USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

861

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi J. R., kojeg zastupa S. S., odvjetnica iz I. G., na sjednici održanoj 10. ožujka 2005. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Županijski sud u Velikoj Gorici dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom, pod brojem: Gž-2631/04 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst) podnositelju ustavne tužbe J. R. iz I. G., C. 3, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 7.800,00 kuna.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

 

Obrazloženje

1. Ustavna tužba podnesena je 23. lipnja 2003. godine, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) zbog nedonošenja odluke suda u razumnom roku u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Ivanić Gradu, pod brojem: P-11/99 (novi broj: P-231/04).

 

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku, pokrenutom temeljem članka 63. Ustavnog zakona, na temelju uvida u presliku spisa Općinskog suda u Ivanić Gradu, broj: P-11/99 (sada P-231/04) i očitovanja Općinskog suda u Ivanić Gradu od 18. lipnja 2004. godine, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi podnositeljevog ustavnog prava zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske:

– podnositelj je 3. listopada 1994. godine podnio tužbu Općinskom sudu u Ivanić Gradu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete nastale na vozilu podnositelja (prema navodima tužbe prometnu nesreću u kojoj je oštećeno vozilo podnositelja skrivio je djelatnik HV-a), postupak se vodi pod brojem: P-795/94;

– dana 31. svibnja 1995. godine sud je donio presudu zbog izostanka, a o prijedlogu tužene za povrat u prijašnje stanje raspravljano je na ročištima 27. rujna 1995. i 14. studenoga 1995. godine na kojem je sud donio rješenje kojim se dopušta povrat u prijašnje stanje i ukida presuda zbog izostanka;

– glavna rasprava održana je 21. studenoga 1996. godine (postupak se vodi pod brojem: P-11/99);

– istog dana, 21. studenoga 1996. sud je donio rješenje kojim se tužba odbacuje iz razloga što podnositelj prije podnošenja tužbe nije podnio tuženoj odštetni zahtjev sukladno članku 50. Zakona o službi u oružanim snagama, odnosno podnio ga je znatno kasnije nakon podnošenja tužbe;

– rješenjem broj: Gž-9200/98 od 20. listopada 1998. godine Županijski sud u Zagrebu uvažio je žalbu podnositelja, ukinuo navedeno rješenje i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak;

– glavne rasprave održane su 16. travnja 1999., 28. lipnja 1999., 6. listopada 1999. na kojoj je proveden dokaz prometnim vještačenjem, te 7. prosinca 1999. godine;

– dana 7. prosinca 1999. sud je donio rješenje kojim se određuje prekid postupka koji će se nastaviti nakon donošenja posebnog zakona kojim će se urediti odgovornost za štetu uzrokovanu od pripadnika Hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata;

– žalbu podnositelja podnijetu protiv navedenog rješenja Županijski sud u Zagrebu, odbio je rješenjem broj: Gž-387/00 od 23. listopada 2001. godine;

– dana 28. listopada 2003. godine prvostupanjski sud je donio rješenje kojim se postupak nastavlja (postupak se vodi pod brojem: P-231/04);

– rasprave su održane 26. siječnja 2004., 20. travnja 2004. i 28. svibnja 2004. godine, a 8. lipnja 2004. godine održano je ročište za objavu presude kojom je naloženo tuženoj da podnositelju naknadi štetu u iznosu od 6.650,00 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama te naknadi trošak postupka, dok je dio tužbenog zahtjeva preko dosuđenog, tj. za iznos od 2.850,00 kn odbijen;

– predmet se od 9. studenoga 2004. godine nalazi na Županijskom sudu u Velikoj Gorici.

PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

3. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka 63. Ustavnog zakona.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja.

Razmatranjem razloga ustavne tužbe podnositelja i dostavljenog očitovanja Općinskog suda u Ivanić Gradu, te uvida u preslik spisa Općinskog suda u Ivanić Gradu, broj: P-11/99, Ustavni sud je utvrdio da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredbe članka 63. Ustavnog zakona.

Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima:

 

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Tužbu radi naknade štete podnositelj je podnio 3. listopada 1994. godine Općinskom sudu u Ivanić Gradu. Ustavna tužba podnesena je 23. lipnja 2003. godine. Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe prvostupanjski postupak pred Općinskim sudom u Ivanić Gradu trajao ukupno osam (8) godina, osam (8) mjeseci i dvadeset (20) dana.

Ustavni sud je ocijenio da se pravno relevantnim razdobljem, s aspekta povrede prava na razumnu duljinu trajanja sudskog postupka, u konkretnom slučaju, smatra razdoblje od 5. studenoga 1997. godine, to jest od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine«, Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije) do 23. lipnja 2003. godine, to jest do dana podnošenja ustavne tužbe podnositelja, što ukupno iznosi pet (5) godina, sedam (7) mjeseci i osamnaest (18) dana.

 

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNIH SUDOVA

U razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, Općinski sud u Ivanić Gradu i Županijski sud u Zagrebu poduzeli su sljedeće radnje relevantne za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u predmetnom sudskom postupku:

Prvostupanjski sud je održao četiri ročišta za glavnu raspravu, te proveo dokaz prometnim vještačenjem, pozvavši se na odredbe Zakona o dopuni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.) donio je rješenje o prekidu postupka. Nakon podnošenja ustavne tužbe prvostupanjski sud je donio rješenje o nastavku postupka (28. listopada 2003.), održao tri ročišta za glavnu raspravu (26. siječnja 2004., 20. travnja 2004. i 28. svibnja 2004.) te 8. lipnja 2004. donio presudu kojom je u većem dijelu usvojio tužbeni zahtjev podnositelja.

Drugostupanjski sud je riješio o žalbi podnositelja podnijetoj protiv rješenja o odbačaju tužbe (rješenjem od 20. listopada 1998.) te o žalbi podnositelja podnijetoj protiv rješenja kojim se određuje prekid postupka (rješenjem od 23. listopada 2001.).

 

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU)

Podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u sudskom postupku, prema utvrđenju Ustavnog suda, nije pridonio duljini sudskog postupka.

 

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG POSTUPKA

Ustavni sud nije utvrdio okolnosti koje bi ukazivale na složenost sudskog predmeta, a koje bi opravdale dugotrajnost postupanja u tom predmetu.

 

4.5. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA

U svezi s pitanjem postojanja pretpostavke za postupanje Suda u skladu s člankom 63. stavkom 1. Ustavnog zakona u slučaju zakonom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom 29. stavkom 1. Ustava zajamčeno pravo na suđenje u razumnom roku. Takvo stajalište Sud je zauzeo o odluci broj: U-IIIA-829/2002 od 24. ožujka 2004. godine, objavljenoj u »Narodnim novinama« broj 44/2004.

Ustavni sud utvrđuje da je u konkretnom slučaju, takvim zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno člankom 29. stavkom 1. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, kao i pravo na pristup sudu, koje je dio prava na sud, također zajamčeno odredbom članka 29. stavka 1. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje.

 

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da predmetni postupak, od dana kada je Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku pa do podnošenja ustavne tužbe, traje preko pet godina. Imajući u vidu ukupnu duljinu postupka, postupanje nadležnih sudova te utjecaj zakonom određenog prekida postupka na povredu ustavnog prava, Ustavni sud ocjenjuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

6. Iz tih razloga je, na temelju odredbi članka 63. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona, donesena odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.

7. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.

Pri utvrđivanju visine naknade, temeljem članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

8. Predsjednik Županijskog suda u Velikoj Gorici dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.

Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

9. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka 29. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-2259/2003                                                       

Zagreb, 10. ožujka 2005.

 

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća

dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.