MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

888

Na temelju članka 108. stavka 1. točka 5. i članka 108. stavak 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine« broj 174/04) uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, donosi

PRAVILNIK

O UTVRĐIVANJU POSTOTKA OŠTEĆENJA ORGANIZMA HRVI IZ DOMOVINSKOG RATA

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje način utvrđivanja postotka oštećenja organizma koje je nastalo kao posljedica rane, ozljede ili bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene pod okolnostima predviđenim Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: Zakon) i drugim uvjetima i kriterijima za utvrđivanje statusa HRVI iz Domovinskog rata, te utvrđuju oštećenja organizma na osnovu kojih se može podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma prije isteka roka iz članka 134. stavaka 1. Zakona.

Članak 2.

Postotak oštećenja organizma utvrđuje se na temelju odredaba ovoga Pravilnika i Liste postotaka oštećenja organizma (u daljnjem tekstu: Lista) koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegovim je sastavnim dijelom.

Članak 3.

Za jedan dio tijela (u daljnjem tekstu: organ) koji je oštećen u velikoj mjeri utvrđuje se, u pravilu, postotak manji od predviđenog u Listi za potpuni gubitak (amputaciju) toga organa.

Ako organ postoji, ali je oštećen u tolikoj mjeri da je afunkcionalan, može se utvrditi postotak koji je u Listi predviđen za potpuni gubitak (amputaciju) tog organa.

Članak 4.

Ako je oštećenje organizma nastalo kao posljedica više rana, ozljeda ili bolesti, postoci predviđeni u Listi za pojedina oštećenja ne zbrajaju se, već se kao osnova uzima oštećenje koje povlači najveći postotak i taj se postotak povećava prema utjecaju drugih oštećenja na cijeli organizam, s tim da tako utvrđeni postotak može iznositi najviše do 100% II. skupine. Za povećanje postotka uzimaju se u obzir samo ona oštećenja za koje je u Listi predviđeno najmanje 20%.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako zbog svih oštećenja iz toga stavka postoji oštećenje organizma zbog kojega takva osoba nije pokretna i nije u stanju obavljati osnovne fiziološke potrebe bez pomoći druge osobe određuje se 100% – I. skupina.

Članak 5.

Za žene kod kojih postoje anatomska i funkcionalna oštećenja pojedinih dijelova tijela (amputacija, kontraktura, paraliza, skraćenje noge više od 3 cm, gubitak oka, pseudoartroza, teški varikoziteti s elefantijazom, posttraumatska epilepsija, gluhoća, parkinsonizam, teški osteomielitis s fistulom), postoci predviđeni u Listi mogu se povećati za 10 ako su manji od 60%, a ako su 60% ili veći od 60% povećavaju se za 20. To povećanje može iznositi do 100% – II. skupina.

Članak 6.

Ako je kod osoba, koje su bile bez jednog parnoga organa, došlo do gubitka ili oštećenja najmanje 60% drugog parnoga organa pod okolnostima iz članka 5., Zakona, postotak oštećenja organizma utvrđuje se kao da je oštećenje oba parna organa nastalo pod tim okolnostima, pri čemu se postotak može odrediti do 100% – I. skupina.

Ako je jedan parni organ izgubljen ili teško oštećen pod okolnostima iz članka 5. Zakona, a drugi parni organ, nakon toga i neovisno o posljedicama oštećenja organizma pod tim okolnostima, izgubljen ili oštećen najmanje 60% postotak oštećenja organizma utvrđuje se za gubitak, odnosno oštećenje oba parna organa i umanjuje za 20. Ako se za ovako nastalo oštećenje organizma u Listi predviđa 100% – I. skupina, može se odrediti najviše 100% – II. skupina.

Oštećenjem drugoga oka u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se smanjenje funkcije oka za najmanje jednu polovicu (smanjivanje vida najmanje 5/10).

Članak 7.

Postotak oštećenja organizma predviđen u Listi za amputiranu ruku ili nogu može se povećati za 10 do 30, ako patrljak nije prikladan za nošenje proteze.

Članak 8.

Ako se kliničkim promatranjem i dokumentiranom anamnezom mogu dokazati neuromi s bolovima i eventualnim smetnjama u fantomskom udu, te u slučaju kauzalgije, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi može se povećati za 10 do 30.

Članak 9.

Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata i osobi koja je u vrijeme Domovinskog rata kao maloljetnik ili zatočenik u neprijateljskom logoru ili sličnim uvjetima zatočeništva, bio izložen teškim životnim uvjetima i zbog toga je nastupilo oštećenje organizma psihosomatskoga karaktera, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi može se povećati za 10 ili 30.

HRVI iz Domovinskog rata koji je u vrijeme nastanka oštećenja organizma bio maloljetan, a kod njega je zbog toga oštećenja nastupilo i psihosomatsko oštećenje najkasnije u roku jedne godine od nastanka oštećenja organizma, postotak predviđen u Listi može se povećati za 10 ili 30.

Postotak oštećenja organizma povećan prema stavku 1. ili 2. ovoga članka može iznositi najviše 100% – II. skupina.

Članak 10.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir bolesti nepoznate, odnosno nedovoljno poznate etiologije, a koje uzrokuje endogena i druga urođena i stečena sklonost osobe.

Ako su prve pojave bolesti iz stavka 1. ovoga članka nastupile pod okolnostima iz članka 5. stavka 2. Zakona, ili se pod tim okolnostima bolest znatno pogoršala, s obzirom na uobičajeni tijek bolesti i nastupile su komplikacije bolesti odnosno potreba za operativnim liječenjem ili su te okolnosti onemogućile pravilno liječenje i nastupile su komplikacije bolesti odnosno potreba za operativnim liječenjem, može se uzeti u obzir i tako nastalo oštećenje organizma, s tim što se u takvim slučajevima, kao i u slučajevima pogoršanja bolesti poznate etiologije, postotak utvrđuje u skladu s odredbom članka 65. stavak 3. Zakona.

Bolesti iz stavka 1. ovoga članka su: shizofrenija, manijakalno--depresivne psihoze, epileptička bolest (kao izrazito konstitucionalno uzrokovana), neuroze, psihopatije (kao bolesna reakcija nedovoljno harmonično strukturalne osobe na životne uvjete), ambiotrofične živčane bolesti, multipla skleroza, dijabetes, sve endokrine bolesti (osim Addisonove bolesti tuberkulozne etiologije), ulkusna bolest, ulcerozni kolitis, Morbus Crohn, netraumatski pankreatitis, alergične bolesti, spondiloze, spondilartroza, reumatoidni artritis, esencijalne hipertenzije, urođene srčane mane, litijaze, policistične bolesti, maligni neoplastični procesi, trofične promjene ekstremiteta ako nisu posljedica smrzavanja i pjegavca i sve druge bolesti endogene i nepoznate etiologije.

Postotak oštećenja organizma za maligne neoplastične procese koji su nastali kao posljedica rane ili ozljede, te za šećernu bolest koja je nastala kao posljedica rane ili ozljede, utvrđuje se bez primjene stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 11.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ožiljci se uzimaju u obzir samo ako ometaju funkciju nekoga organa ili dijela tijela, odnosno ako predstavljaju nagrđenost.

Članak 12.

Postotak oštećenja organizma zbog upale zglobova, odnosno posljedica takve bolesti, utvrđuje se kao za traume zglobova ili kao za posljedicu koju je upala zglobova uzrokovala na srcu.

Članak 13.

Oštećenje organizma I. skupine može se utvrditi samo za oštećenja za koja je u Listi predviđen postotak 100% – I. skupina i u slučajevima iz članka 4. stavka 2. i članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Članak 14.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir oštećenja koja su posljedica starenja.

Na utvrđivanje postotka oštećenja organizma ne mogu utjecati stručna sprema, zanimanje, starosna dob, materijalno stanje, nadarenost i druge činjenice, ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano.

Članak 15.

Postotak oštećenja organizma utvrđuje se trajno ili privremeno.

Privremeni postotak oštećenja organizma utvrđuje se samo ako je to navedeno uz pojedinu točku Liste postotka oštećenja organizma ili ako postoje izgledi da će se oštećenje organizma invalida u znatnoj mjeri poboljšati primjenom bilo kojega medicinskog postupka (operativni zahvati, medicinska i fizikalna rehabilitacija, terapija lijekovima i drugo). Privremenost ocjene vezana uz pojedinu točku iz Liste postotka oštećenja organizma računa se od prve ocjene oštećenja organizma Drugostupanjskog liječničkog povjerenstva koja je temelj za donošenja konačnoga rješenja o priznavanju statusa HRVI iz Domovinskog rata.

Članak 16.

Ako oštećenje organizma nije predviđeno ovim Pravilnikom, odnosno Listom, postotak oštećenja organizma utvrđuje se prema načelima medicinske znanosti i analognom primjenom odredaba ovoga Pravilnika, odnosno Liste, koje se odnose na slična oštećenja s tim da se može utvrditi i manji postotak od postotka predviđenoga u Listi za analogno oštećenje organizma.

Članak 17.

HRVI iz Domovinskog rata kod kojih, u svezi s utvrđenim oštećenjem organizma, nastanu oštećenja organizma: kirurško odstranjivanje organa, kirurški zahvati na vitalnim organima, trajna dekompenzacije srca, jetre, pluća, bubrega, gušterače i paralize živaca, aktivna tuberkuloza, te gubitak ili teško oštećenje parnoga organa mogu, na osnovu tih oštećenja, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novoga postotka oštećenja organizma prije isteka roka iz članka 134. stavak 1. Zakona, što se dokazuje otpusnim pismom bolnice, ili drugom odgovarajućom medicinskom dokumentacijom.

Članak 18.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik za utvrđivanje postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata (»Narodne novine« broj: 18/02., 34/02. i 18/04.).

Članak 19.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/05-0001/5

Urbroj: 519-04/2-1-05-1

Zagreb, 31. ožujka 2005.
 

Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.