razmotriti u suradnji s
Europskom komisijom i nadležnim tijelima država članica Europske unije sporna
pitanja radi postizanja dogovora u roku od četrdeset i pet dana, u koji se ne
računaju dani tijekom kojih se očekuju podaci od podnositelja prijave, a
najkasnije u roku od sto i pet dana od dana dostave izvješća.
Dopuštenje za stavljanje na tržište određenog
GMO-a ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a nadležno
tijelo može izdati ako u roku iz stavka 3. ovoga članka nisu podneseni
obrazloženi prigovori Europske komisije ili nadležnih tijela država članica
Europske unije, odnosno ukoliko su sva sporna pitanja riješena u roku iz stavka
4. ovoga članka.
Nadležno tijelo obavještava Europsku komisiju i
nadležna tijela država članica Europske unije o izdavanju dopuštenja za
stavljanje na tržište GMO-a ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili
potječu od GMO-a u roku trideset dana od izdavanja dopuštenja.
Članak 45.
Ako stavljanje na tržište GMO-a ili proizvoda
koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a uključuje i njegovo namjerno
uvođenje ili mogućnost nenamjernog uvođenja u okoliš, nadležno tijelo zatražit
će mišljenje Odbora za uvođenje GMO-a u okoliš.
Odbor iz stavka 1. ovoga članka dužan je,
najkasnije u roku od četrdeset i pet dana, nadležnom tijelu dostaviti pisano
mišljenje o uvođenju u okoliš odnosno namjeravanom
stavljanju na tržište GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili
potječu od GMO-a. Mišljenje se daje na temelju cjelovite analize sigurnosti
proizvoda i njegova utjecaja na biološku raznolikost, okoliš i zdravlje ljudi.
Ako mjerodavni Odbor u navedenom roku ne dostavi
mišljenje, smatra se da je mišljenje negativno.
Članak 46.
Nadležno tijelo odlučuje o dopuštenju za
stavljanje na tržište GMO-a ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili
potječu od GMO-a nakon provedenog ispitivanja udovoljava li prijava propisanim
uvjetima, te nakon pribavljanja mišljenja Odbora za uvođenje GMO-a u okoliš
i/ili Hrvatske agencije za hranu, a nakon provedene javne rasprave i izrade
izvješća o procjeni prikladnosti stavljanja na tržište GMO-a i proizvoda koji
sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, u roku od sto i pet dana od dana
zaprimanja prijave.
Dopuštenje za stavljanje na tržište izdaje se
najdulje na rok od pet godina, uz mogućnost produljenja sukladno odredbama
ovoga Zakona.
Provedbene propise kojima će se urediti postupci
za izdavanje dopuštenja donijet će čelnik nadležnog tijela sukladno
nadležnostima utvrđenim člankom 39. stavkom 4. ovoga Zakona.
Na proizvodnju, zdravstvenu ispravnost,
deklariranje i označavanje hrane i hrane za životinje, te stavljanje na tržište
hrane i hrane za životinje koja sadrži ili potječe od GMO-a, primjenjuju se
odredbe ovoga Zakona i posebnih propisa.
Članak 47.
Dopuštenje za stavljanje na tržište GMO-a i
proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, sadrži:
– podatke o GMO-u i/ili proizvodu koji sadrži i/ili
se sastoji ili potječe od GMO-a,
– namjenu i opseg za koju se izdaje dopuštenje,
uključujući identifikaciju proizvoda s naznakom njegovih karakteristika,
– vrijeme važenja dopuštenja,
– uvjete stavljanja na tržište, uključujući
posebne uvjete za uporabu, rukovanje, pakiranje, te uvjete za zaštitu okoliša
ili specifičnoga ekološkog sustava ili geografskog područja,
– obvezu kontroliranja uzoraka i dostavljanja
rezultata nadležnom tijelu na njegov zahtjev,
– uputu za označavanje,
– uputu za monitoring,
uključujući obvezu izvješćivanja nadležnog tijela o rezultatima monitoringa,
– druge uvjete koje je dužna ispunjavati osoba
koja proizvod stavlja na tržište ili ga rabi.
Dopuštenje, osim podataka koji su propisani i
označeni kao tajni i procjene rizika za biološku raznolikost, okoliš i zdravlje
ljudi iz članka 39. ovoga Zakona, moraju biti dostupni javnosti u skladu s ovim
Zakonom i drugim propisima.
Članak 48.
Nadležno tijelo može u postupku izdavanja
dopuštenja za stavljanje na tržište određenog GMO-a i proizvoda koji sadrže
i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, nakon pribavljanja mišljenja Odbora za
uvođenje GMO-a u okoliš i/ili Hrvatske agencije za hranu, podnositelju prijave
rješenjem priznati valjanost isprave na temelju koje je dobio dopuštenje za stavljanje
GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a na tržište
Europske unije, ako su u njoj određeni uvjeti takvi da udovoljavaju i uvjetima
u Republici Hrvatskoj.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka zamjenjuje
dopuštenje za stavljanje na tržište GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se
sastoje ili potječu od GMO-a po ovom Zakonu.
U rješenju iz stavka 2. ovoga članka određuje se
i uputa o praćenju stanja te obveza izvješćivanja nadležnog tijela o
rezultatima praćenja stanja.
Bez obzira na odredbu stavka 1. ovoga članka,
nadležno tijelo može, nakon pribavljanja mišljenja Odbora za uvođenje GMO-a u
okoliš i/ili Hrvatske agencije za hranu, privremeno ograničiti ili zabraniti
stavljanje na tržište određenog GMO-a ili proizvoda koji sadrže i/ili se
sastoje ili potječu od GMO-a ako je na temelju informacija o novim ili dodatnim
znanstveno utemeljenim podacima utvrdilo da GMO ili proizvod koji sadrži i/ili
se sastoji ili potječe od GMO-a može predstavljati rizik, koji prilikom
izdavanja dopuštenja nije bio uzet u obzir. U ovom slučaju nadležno tijelo o
svojoj odluci obavješćuje nadležno tijelo Europske unije.
Članak 49.
Podnositelj prijave, odnosno korisnik koji
namjerava tražiti produljenje dopuštenja za stavljanje na tržište GMO-a ili
proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, mora najkasnije
devet mjeseci prije isteka važenja dopuštenja dostaviti nadležnom tijelu
prijavu koja sadrži:
– preslik dopuštenja
za stavljanje na tržište koje želi produljiti,
– izvješće o rezultatima monitoringa,
izrađeno u skladu s propisanom metodologijom,
– nove informacije o opasnosti proizvoda za
biološku raznolikost, okoliš i zdravlje ljudi, ako s takvim informacijama
raspolaže,
– prijedlog za izmjenu ili dopunu uvjeta za
stavljanje na tržište iz prvog dopuštenja, a posebno onih koji se tiču monitoringa i vremenskog ograničenja važenja dopuštenja,
ako je to potrebno.
Na postupak rješavanja prijave za produljenje
dopuštenja odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 42., 43. i 44. ovoga
Zakona.
Važenje dopuštenja može se produljiti do pet
godina.
Podnositelj prijave, odnosno korisnik koji od
nadležnog tijela zahtijeva produljenje dopuštenja za stavljanje na tržište
GMO-a ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, sukladno
stavku 1. ovoga članka, može nastaviti sa stavljanjem proizvoda na tržište pod
uvjetima koji su utvrđeni u prvom, odnosno prethodnom dopuštenju sve dok ne
dobije rješenje sukladno stavku 2. ovoga članka.
Članak 50.
Ako podnositelj prijave odnosno korisnik nakon
dobivanja dopuštenja sazna za nove informacije koje se tiču opasnosti GMO-a ili
proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a za biološku
raznolikost, okoliš i zdravlje ljudi dužan je bez odgađanja poduzeti mjere za
zaštitu biološke raznolikosti, okoliša i zdravlja ljudi i o tome obavijestiti
nadležno tijelo koje je izdalo dopuštenje.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka podnositelj
prijave, odnosno korisnik dužan je, na temelju promijenjenih uvjeta, nadležnom
tijelu podnijeti novu prijavu.
Nove informacije o opasnostima za biološku
raznolikost, okoliš i zdravlje ljudi dužan je dostaviti svaki korisnik GMO-a
ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a nadležnom
tijelu i/ili podnositelju prijave.
Ako nadležnom tijelu postanu dostupne, prije ili
tijekom postupka za izdavanje dopuštenja, nove informacije u svezi s
opasnostima koje predstavlja GMO ili proizvod koji sadrži i/ili se sastoji ili
potječe od GMO-a ili njegova uporaba, te informacije mora uzeti u obzir
prilikom donošenja odluke o stavljanju GMO-a ili proizvoda koji sadrži i/ili se
sastoji ili potječe od GMO-a na tržište.
Ako nadležnom tijelu postanu dostupne nove
informacije nakon što je dopuštenje postalo pravomoćno, o tome je dužno
obavijestiti i zatražiti mišljenje nadležnog Odbora, te na temelju dobivenog
mišljenja izdati rješenje kojim mijenja i/ili dopunjava važeće dopuštenje, ako
je podnositelj prijave, odnosno korisnik s time suglasan, ili ga ukinuti.
Članak 51.
Podnositelj prijave odnosno korisnik prilikom
stavljanja na tržište dužan je označiti vidnom oznakom na ambalaži i na
popratnoj dokumentaciji da je taj proizvod GMO ili da sadrži i/ili se sastoji
ili potječe od GMO-a, kao i druge propisane podatke vezane za proizvod ili
njegovu uporabu.
Oznaka mora jasno navoditi »genetski modificiran
organizam« ili sadržavati rečenicu »ovaj proizvod sadrži genetski modificirane
organizme«, odnosno »ovaj proizvod potječe od genetski modificiranih
organizama«.
Za proizvode gdje se slučajni ili tehnološki
neizbježni tragovi dopuštenih GMO-a ne mogu isključiti, Vlada Republike
Hrvatske će na prijedlog nadležnog tijela uredbom utvrditi razinu ispod koje ti
proizvodi ne moraju biti označeni.
Osoba koja stavlja na tržište GMO ili proizvode
koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a dužna je dokazati nadležnom
tijelu da je poduzela sve mjere potrebne za izbjegavanje slučajnog ili
tehnološki neizbježnog onečišćenja dopuštenim GMO-om.
Članak 52.
Korisnik odnosno osoba koja stavlja na tržište
GMO ili proizvode koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a dužna je
osigurati da se osobi koja prihvaća proizvod dostavi dokumentacija iz koje je
vidljivo:
– da se radi o GMO-u ili proizvodu koji sadrži
i/ili se sastoji ili potječe od GMO-a i
– odgovarajući jedinstveni kod (brojčani i
abecedni) dodijeljen tom GMO-u.
Kod stavljanja na tržište GMO-a ili proizvoda
koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, prodavatelj je dužan
korisniku dostaviti dokumentaciju s podacima navedenim u stavku 1. ovoga
članka.
Osoba iz stavka 1. koja stavlja na tržište GMO
ili proizvode koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a dužna je voditi
bazu podataka i osigurati postupak koji će omogućiti identifikaciju, za
razdoblje od pet godina od svakog stavljanja na tržište, osobe od koje je GMO
ili proizvod koji sadrži i/ili se sastoji ili potječe od GMO-a pribavljen i
osoba kojima su ti proizvodi učinjeni dostupnima, izuzev krajnjih korisnika.
Rukovanje, prijevoz i pakiranje GMO-a
Članak 53.
Prilikom svakog rukovanja, prijevoza i pakiranja
GMO-a popratnom dokumentacijom treba jasno obilježiti GMO:
– koji je namijenjen izravnom korištenju za
hranu ili stočnu hranu ili za preradu i naznačiti da nisu namijenjeni namjernom
uvođenju u okoliš, te navesti mjesto za pribavljanje daljnjih informacija,
– koji je namijenjen za ograničenu uporabu, te
označiti sve uvjete i zahtjeve za sigurno rukovanje, skladištenje, prijevoz i
uporabu, mjesto za pribavljanje daljnjih informacija, uključujući ime i adresu
pojedinca ili institucije kojima je povjeren GMO,
– koji je namijenjen namjernom uvođenju u
okoliš, te označiti identitet i odgovarajuće značajke i /ili obilježja, sve
uvjete za sigurno rukovanje, skladištenje, prijevoz i korištenje, kao i mjesto
za pribavljanje daljnjih informacija.
Uvjete u svezi s rukovanjem i pakiranjem, te
kopnenim, željezničkim, zračnim i riječnim prijevozom GMO-a, uzimajući u obzir
međunarodne propise i praksu, čelnik nadležnog tijela propisat će pravilnikom.
Uvjete u svezi s obilježavanjem GMO-a donijet će
nadležno tijelo, svako u sklopu svojeg djelokruga.
U kopnenom, željezničkom, zračnom i riječnom
prijevozu i provozu, te postupanju sa živim modificiranim organizmima koji su opasni
po okoliš, primjenjuju se odredbe posebnih propisa koji uređuju prijevoz,
provoz i postupanje s opasnim tvarima, ako ovim Zakonom ili na temelju njega
donesenim propisom nije drugačije određeno.
Uvjete u svezi s rukovanjem, pakiranjem,
obilježavanjem i prijevozom GMO-a u pomorskom prometu propisat će posebnim
propisom čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove mora.
Postupanje s otpadom nastalim uporabom GMO-a
Članak 54.
Podnositelj prijave ili osoba koja uporabljuje
GMO dužna je na propisan način zbrinuti i trajno neškodljivo uništiti nastali
otpad koji sadrži i/ili se sastoji ili potječe od GMO-a na način da GMO više
nije sposoban za reprodukciju ili prijenos genetskog materijala, te da se
njegov genetski materijal ne može prenijeti na druge organizme.
III. ODGOVORNOST ZA
ŠTETU NASTALU UPORABOM GMO-a
Članak 55.
Korisnik koji uvozi GMO, stavlja na tržište,
rabi ili proizvodi GMO ili proizvode koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu
od GMO-a dužan je nadoknaditi štetu koju prouzroči prekograničnim prijenosom,
provozom, uporabom, uvođenjem u okoliš ili stavljanjem GMO-a ili proizvoda koji
sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a na tržište, sukladno posebnim
propisima.
IV. ZNANSTVENO-STRUČNA
TIJELAZA PROVEDBU ZAKONA
Članak 56.
Radi praćenja stanja i razvoja na području
rukovanja s GMO-om te pružanja stručne pomoći nadležnim tijelima u provedbi
ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske odlukom osniva Vijeće za genetski
modificirane organizme (u daljnjem tekstu: Vijeće).
Vijeće ima sedamnaest članova koje imenuje Vlada
Republike Hrvatske na prijedlog nadležnog tijela za zaštitu prirode, zaštitu
okoliša, znanost, zdravstvo i socijalnu skrb, poljoprivredu i šumarstvo, rad i
gospodarstvo, na vrijeme od četiri godine.
Vijeće između svojih članova bira predsjednika i
njegova zamjenika. Vijeće je u svom radu samostalno i neovisno i njegov rad je
javan.
Vijeće donosi poslovnik kojim uređuje način
svoga rada.
Sredstva za rad Vijeća i obavljanje
stručno-administrativnih poslova osiguravaju se u državnom proračunu.
Članak 57.
Vijeće obavlja sljedeće poslove:
– prati stanje i razvoj na području korištenja
genetske tehnologije i uporabe GMO-a,
– prati stručno-znanstvena postignuća i daje
mišljenja i poticaje u svezi s uporabom genetske tehnologije i uporabom GMO-a,
– daje mišljenja u svezi sa socijalnim, etičkim,
tehničkim i tehnološkim, znanstvenim i drugim uvjetima korištenja GMO-a,
– savjetuje nadležna tijela o pitanjima vezanim
za uporabu GMO-a i genetske tehnologije,
– izvješćuje javnost o stanju i razvoju na
području uporabe genetske tehnologije i uporabe GMO-a, te o svojim stajalištima
i mišljenjima.
Članak 58.
Na prijedlog nadležnih tijela za provedbu ovoga
Zakona, Vijeće imenuje na vrijeme od četiri godine:
– Odbor za ograničenu uporabu GMO-a,
– Odbor za uvođenje GMO-a u okoliš.
Članak 59.
Odbor za ograničenu uporabu GMO-a ima jedanaest
članova, znanstvenika i stručnjaka s područja mikrobiologije, genetike,
medicine, biokemije i molekularne biologije, farmacije, biotehnologije,
poljoprivrede, šumarstva i veterine, zaštite na radu, zaštite prirode i zaštite
okoliša.
Odbor za uvođenje GMO-a u okoliš ima devet
članova, znanstvenika i stručnjaka s područja genetike, ekologije, zaštite
okoliša, zaštite prirode, poljoprivrede, šumarstva, veterine, biokemije i
molekularne biologije, mikrobiologije i medicine.
Članak 60.
Odbori iz članka 59. ovoga Zakona:
– daju mišljenja o uporabi GMO-a u upravnim
postupcima i drugim postupcima sukladno ovom Zakonu,
– daju mišljenje i prijedloge u pripremi propisa
o uporabi GMO-a,
– daju mišljenja i prijedloge nadležnim tijelima
državne uprave o pitanjima uporabe GMO-a,
– obavljaju i druge stručne poslove propisane
ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima.
Odbori o svom radu podnose godišnja izvješća
Vijeću, koja se objavljuju na način dostupan javnosti.
Sredstva za rad odbora i obavljanje
stručno-administrativnih poslova osigurava središnje tijelo državne uprave
nadležno za poslove zdravstva.
Članak 61.
Članovi Vijeća i odbora dužni su tijekom svojeg
mandata i po isteku mandata čuvati podatke koji su označeni kao tajni u skladu
s odredbama ovoga Zakona.
Tajnost podataka dužni su čuvati i svi vanjski
suradnici koji sudjeluju u radu Vijeća i odbora ili koji sudjeluju u postupku
izdavanja dopuštenja prema odredbama ovoga Zakona.
V. UPISNIK GMO-a
Članak 62.
Jedinstveni upisnik GMO-a vodi središnje tijelo
državne uprave za poslove zdravstva, a posebne upisnike nadležna tijela
sukladno svom djelokrugu.
U upisniku GMO-a vode se evidencije o zatvorenim
sustavima, izdanim potvrdama i dopuštenjima za ograničenu uporabu GMO-a,
namjernom uvođenju GMO-a u okoliš i stavljanju GMO-a ili proizvoda koji sadrže
i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a na tržište.
Evidencija sadrži podatke iz prijave, a posebno:
1. tvrtku i sjedište podnositelja prijave:
– zatvorenog sustava,
– za ograničenu uporabu GMO-a,
– za namjerno uvođenje GMO-a u okoliš,
– za stavljanje GMO-a i proizvoda koji sadrže
i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a na tržište,
2. naziv, razinu opasnosti i opis zatvorenog
sustava,
3. podatke o ograničenoj uporabi i podatke o
uvrštavanju u razinu opasnosti,
4. podatke o namjernom uvođenju GMO-a u okoliš,
uključujući točnu lokaciju uvođenja GMO-a,
5. podatke o stavljanju GMO-a i proizvoda koji
sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a na tržište.
Sastavni dio upisnika iz stavka 1. ovoga članka
čine izdane potvrde i dopuštenja za ograničenu uporabu, namjerno uvođenje u
okoliš ili stavljanje GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili
potječu od GMO-a na tržište.
Svatko ima pravo uvida u podatke iz upisnika
GMO-a te zahtijevati i dobiti ispise iz upisnika GMO-a uz plaćanje stvarnih
troškova izdavanja ispisa.
U upisnik GMO-a ne smiju se upisivati podaci
koji su označeni, sukladno ovom Zakonu, kao poslovna tajna, ili koji uživaju
zaštitu na temelju posebnog propisa.
Oblik i način vođenja upisnika GMO-a i način
određivanja troškova ispisa propisat će pravilnikom čelnik središnjeg tijela
državne uprave nadležnog za zdravstvo uz suglasnost čelnika drugih nadležnih
tijela.
VI. NADZOR
Upravni nadzor
Članak 63.
Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovoga
Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja nadležno tijelo, svako u
svojem djelokrugu.
Inspekcijski nadzor
Članak 64.
Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i
na temelju njega donesenih propisa obavljaju inspekcije nadležnih tijela iz
članka 3. ovoga Zakona, sukladno svojem djelokrugu.
Članak 65.
U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor
inspekcije iz članka 64. ovoga Zakona ima pravo i obvezu nadziranim osobama,
koje nemaju dopuštenje nadležnog tijela ili druge suglasnosti, rješenjem
zabraniti prekogranični promet, provoz, ograničenu uporabu, namjerno uvođenje u
okoliš i stavljanje na tržište GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje
ili potječu od GMO-a.
Inspektor može narediti hitne mjere radi zaštite
života ljudi i životinja te smanjivanja štete nastale zbog obavljanja
nedopuštenih djelatnosti, radnji ili zahvata.
Članak 66.
Ako postoji sumnja da se uvozi, uvodi u okoliš,
stavlja na tržište, uporabljuje ili odlaže u okoliš GMO ili proizvod koji
sadrži i/ili se sastoji ili potječe od GMO-a suprotno odredbama ovoga Zakona
ili posebnog propisa, inspektor nadležnog tijela (u daljnjem tekstu: inspektor)
će zatražiti od uvoznika, odnosno korisnika vjerodostojnu ispravu, te odrediti
rok u kojemu se isprava ima predočiti.
Ako uvoznik ili korisnik u određenom roku ne
predoči vjerodostojnu ispravu, inspektor će privremeno zabraniti uvoz,
ograničenu uporabu, uvođenje u okoliš, stavljanje na tržište, ili odlaganje u
okoliš, a uzorak će dostaviti na analizu ovlaštenom laboratoriju.
Ako se analizom utvrdi da se radi o nedopuštenom
GMO-u ili proizvodu koji sadrži i/ili se sastoji ili potječe od GMO-a inspektor
će zabraniti uvoz, ograničenu uporabu, uvođenje u okoliš, stavljanje na tržište
ili odlaganje u okoliš, a uzeti uzorci i/ili zaplijenjeni genetski modificirani
organizmi i proizvodi trajno i neškodljivo će se uništiti.
Troškove analize i uništavanja, kao i privremene
pohrane i čuvanja, ako se analizom utvrdi da se radi o nedopuštenom uvozu,
ograničenoj uporabi, uvođenju u okoliš, stavljanju na tržište ili odlaganju u
okoliš, snosi uvoznik, odnosno korisnik GMO-a ili proizvoda koji sadrži i/ili
se sastoji ili potječe od GMO-a.
VII. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 67.
Novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do
1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako:
– bez dopuštenja ili suprotno utvrđenim uvjetima
uvodi u okoliš GMO (članak 26.),
– uvodi genetski modificirani reprodukcijski
materijal u okoliš izvan dopuštenih površina (članak 27.),
– uvodi GMO u zaštićenim područjima i u
područjima ekološke mreže, područjima namijenjenim ekološkoj proizvodnji
poljoprivrednih proizvoda i ekološkim oblicima turizma te područjima koja
predstavljaju zaštitne zone utjecaja (članak 27.).
Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do
70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna
osoba u pravnoj osobi.
Članak 68.
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do
500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako:
– obavlja poslove ovlaštenog laboratorija bez
dopuštenja nadležnog tijela ili suprotno dopuštenom načinu rada (članak 10.),
– uvozi GMO bez dopuštenja ili na nedopušten
način (članak 12.),
– provodi ograničenu uporabu GMO-a suprotno
propisanim kontrolnim i drugim sigurnosnim mjerama i suprotno propisanim
kriterijima vezanim uz razinu opasnosti (članak 14.),
– koristi zatvoreni sustav bez prijave nadležnom
tijelu i upisa u upisnik GMO-a (članak 15.),
– ne uvrsti ograničenu uporabu GMO-a u
odgovarajuću razinu opasnosti (članak 16.),
– ne izradi plan mjera za slučaj nesreće (članak
17. stavak 1.),
– ne dostavi podatke o planu mjera nadležnom
tijelu i drugom nadležnom tijelu, te podatke ne učini dostupne javnosti (članak
17. stavak 2. i 3.),
– uporabljuje GMO iz 1. razine opasnosti bez
potvrde o upisu u upisnik GMO-a (članak 20. stavak 1.),
– ne dostavi nadležnom tijelu na njegov zahtjev
procjenu rizika (članak 20. stavak 2.),
– provodi ograničenu uporabu GMO-a iz 2. razine
opasnosti bez prijave nadležnom tijelu i suprotno propisanim uvjetima (članak
21.),
– provodi ograničenu uporabu GMO-a iz 3. i 4.
razine opasnosti bez dopuštenja nadležnog tijela ili suprotno uvjetima utvrđenim
u dopuštenju (članak 22.),
– ne postupa sukladno zahtjevima nadležnog
tijela (članak 23. i 24.),
– se u slučaju nesreće ne pridržava plana mjera
utvrđenih za slučaj nesreće ili o njoj ne obavijesti nadležno tijelo (članak
25.),
– ne izradi procjenu rizika, odnosno opasnosti i
plan mjera za slučaj nekontroliranog širenja GMO-a (članak 28. i 29.),
– ne izvijesti nadležno tijelo o promjenama i ne
postupi po zahtjevu nadležnog tijela da izmijeni uvjete uvođenja GMO-a u okoliš
(članak 36.),
– ne dostavi nadležnom tijelu izvješće o
rezultatima namjernog uvođenja GMO-a u okoliš u propisanom roku (članak 37.
stavak 1.),
– u slučaju neplaniranog širenja GMO-a u okoliš
ne djeluje u skladu s planom mjera i o događaju ne obavijesti nadležno tijelo (članak
38. stavak 1.),
– stavlja proizvod od GMO-a na tržište bez
dopuštenja ili suprotno dopuštenju (članak 39. i 46. stavak 2.),
– ne izvijesti nadležna tijela o opasnostima
proizvoda od GMO-a i ne podnese novu prijavu (članak 50.),
– stavlja na tržište proizvod od GMO-a bez
potrebne dokumentacije, ili koji nije označen na propisani način (članak 51. i
52.),
– u rukovanju, pakiranju, prijevozu i provozu
GMO-a ne primjenjuje propise o prijevozu opasnih tvari (članak 53.),
– ne zbrinjava i trajno neškodljivo ne uništava
nastali otpad koji sadrži i/ili se sastoji ili potječe od GMO-a na propisan
način (članak 54.),
– ako ne nadoknadi štetu koju prouzroči
nedopuštenim prekograničnim prijenosom, provozom, uporabom, namjernim uvođenjem
u okoliš ili stavljanjem GMO-a ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili
potječu od GMO-a na tržište (članak 55.).
Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do
50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna
osoba u pravnoj osobi.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE
ODREDBE
Članak 69.
Postupke započete prema Zakonu o zaštiti prirode
(»Narodne novine«, broj 162/03), a koji se odnose na GMO i proizvode koji
sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, nastavit će nadležna tijela prema
odredbama ovoga Zakona.
Prijave za ograničenu uporabu GMO-a prema ovom
Zakonu korisnici su dužni podnijeti u roku od tri mjeseca od donošenja podzakonskih propisa iz članaka 15. i 21. ovoga Zakona.
Nadležna tijela iz članka 3. ovoga Zakona dužna
su preuzeti na rješavanje predmete iz stavka 1. ovoga članka u roku od petnaest
dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Prekršajni postupci koji se odnose na GMO i
proizvode koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, započeti do dana
stupanja na snagu ovoga Zakona prema odredbama Zakona o zaštiti prirode,
nastavit će se pred nadležnim sudom.
Članak 70.
Stručna tijela, čije se osnivanje propisuje ovim
Zakonom, osnovat će se i započeti s radom u roku od šezdeset dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 71.
Vlada Republike Hrvatske i čelnici nadležnih
tijela će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti
propise za koje su ovlašteni ovim Zakonom.
Do stupanja na snagu provedbenih propisa
utvrđenih ovim Zakonom ostaju na snazi glede GMO-a propisi doneseni na temelju
Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« br.
162/03.) u dijelu u kojem njihove odredbe nisu u suprotnosti s odredbama ovoga
Zakona.
Članak 72.
Članci 31., 33., 34., 40., 44. i 48. ovoga
Zakona primjenjivat će se od dana prijma Republike Hrvatske u punopravno
članstvo Europske unije.
Članak 73.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju
važiti članci 89. – 141. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 162/03.),
te odredbe članka 7. istoga Zakona koje se odnose na GMO i proizvode koji
sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a.
Članak 74.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana
objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 310-26/04-01/02
Zagreb, 20. svibnja 2005.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |