|
|
|
|
|
|
|
|
1012
Na
temelju članka 16. stavak 3. Zakona o mjeriteljstvu (»Narodne novine«, broj
163/03.), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim
se pravilnikom propisuju mjeriteljski zahtjevi koje moraju zadovoljavati
manometri, vakuumometri i manovakuumometri
te elektronski mjerni pretvornici tlaka koji su namijenjeni za mjerenje tlaka, pretlaka i podtlaka tekućina,
para i plinova (u daljnjem tekstu: mjerila tlaka).
Članak 2.
Mjerila
tlaka, u smislu odredaba ovog pravilnika, su:
1.
mehanička mjerila tlaka s elastičnim mjernim elementima i s izravnim
pokazivanjem koja se upotrebljavaju bez pomoćnih naprava, tako da se pomicanje
pokretnog mehanizma zbog tlaka upotrebljava za neposredno očitanje pokazivanja
2.
elektronska mjerila tlaka kod kojih se tlak u mjernoj ćeliji pomoću pretvornika
pretvara u strujni (naponski) signal te kao mjerena vrijednost tlaka prikazuje
na pokaznom uređaju.
Članak 3.
Izrazi
u ovom pravilniku znače:
1.
Elastični mjerni element mehaničkog
mjerila tlaka je element mjerila (npr. manometarska
cijev, membrana, mijeh) koji se pod utjecajem mjerenog tlaka elastično
deformira, a deformacija preko pokretne naprave uzrokuje pomicanje kazaljke
ispred ljestvice.
2.
Mjerna ćelija elektronskog mjerila tlaka
je osnovni dio koji mjereni tlak piezoelektričnim
efektom pretvara u slabi naponski signal, linearno ovisan o mjerenom tlaku.
3.
Pretvornik elektronskog mjerila tlaka
signal mjerne ćelije pretvara u strujni (naponski) signal lako mjerljiv na
pokaznom uređaju, a može biti ugrađen u tijelo mjerila zajedno s mjernom
ćelijom ili u pokaznom uređaju.
4.
Pokazni uređaj elektronskog mjerila tlaka
je sklop koji signal iz pretvornika pretvara u vrijednost mjerenog tlaka.
5.
Referencijski tlak je barometarski tlak (apsolutni
atmosferski tlak) na mjestu mjerenja.
6.
Pretlak je
tlak veći od referencijskog tlaka, s upotrebom referencijskog tlaka kao početne točke mjerenja.
7.
Podtlak (vakuumski tlak)
je tlak manji od referencijskog tlaka, s upotrebom referencijskog tlaka kao početne točke mjerenja.
8.
Stalni tlak je tlak koji se ne
mijenja ili koji se neprekidno mijenja brzinom koja ne premašuje 1% od zbroja
granica mjernog područja mjerila u sekundi, pri čemu ukupna promjena tlaka u
minuti ne premašuje 5% od zbroja granica mjernog područja.
9.
Promjenjivi tlak je tlak koji se
povećava ili smanjuje, po bilo kojem zakonu periodičnosti ili neperiodičnosti, brzinom čija je vrijednost između 1% i 10%
od mjernog područja mjerila u sekundi.
10.
Normalni uvjeti jesu uvjeti kojima
moraju udovoljavati mjerila tlaka pri uporabi, i to:
a.
da se brojčanik mehaničkog mjerila postavi vertikalno
b.
da lagana i neprekidna promjena tlaka isključuje utjecaj sile inercije
c.
da temperatura mjerila i okoline bude 20±1 °C, odnosno 20 °C s razlikom koja ne
uzrokuje promjenu u pokazivanju veću od 1/5 najveće dopuštene pogrješke
d.
da ne postoje vibracije ili potresi.
Ako
postoje lakše vibracije ili potresi, oni ne smiju izazvati amplitude u
oscilaciji kazaljke mehaničkog mjerila koje premašuju 1/10 podjeljka.
e.
da bude isključen utjecaj statičkog tlaka stupca tekućine (ako tlak prenosi
neka tekućina) na mjerilo
f.
kod mjerila tlaka čiji je mjerni dio udaljen od mjesta mjerenja i povezuju se
prijenosnikom s mjestom mjerenja, prijenosno sredstvo mora biti:
–
neutralni (neagresivni) plin za mjerila čija gornja granica mjerenja ne
premašuje 0,25 Mpa
–
tekućina za mjerila čija gornja granica mjerenja premašuje 0,25 Mpa.
11.
Nazivni uvjeti su uvjeti uporabe
mjerila tlaka koji se mogu razlikovati od normalnih uvjeta navedenih u
prethodnoj točki, a odnose se na:
a.
radni položaj mehaničkog mjerila u kojem brojčanik nije vertikalan
b.
temperaturu mjerila i okoline koja se razlikuje od 20°Ct
c.
statički tlak stupca tekućine koji je uzet u obzir pri pregledu mjerila
d.
sredstvo za prijenos tlaka u prijenosniku koje se razlikuje od sredstva
navedenog u prethodnoj točki za normalne uvjete.
12.
Najveća dopuštena pogrješka pri uporabi
mjerila tlaka je najveća dopuštena pogrješka pokazivanja mjerila u uporabi
uz nazivne uvjete.
13.
Najveća dopuštena pogrješka pri prvom
ovjeravanju je najveća dopuštena pogrješka pri ovjeravanju novih i
popravljenih mjerila tlaka u normalnim uvjetima.
14.
Oznaka razreda točnosti mjerila tlaka
(K) je broj koji označava apsolutnu vrijednost najveće dopuštene pogrješke pri
uporabi mjerila, izražene u postocima mjernog područja.
15.
Mjerni odmak je srednja vrijednost
pokazivanja mjerila tlaka pri opadanju tlaka i pri povećanju tlaka za određeni
izmjereni tlak i pripadajuće očitane vrijednosti koju pokazuje etalon (Mod = Psr–pe).
16.
Varijacija pokazivanja mjerila tlaka
je apsolutna vrijednost razlike u pokazivanju mjerila pri opadanju tlaka i pri
povećanju tlaka za određeni izmjereni tlak (V=|P1-P2|).
II. KONSTRUKCIJSKA
SVOJSTVA
Članak 4.
Mjerila
tlaka mjere razliku tlakova na »višoj« i »nižoj« strani. Prema svojoj
konstrukciji i tipu mjerenja, razlikuju se tri osnovne skupine:
1.
mjerila relativnog tlaka – »niža« strana je otvorena prema okolnom atmosferskom
tlaku
a.
manometri za mjerenje pretlaka
b.
vakuumometri za mjerenje podtlaka
c.
manovakuumometri za mjerenje i podtlaka
i pretlaka
2.
mjerila relativnog tlaka – diferencijalni manometri, na »nižoj« strani se
uspostavlja tlak prema kojem se mjeri razlika tlakova
3.
mjerila apsolutnog tlaka – kod mehaničkih mjerila »niža« strana je vakumirana i
zatvorena.
Članak 5.
Vrijednost
gornje granice mjernog područja (za mjerila podtlaka
vrijednost se umanjuje za 0,1 MPa – 1 bar) mora biti
izabrana iz jednog od ovih redova veličina: 1×10n; 2×10n; 1,6×10n; 2,5×10n; 4×10n;
5×10n; 6×10n, gdje je n cijeli broj, osim kod mjerila namijenjenih za posebna
područja (npr. mjerila atmosferskog tlaka –
barometri).
Članak 6.
Mjerila
tlaka svrstavaju se u ove razrede točnosti: 0,1; 0,2; 0,25; 0,3; 0,4; 0,5; 0,6;
1; 1,6; 2; 2,5; 4 i 5.
Članak 7.
Stabilnost
mjeriteljskih svojstava mjerila tlaka pri uporabi osigurava se udovoljavanjem
ovim uvjetima:
1.
mjerila tlaka moraju u trajanju od šest sati izdržati djelovanje pretlaka koji je jednak gornjoj granici mjerenja
2.
mjerila tlaka moraju u trajanju od 15 minuta izdržati djelovanje pretlaka koji premašuje gornju granicu mjerenja za
vrijednosti navedene u tablici 1.
Tablica
1:
|
Gornja
granica mjerenja u bar |
Ispitivani
tlak u postocima od gornje granice mjerenja |
|
do
600 |
110 |
|
više
od 600 do 10000 |
105 |
Nakon
vraćanja tlaka na ništicu i držanja mjerila bez tlaka u trajanju od jednog
sata, najveće dopuštene pogrješke mjerenja i varijacije mjerila ne smiju premašivati
vrijednosti navedene u članku 15. ovog pravilnika.
3.
Mjerila moraju izdržati tlak koji se lagano mijenja od 20% – 40% do 60% – 80% u
odnosu prema gornjoj granici mjerenja s učestalošću koja ne premašuje 60
oscilacija u minuti prema tablici 2.
Tablica
2:
|
Gornja
granica mjerenja u bar |
Granice
oscilacija u postocima od gornje granice mjerenja |
Broj
oscilacija |
|
do 100 |
od 30 do 70 |
15.000 |
|
od 100 do 600 |
od 40 do 60 |
10.000 |
|
od 600 do 1600 |
od 40 do 60 |
5.000 |
|
od 1600 do 10000 |
od 40 do 60 |
1.000 |
Nakon
držanja mjerila bez tlaka u trajanju od jednog sata najveće dopuštene pogreške
mjerenja i varijacije pokazivanja mjerila ne smiju premašivati vrijednosti
propisane člankom 15. ovog pravilnika.
Članak 8.
U
normalnim uvjetima, sukladno članku 3. točki 10. ovog pravilnika, mjerila tlaka
se ne smiju upotrebljavati:
1.
pri mjerenju pretlaka:
a.
iznad 3/4 gornje granice mjerenja, ako je tlak stalan i ne premašuje 1000 bara
b.
iznad 2/3 gornje granice mjerenja, ako je tlak promjenjiv i ne premašuje 1000
bara
c.
iznad 2/3 gornje graice mjerenja, ako je tlak stalan,
a jednak je ili veći od 1000 bara
d.
iznad 1/2 gornje granice mjerenja, ako je tlak promjenjiv, a jednak je ili veći
od 1000 bara.
2.
pri mjerenju vakuumskog tlaka na gornjoj granici
mjerenja.
Članak 9.
Mjeriteljska
svojstva mjerila tlaka ne smiju se mijenjati pri transportu mjerila. Pri
transportu, zapakirana mjerila moraju izdržati:
1.
temperaturu okoline od – 20 oC do + 50 oC u trajanju od
šest sati, mjereno na svakoj od tih temperatura
2.
potresanje s ubrzanjem od 30 m/s2 i frekvencije od 80
do 120 udaraca u minuti, u trajanju od dva sata.
Nakon
izlaganja mjerila uvjetima transporta (temperaturama i potresanjima) iz stavka
1. ovoga članka, najveće dopuštene pogreške mjerenja i varijacije pokazivanja
mjerila ne smiju prelaziti vrijednosti propisane člankom 15. ovoga pravilnika.
Članak 10.
Mjerila
tlaka moraju zadržati svoja tehnička i mjeriteljska svojstva u ovim uvjetima
uporabe:
1.
kad su postavljena u zatvorenim prostorijama koje se zagrijavaju i u kojima
nema prašine
2.
pri mjerenju tlaka neagresivnog sredstva
3.
ako je temperatura okoline u kojoj se nalazi sredstvo za prijenos tlaka između
0 oC i 60 oC
4.
pri djelovanju vlage do 80% relativne vlažnosti
5.
pri vibracijama i potresanjima koji ne dovode kazaljku mehaničkog mjerila tlaka
ili pokaznog uređaja mjernog pretvornika u oscilaciju iznad 1/10 apsolutne
vrijednosti najveće dopuštene pogreške.
Ako
se nazivni uvjeti (prema članku 3. točka 11.) razlikuju od gore navedenih,
mjerila tlaka moraju zadržati tehnička i mjeriteljska svojstva u nazivnim
uvjetima.
Članak 11.
Kućište
mjerila tlaka, pri uvjetima uporabe mjerila, mora zaštiti mjerni mehanizam i
ljestvicu od prodiranja prašine i vlage te od udaraca i oštećenja.
Članak 12.
Kod
mehaničkih mjerila tlaka i pokaznih uređaja s kazaljkom mjernih pretvornika,
vrh kazaljke mora pokrivati od 1/10 do 9/10 duljine najkraćih podjelnih crta brojčanika.
Vrh
kazaljke mora imati oblik koji osigurava točnost očitavanja koja odgovara
pogrešci koja ne premašuje 1/5 granice najveće dopuštene mjerne pogreške.
Mjerila
tlaka mogu imati mehanizam za korekciju pokazivanja preko promjene položaja
kazaljke u odnosu prema brojčaniku.
Članak 13.
Vrijednost
svakog podjeljka mora biti predstavljena u obliku
1×10n ili 2×10n ili 5×10n, pri čemu ona mora
biti što je moguće bliža vrijednosti najveće dopuštene pogreške pri uporabi
mjerila, gdje je n cijeli broj – pozitivan, negativan ili nula.
Širina
podjeljka ne smije biti manja od 1 mm. Širine podjeljka linearne ljestvice ne smiju se međusobno
razlikovati više od 1/5 širine najmanjeg podjeljka.
Širina podjelne crte ne smije biti veća od 1/5 širine
podjeljka.
Najmanje
četiri podjelne crte moraju biti obilježene
brojevima, s tim što se obilježava najmanje svaka deseta podjelna
crta, osim ako svaka deseta podjelna crta nije
osobito istaknuta svojom duljinom.
Brojevi
kojima su obilježene podjelne crte moraju neposredno
izražavati veličinu izmjerenog tlaka bez primjene faktora množenja.
III. GRANICE DOPUŠTENIH
POGREŠAKA
Članak 14.
1.
Pri prvom ovjeravanju odnosno ovjeravanju novih i popravljenih mjerila tlaka
(prva ovjera), granice dopuštenih pogrešaka iznose ±0,8×K, gdje je K razred
točnosti mjerila tlaka i izražava relativnu pogrešku mjerenja izraženu u
postotcima mjernog područja.
2.
Pri redovitoj ovjeri mjerila tlaka u uporabi, granice dopuštenih pogrešaka
iznose: ±K.
3.
Varijacije pokazivanja mjerila tlaka ne smiju premašivati apsolutnu vrijednost
najvećih dopuštenih pogrešaka.
4.
Najveća dopuštena pogreška jednaka je za sve tlakove mjernog područja.
IV. NATPISI I OZNAKE
Članak 15.
Natpisi
i oznake moraju biti napisani na hrvatskome jeziku, latiničnim pismom.
Mjerila
tlaka moraju imati natpise i oznake, jasno vidljive, čitljive i neizbrisive u
uobičajenim uvjetima uporabe.
Na
brojčaniku mjerila ili na kućištu mjernog pretvornika potrebno je obvezno
napisati sljedeće podatke:
1.
oznaku mjerne jedinice
2.
oznaku razreda točnosti
3.
znak »manje« (»–«) na vakuumometrima i na vakuumskom dijelu manovakuumometara
4.
naziv ili znak proizvođača
5.
tvornički ili serijski broj
6.
godina proizvodnje
7.
službena oznaka tipa mjerila
8.
nazivne uvjete uporabe, ako se razlikuju od normalnih uvjeta.
Na
brojčaniku mjerila ili na kućištu mjernog pretvornika, koji su namijenjeni za
mjerenje tlaka tekućina, para ili plinova čija svojstva zahtijevaju osobitu
pozornost, mora biti naznačeno sredstvo za prijenos tlaka čija je uporaba
zabranjena.
Članak 16.
Na
brojčaniku mjerila tlaka mogu se ispisati i dopunske podjele i znakovi koji
prelaze širinu podjelnih crta predviđenih ovim
prilogom, i to:
1.
zbog obilježavanja intervala dopuštenog otklona vrha kazaljke od podjelne crte ništice
2.
zbog obilježavanja radnoga mjernog područja
3.
zbog utjecaja dodatnog tlaka koji uzrokuje stupac tekućine što ih prenosi tlak
na mjerilo
4.
zbog mogućeg daljinskog očitavanja.
V. ZAVRŠNE I PRIJELAZNE
ODREDBE
Članak 17.
Danom
stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju važiti odredbe Priloga br. 1 (Tehnički i mjeriteljski zahtjevi i postupak
ispitivanja i ovjeravanja manometara, vakuumometara, manovakuumometara i mjernih pretvornika i tlaka) Pravilnika
o uvjetima ovlašćivanja pravnih osoba i servisa, o postupku ispitivanja i ovjeravanja,
o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima za manometre, vakuumometre
i manovakuumometre, mjerne pretvornike tlaka, uređaje
za mjerenje krvnog tlaka i tlakomjere za gume (»Narodne novine« br. 142/04.).
Članak 18.
Ovaj
pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa:
011-02/05-07/16
Urbroj: 558-03/11-05-1
Zagreb,
14. travnja 2005.
Ravnatelj
Državnog zavoda za mjeriteljstvo
dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |