DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

794

Na temelju članka 43. Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03.) Državni zavod za statistiku određuje

STATISTIČKE STANDARDE

ZA STRUKTURNO-POSLOVNO ISTRAŽIVANJE INDUSTRIJE
(IND-21/SPS)
 

I. UVODNA OBJAŠNJENJA
 

Temeljni je zahtjev koji se stavlja pred sve statistike svijeta osiguravanje standardiziranih poslovnih pokazatelja svim zainteresiranim korisnicima na nacionalnom, europskom i svjetskom tržištu kako bi bili međusobno usporedivi. Taj je zahtjev rezultirao ubrzanim procesom međunarodne harmonizacije sve većeg broja statističkih poslovnih pokazatelja te izgradnje nacionalnih statističkih sustava koji pri kompilaciji i proizvodnji statističkih podataka primjenjuju međunarodno harmoniziran okvir. Dodatno, obveza kontinuiranog usklađivanja službene statistike RH sa statistikom EU-a nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Republike Hrvatske i EU-a, donesenih Mjera Vlade RH u okviru Plana provedbe SSP-a za razdoblje od 2001. do kraja 2006., a posebice nakon dobivanja statusa kandidata, na zahtjev Eurostata, jest da se temeljni nacionalni statistički pokazatelji kontinuirano prilagođavaju standardima EU-a. U ok­vi­ru preporuka EU-a, i tijekom 2004. intenziviran je rad DZS-a na daljem usklađivanju koncepta i definicija poslovnih statistika industrije prema zahtjevima EU-a. Jedan od rezultata tog rada jest izrada ovih revidiranih ¹⁾ Statističkih standarda za Strukturno-poslovno istraživanje industrije (u daljem tekstu SPS-ind), radi uvođenja novih obilježja za istraživanje SPS-ind istraživanja u skladu sa zahtjevima EU-a i potrebama nacionalnih korisnika za tom vrstom pokazatelja. Cilj je uvođenja novih obilježja osiguranje dovoljnog skupa relevantnih SPS-ind pokazatelja za sektor industrije svim korisnicima za potrebe analize strukture industrijskog sektora, karakterističnih jedinica koje obavljaju industrijske djelatnosti, njihov ustroj i organizaciju, konkurentnost i uspješnost poslovanja te njihov pojedinačni doprinos kako sektoru industrije, tako i ukupnome nacionalnom gospodarstvu, radi za­do­­voljavanja zahtjeva EU-a. Dalji razvoj i cjelovita harmonizacija istraživanja SPS-ind s istoimenim statistikama EU-a predvi­đe­ni su okvirno do kraja 2006. u okviru implementacije cjelovitoga koncepta SPS-a za sva područja gospodarstva, a ne samo za industriju.

Naziv »Strukturno-poslovno istraživanje« preuzet je od istovrsnih statistika EU-a čija je primjena obvezatna na temelju Ured­be o strukturno-poslovnim statistikama (SBS-R)²⁾, kojom su propisani sadržaj, definicije, klasifikacije i druge norme koje se trebaju koristiti za ispravnu primjenu SBS-R. Primjena SBS-R obvezatna je za statistike svih država članica EU-a i za statistike svih država kandidata koje se žele pridružiti EU. Prema konceptu EU-a, strukturno-poslovne statistike (u daljem tekstu SPS) integralni su dio Teme 44: Statistike ekonomske djelatnosti poduzeća, unutar potpodručja III. B Poslovne statistike. ³⁾ Nazivom »strukturno-­
-poslovne« EU želi istaknuti da je riječ o statistikama kojima je cilj ustanoviti strukturu ekonomske djelatnosti poduzeća i rezultate njihova poslovanja, a osnovni izvor podataka jesu poslovni računi poduzeća. Naime, informacije koje se osiguravaju iz administrativnih poslovnih evidencija nedovoljne su i međunarodno neusporedive te ne mogu osigurati pouzdan i međunarodno usporediv metodološki okvir za potrebe analiza poslovanja i strukture djelatnosti nacionalnoga gospodarstva, njegovih segmenata i jedinica koje su nosioci aktivnosti.

Razlozi donošenja SBS-R od strane EU-a ujedno su razlozi uvođenja SPS-ind statistika u RH još 1998., a odnose se na područja djelatnosti NKD-a 2002. koja čine sektor industrije. U SBS-R za sektor industrije u Dodatku 1. Opći modul, propisana su opća obilježja, definicije i klasifikacije, a u Dodatku 2. Industrija, posebna obilježja, definicije i klasifikacije, a uključuju rokove i ostale zahtjeve za transmisiju ⁴⁾ nacionalnih SPS-ind podataka u Statistički ured EU-a – Eurostat.

Upućivanje na izvorni statistički propis EU-a ili drugi među­na­rodni statistički standard bit će prikazano slijedom navoda u tekstu ovih Statističkih standarda. Navođenje izvornoga statis­tič­kog normativa koji je u cijelosti ili djelomično preuzet u ovim standardima, nužno je zbog uvođenja novih pojmova i definicija koji se razlikuju od dosadašnje statističke teorije i prakse te treba izbjeći eventualnu zabunu pri njihovoj interpretaciji od korisnika ili poistovjećivanje s nekim sličnim ili istim izrazima koji se koris­te u drugim statističkim istraživanjima RH u nekome drugom kontekstu.

Pojam industrije u istraživanju SPS-ind

Pojam industrije koji se koristi u ovom istraživanju SPS-ind, definiran je trima područjima NKD-a 2002.⁵⁾: C Rudarstvo i vađenje, D Prerađivačka industrija i E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom, odnosno odjeljcima djelatnosti NKD-a 2002. od 10. do 41. i u daljem tekstu referira se kao sektor industrije. Definicija tog pojma u skladu je s definicijom sektora industrije iz SBS-R EU-a jer je NKD 2002. strukturom i opisima djelatnosti izveden iz Statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti EU-a, NACE Rev. 1.1⁶⁾ i razlikuje se samo na razini pod­razreda NKD-a 2002. (peteroznamenkasta brojčana oznaka), koji su uvedeni zbog specifičnih nacionalnih zahtjeva. Nacionalna raščlamba NKD-a 2002. nema neposredan utjecaj na rezultate istraživanja SPS-ind jer su statističke jedinice i njihov obuhvat određeni na razini skupina djelatnosti NKD-a 2002. (troznamenkasta brojčana oznaka).

Usporedivost s prethodnim serijama podataka. Istim pojmom sektora industrije Državni zavod sa statistiku koristio se u godišnjim istraživanjima industrije (IND-21) počevši od 1995., a u mjesečnim istraživanjima industrije (IND-1) od 1997. Prvi prikupljeni, obrađeni i objavljeni podaci o strukturi industrijske proizvodnje prema konceptu ESA-e 95 ⁷⁾ EU-a (i izabranih varijabli SBS-R) odnose se na serije podataka iz Godišnjeg izvještaja industrije (IND-21) za sljedeće godine: od 1998. do 2001. U navedenom razdoblju provodilo se zajedničko istraživanje IND-21 za istraživanje PRODCOM o industrijskoj proizvodnji (tablica 1.) i dio istraživanja SPS-ind Elementi računa proizvodnje (tablice 2. i 3.). U 2003. zajedničko istraživanje IND-21 revidirano je i razdvojeno u dva samostalna istraživanja. Tako je SPS-ind postalo samostalno istraživanje i provelo se za 2002. i 2003. na temelju istih Statističkih standarda za Strukturno-poslovno istraživanje industrije (NN, br. 78/03.). Rezultati svih dosadašnjih godišnjih istraživanja SPS-ind, od 1998. do 2003., potpuno su usporedivi, osim za nova obilježja koja su uvedena za SPS-ind za 2002. i 2003., za koja postoje dvogodišnje serije. Rezultati i ovoga revidiranog istraživanja SPS-ind za 2004. bit će potpuno usporedivi za isti skup SPS-ind pokazatelja, a za novouvedena obilježja bit će kraće serije. Revizije istraživanja SPS-ind uvode se isključivo zbog potrebe daljeg usklađivanja nacionalnih statistika industrije s konceptom, definicijama i klasifikacijama statistika industrije EU-a, odnosno Eurostata, koji je nadležan za realizaciju kontinuiranog procesa statističke harmonizacije država koje su već članice EU-a, te integraciju onih koje se pripremaju to postati.

Svrha i cilj istraživanja SPS-ind

Svrha prikupljanja SPS podataka jest osigurati elemente za obračun računa proizvodnje prema konceptu ESA-e 95 EU-a, koji se koristi za sagledavanje temeljnih pokazatelja o poslovanju i strukturi sektora industrije, za analizu strukturnih promjena unutar procesa pretvorbe i za sagledavanje elemenata koji utječu na njihov razvoj. Ciljevi istraživanja višestruki su: a) osigurati pouzdane i ažurne statističke podatke za određivanje strukture i pondera koji se koriste pri obračunavanju indeksa obujma industrijske proizvodnje i drugih pokazatelja kratkoročnih statistika industrije, b) osigurati svim relevantnim korisnicima dovoljan skup pokazatelja o poslovanju industrijskih poduzeća, strukturi i dodanoj vrijednosti sektora industrije, c) osigurati pouzdane i ažurne SPS-ind pokazatelje za potrebe nacionalnih računa, posebice za obračun godišnjeg BDP-a sektora industrije i d) uskladiti statističko praćenje industrije prema konceptu strukturno-poslovnih statistika EU-a.

Dugoročni je cilj istraživanja SPS-ind i uspostava jedinstvenoga metodološkog okvira za objedinjavanje statističkih podataka iz proizvodnih, kratkoročnih i strukturnih statistika industrije te uspostava statistički baziranoga registra za sektor industrije, kako bi se osigurale relevantne, točne, pouzdane i komparabilne statis­ti­č­ke informacije o naturalnim, vrijednosnim i strukturnim pokazateljima tog segmenta gospodarstva za njegovo mjerenje, valoriziranje i analiziranje sa svih aspekata na međunarodno usporediv način, te na temelju njih donosile adekvatne mjere koje će utjecati na njihov rast i razvoj.

Usklađenost ovih statistika sa SBS-R za sektor industrije u I. fazi uvođenja SPS-ind statistika uglavnom je na agregatnoj razini, a njihova će se raščlamba na razinu svih varijabli po SBS-R za sektor industrije uvesti u okviru II. faze, koja će implicirati bitno proširenje sadržaja i novi pristup ovom istraživanju.

Predmet istraživanja SPS-ind

Predmet su istraživanja SPS-ind, u skladu sa svrhom i ciljevima istraživanja, struktura djelatnosti industrijskih poduzeća i onih neindustrijskih koja u svom sastavu imaju dio ili dijelove koji obavljaju industrijsku proizvodnju te poslovni podaci za poduzeća i njihove dijelove. Obilježja koja se prikupljaju na obrascu IND-21/SPS jesu sljedeća: elementi računa proizvodnje u financijskom izrazu, tj. podaci o intermedijarnoj potrošnji, prihodima od prodaje proizvoda i ostalim prihodima, PDV-u i drugim porezima na proizvodnju i uvoz, subvencijama i dotacijama, stanju zaliha i nedovršene proizvodnje na početku i kraju godine; podaci u financijskom izrazu o troškovima osoblja poduzeća, ukupno i raščlanjeno na bruto plaće i nadnice zaposlenih te na doprinose poslodavaca za socijalno osiguranje; naturalni podaci o prosječnom broju zaposlenih, ukupno i raščanjeno na plaćene i neplaćene zaposlenike; informacije o e-poslovanju poduzeća (Anketa o elektroničkom poslovanju poduzeća). S obzirom na predmet istraživanja SPS-ind, strukturu industrije, podaci se prikupljaju za glavne i sporedne djelatnosti industrijskih podu­zeća i onih neindustrijskih ako imaju barem jednu sporednu djelatnost industrije. Iz tih su razloga svakoj izvještajnoj jedinici za potrebe istraživanja SPS-ind određene statističke jedinice – poduzeća i njihove industrijske lokalne jedinice na razini industrijskih skupina djelatnosti NKD-a 2002. (troznamenkasta brojčana oznaka) jer se svi podaci u ovom istraživanju prikup­ljaju, osim za RH ukupno, i za razinu županija radi osiguravanja regionalnih SPS-ind pokazatelja.

Izvještajne jedinice dužne su dostaviti podatke o predmetu istraživanja SPS-ind za sve svoje statističke jedinice navedene u adresaru za SPS-ind za izvještajnu godinu, na odgovarajućim obrascima IND-21/SPS za izvještajnu godinu.

Pravna osnova istraživanja SPS-ind

Istraživanje SPS-ind za izvještajnu godinu provodi se na osnovi Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03.) slijedeći koncepte i definicije te druge upute koje su navedene u ovim Statističkim standardima. Obveza davanja podataka za sva statistička istraživanja koja provodi Državni zavod za statis­tiku i drugi nosioci službene statistike temelji se na člancima 35. i 38. (stavak 1.) Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03.).

Nedostavljanje podataka ili dostavljanje netočnih, nepotpunih ili neažurnih podataka u propisanom sadržaju i rokovima povlači kaznene odredbe iz članaka 69. i 70. navedenog Zakona.

Zašita pojedinačnih podataka u istraživanju SPS-ind

Pojedinačni podaci koji će se prikupiti ovim istraživanjem SPS-ind za 2004. i sljedeće godine koristit će se isključivo u statističke svrhe, u skladu s odredbama Zakona o službenoj statistici o povjerljivosti pojedinačnih statističkih podataka (članci 59. do 66.).

II. KONCEPTI I DEFINICIJE ISTRAŽIVANJA
SPS-ind

Intermedijarna potrošnja

(Intermediate consumption)

Intermedijarna potrošnja predstavlja vrijednost svih dobara i usluga korištenih kao input (ulaz) u proizvodnju te potrošenih za vrijeme proizvodnog procesa, osim potrošnje fiksne aktive (zgrade, strojevi, oprema, zemljište), čija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnoga kapitala. Dobra i usluge mogu se transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje. U intermedijarnu potrošnju bilježe se dobra i usluge koje se koriste kao input u pomoćne djelatnosti, a raspoređuju se srazmjerno po lokalnim JVD-ima.

Vrijednost intermedijarnih dobara i usluga obračunava se po kupovnim cijenama (isključujući odbitni PDV) sličnih dobara i usluga u vrijeme ulaza u proizvodni proces. Bilježe se na sljedeći način: dobra se bilježe kada su stvarno potrošena (a ne kada su kupljena i stavljena u skladište), a usluge se bilježe u vrijeme kupnje ili nabave, osim transportnih usluga u specifičnim slučaje­vima (vidi objašnjenja za retke 3.–5.).

Kupovne cijene

(Purchaserž prices)

Kupovna cijena jest cijena koju kupac stvarno plaća za proizvode, a uključuje sve poreze i pristojbe osim PDV-a i ostalih odbitnih poreza na proizvode (npr. trošarine) te subvencija na proizvode. U kupovnu cijenu treba uključiti i bilo koji trošak prijevoza koji kupac plaća odvojeno na mjestu isporuke, a treba odbiti cjelokupni popust na količinu ili kupnju izvan sezone i kamatu ili naplaćenu uslugu u kreditnim aranžmanima ili neke naplate kao rezultat neplaćanja u roku. Po kupovnim (nabavnim) cijenama prema konceptu SPS-a i ESA-e 95 EU-a bilježi se vrijednost intermedijarne potrošnje, ali po tekućim kupovnim cijenama istovrsnih dobara i usluga u vrijeme kada ulaze u proizvodni proces (kada se troše), a ne kada su kupljeni (nabavljeni) i stavljeni u skladište.

Proizvodnja – Output

(Production – Output)

Proizvodnja označava proces ili obradu, a output je rezultat/izlaz iz te proizvodnje. Output se sastoji od svih dobara i usluga proizvedenih u obračunskom (referentnom) razdoblja unutar granice proizvodnje. Prema definicijama SPS-a i ESA 95, u granicu proizvodnje ulaze: a) tržišna proizvodnja, b) proizvodnja proizvoda za vlastitu finalnu uporabu, tj. vlastite bruto investicije u fiksni kapital (uključuje i proizvodnju proizvoda za vlastitu finalnu potrošnju, ali samo u sektoru kućanstva) i c) ostalu netržišnu proizvodnju, tj. onu koja se isporučuje jedinicama besplatno ili po cijenama koje nisu ekonomski bitne. Vrijednost outputa uvijek se obračunava po bazičnim cijenama, a bilježi se kada je proizveden, a ne kada je naplaćen od kupca.

Output je ovdje definiran u kontekstu SPS-a i računa proizvodnje prema ESA-i 95, što znači da se odnosi na statističke jedinice – poduzeće i lokalni JVD – a ne na proces proizvodnje.

Bazična cijena

(Basic price)

Bazična cijena jest cijena koju prima proizvođač od kupca za jedinicu dobra ili usluge koju je proizveo, tj. njegov output, i koja je umanjena za cjelokupan porez na tu jedinicu koji se obraču­na­va kao posljedica proizvodnje ili prodaje (tj. porez na proizvode) te uvećana za cjelokupni iznos subvencija na tu jedinicu (tj. sub­ven­cije na proizvode). Transportne usluge uključene su u bazičnu cijenu ako ih proizvođač naplaćuje istim računom, čak i kada su iskazane kao zasebna stavka na računu. Međutim, ako proizvođač izdaje poseban račun za transportne usluge, one se ne uključuju u bazičnu cijenu.

Bruto dodana vrijednost – BDV

(Gross value added – GVA)

Pema konceptu ESA-e 95, BDV je definiran kao vrijednost proizvodnje koja je umanjena za vrijednost intermedijarne potroš­nje. Može se mjeriti bruto ili neto, tj. prije ili nakon odbijanja potrošnje fiksnoga kapitala.

BDV mjeri doprinos što ga BDV-u daje svaki pojedini proiz­vođač, vrsta djelatnosti ili sektor. U ovim Statističkim stan­dar­dima račun proizvodnje mjeri doprinos što ga BDP-u daju samo industrijski proizvođači, industrijske vrste djelatnosti i industrij­ski dio sektora nefinancijskih poduzeća.

Račun proizvodnje

(Production account)

U računu proizvodnje bilježi se djelatnost proizvodnje dobara i usluga prema konceptu ESA-e i SNA. To znači da sadržaj računa nije određen samo pojmovnim okvirom, definicijama i klasifikacijama nego i načinom na koji se tumači i primjenjuje u praksi. U drugim kontekstima može imati drugačije značenje.

U račun proizvodnje ulaze tri temeljna elementa: proizvod­nja/output, intermedijarna potrošnja i potrošnja fiksnoga kapitala. Njegova je izravnavajuća stavka bruto dodana vrijednost, koja se mjeri bruto ili neto, tj. prije ili nakon odbijanja potrošnje fiksnoga kapitala.

Opće pravilo bilježenja i vrednovanja u računu proizvodnje

(General rule for recording and evaluation in production account)

U računu proizvodnje output se bilježi kao izvor (resource), a intermedijarna potrošnja kao uporaba (use). Output se vrednuje u bazičnim cijenama, a intermedijarna potrošnja u kupovnim cijenama.

Izvještajne jedinice istraživanja SPS-ind

Izvještajne jedinice istraživanja SPS-ind za 2004. jesu svi poslovni subjekti (pravne i fizičke osobe) koje su u Registru poslovnih subjekata (RPS)⁸⁾ razvrstani u djelatnost industrije odnosno u područja C, D i E (odjeljci 10 do 41) prema NKD-u 2002. (pravne osobe) ili obavljaju industrijsku djelatnost prema informacijama iz Obrtnog registra (fizičke osobe) ili drugih sekundarnih izvora. Izvještajne su jedinice i one pravne ili fizičke osobe koje nisu razvrstane prema glavnoj djelatnosti u industriju, ali imaju dijelove koje se bave industrijskom djelatnosti bez obzira na to jesu li ti dijelovi pravno konstituirani ili nisu (sekundarne djelatnosti poslovnih subjekata).

Izvještajne jedinice najčešće su trgovačka društva ili obrtnici, a mogu biti sve druge pravne ili fizičke osobe koje su bile aktivne u izvještajnoj godini (2004.) i bavile su se industrijskom djelatnosti na teritoriju RH, a prema kriteriju obuhvata se nalaze u adresaru IND-21/SPS za 2004.

Izvještajne jedinice definirane su adresarom IND-21/SPS, a iden­tifikacijski podaci za izvještajnu jedinicu uglavnom su i identifikacijski podaci trgovačkih društava te drugih pravnih osoba koje se bave industrijskom ili neindustrijskom djelatnosti. Izvješ­taj­ne jedinice dužne su dostaviti podatke za sve statističke jedinice koje se nalaze u adresaru IND-21/SPS, a ručno su im upisane (šifrirane) na obrascu IND-21/SPS u tablici 1., koji im dostavlja županijski ured za statistiku s njihova područja. U slučaju da se neka izvještajna jedinica nije bavila industrijskom proizvodnjom u izvještajnoj godini iako je u RPS-u razvrstana u industrijsku djelatnost, dužna je popuniti podatke u stupcu za statističku jedinicu – poduzeće i u stupcu za neindustrijske djelatnosti.

Statističke jedinice općenito

Širok je raspon informacija potreban kako bi se stvorila cjelovita statistička slika o industriji ili nekoj drugoj gospodarskoj djelatnosti. Kako bi se na zadovoljavajući način moglo promatrati i analizirati SPS-ind pokazatelje, nužno je bilo definirati obitelj statističkih jedinica (family of statistical units) jer u praksi većina jedinica obavlja nekoliko različitih vrsta djelatnosti, a ustrojstvena razina na kojoj je moguće prikupiti podatke varira u odnosu na vrstu podataka. Prema metodologiji NKD-a 2002.⁹⁾, izrađenoj temeljem Uvoda u NACE Rev. 1.1, karakteristične jedinice koje obavljaju određene djelatnosti razvrstavaju se u glavnu, sporednu i pomoćnu djelatnost na temelju jasno određenih kriterija, a treba ih voditi u statističkim registrima i raznim adresarima. Kriteriji za razvrstavanje statističkih jedinica iz uvoda u NACE Rev. 1.1 navedeni su u EU-ovu normativu »Uredba o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava EU-a« ¹⁰⁾, a uskla­đe­ni su s metodološkim okvirom ESA-e 95. Statistička jedinica može biti prepoznatljiva pravna ili fizička jedinica ili statistička konstrukcija. Različite vrste statističkih jedinica koriste se za različite potrebe, ali svaka je jedinica poseban entitet koji je definiran tako da ga je moguće prepoznati i odrediti te izbjeći zamjenjivanje s bilo kojom drugom vrstom jedinice te je iznimno važno da budu razvrstane prema NKD-u 2002. na isti način u svim statističkim istraživanjima kako bi se statistički podaci mog­li objediniti i kako bi se mogao spriječiti duplicitet ili neobuhva­ćanje.

Iz svih navedenih razloga i zbog nedostatka statističkoga poslovnog registra, koji Državni zavod za statistiku tek izgrađuje (RPS je administrativni registar), Odjel statistike industrije i energije samostalno određuje statističke jedinice za sva poslovna istraživanja industrije i izrađuje adresare za statistička istraži­vanja industrije vodeći računa o njihovoj usporedivosti. Taj koncept konsolidacije adresara za statistička istraživanja industrije prvi je put primijenjen u godišnjem istraživanju industrije IND-21 za 1998., čiji su sastavni dio bili i podaci istraživanja SPS-ind kako bi se osigurala nacionalna konzistentnost pokazatelja statistike industrije i njihova usporedivost s EU-om. Za istraživanje IND-21 odnosno danas IND-21/SPS, izabrane su statističke jedinice pod nazivom poduzeće i industrijska lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti (u daljem tekstu: lokalni JVD). Izabrane stati­stič­ke jedinice korištene su pri izradi adresara statističkih jedinica za ovo istraživanje.

Statističke jedinice istraživanja SPS-ind

Statističke jedinice istraživanja SPS-ind za 2004. jesu indu­strij­ska poduzeća i industrijski lokalni JVD-i te neindustrijska poduzeća u cjelini ako imaju barem jedan industrijski lokalni JVD.

Statističke jedinice – poduzeća i industrijske lokalne JVD-e, kako je već spomenuto, neposredno je odredio Odjel za statistiku industrije i energije Državnog zavoda za statistiku te je izradio adresar statističkih jedinica za IND-21/SPS za 2004., koji se dostavlja svim sudionicima u provedbi istraživanja SPS-ind (vidi organizaciju provedbe). Adresar statističkih jedinica za IND-21/SPS za 2004. sadrži adresne podatke o izvještajnim jedinicama i statističke jedinice – lokalne JVD-e za koje se podaci trebaju popuniti. Sve izvještajne jedinice koje se nalaze u adresaru IND-21/SPS za 2004. ujedno su statistička jedinica – poduzeće (industrijsko i neindustrijsko), a svakom poduzeću određen je barem jedan industrijski lokalni JVD kao dio poduzeća za koji je također obvezan iskazati podatke. Neindustrijske djelatnosti industrijskih i neindustrijskih poduzeća nisu posebno raščlanjene, nego se iskazuju ukupno u stupcu »neindustrija« obrasca IND-21/SPS i zbog toga nisu posebno razdvojene u adresaru.

Definicije statističkih jedinica istraživanja SPS-ind za 2004. – poduzeća i industrijskih lokalnih JVD-a dajemo u nastavku radi objašnjenja i boljeg razumijevanja statističkih pojmova koji se koriste u ovom istraživanju od strane svih sudionika u provedbi ovog istraživanja kako bi se podaci mogli ispravno popuniti. S obzirom na iznimnu važnost ove materije, posebno za interpretaciju dobivenih pokazatelja i zbog nepostojanja konzistentne statističke terminologije u RH, dajemo njihove pojedinačne definicije preuzete iz standarda EU-a, a u zagradi izvorni naziv na engleskom jeziku.

Poduzeće (Enterprise) najmanja je kombinacija pravnih jedinica koja čini organizacijsku jedinicu za proizvodnju dobara i usluga, ima određeni stupanj autonomije pri odlučivanju, posebno pri raspoređivanju vlastitih resursa. Poduzeće obavlja jednu ili više djelatnosti na jednoj ili više lokacija. Poduzeće može biti samo jedna pravna jedinica. Pod tim pojmom podrazumijeva se pravna i fizička osoba.

Industrijska poduzeća (Industrial Enterprises) jesu svi poslovni subjekti, tj. sva trgovačka društva i druge pravne ili fizičke osobe koje su u Registru poslovnih subjekata (RPS) ¹¹⁾ razvrstane u glavnu djelatnost nekog od podrazreda industrije u područjima C, D i E prema NKD-u 2002. (odjeljci 10 do 41) odnosno u Obrtnom registru za fizičke osobe (npr. obrtnike), bez obzira na njihove pravno ustrojbene oblike.

Neindustrijska poduzeća (Non-Industrial Enterprises) jesu svi poslovni subjekti, tj. sva trgovačka društva i druge pravne ili fizičke osobe koji u RPS-u nisu razvrstani u glavnu djelatnost nekog podrazreda industrije odnosno u Obrtnom registru za fizič­ke osobe (npr. obrtnike), ali imaju dio ili dijelove koji su se tije­kom izvještajne godine bavili nekom industrijskom djelat­noš­ću (sekundarne djelatnosti poduzeća), prema definiciji industrije iz ovog istraživanja

Lokalni JVD (Local Kind-of Activity Unit – LKAU) grupira sve dijelove jednog poduzeća koji pridonose obavljanju jedne djelatnosti na razini troznamenkastog razreda NKD-a 2002. (od­nos­no četveroznamenkastoj razini prema kriterijima EU-a), a koje su locirane na jednom zemljopisno određenome mjestu. Svako poduzeće prema tom kriteriju ima barem jedan lokalni JVD jer se skup svih lokalnih JVD-a uključenih u istu ili sličnu vrstu djelat­nos­ti koristi za analizu te djelatnosti prema načelu »čistih djelatnost«.

Međutim, statističke jedinice istraživanja SPS-ind jesu industrijski JVD-i industrijskih i neindustrijskih poduzeća, koji su odre­đeni grupiranjem glavne i/ili sekundarnih djelatnosti industrijskih poduzeća i sekundarne djelatnosti neindustrijskih podu­ze­ća, pod uvjetom da su se bavili jednom od industrijskih djelatnosti na razini troznamenkastog razreda NKD-a 2002. (skupine 10.1 do 41.0), a koje su locirane na jednom zemljopisno određenome mjestu koje se u istraživanju SPS-ind podudara s administrativnim područjem županije. Drugim riječima, za njihovo određivanje koristio se kriterij djelatnost/županija. Pri određi­va­nju statističkih jedinica za SPS istraživanje za 2004. nisu određivani neindustrijski dijelovi poduzeća na razini lokalnih JVD-a, nego su agregirani u jedan široki JVD »neindustrije« bez obzira na vrste neindustrijskih djelatnosti ili njihove lokacije (vidi posljednji stupac na obrascu) jer nisu predmet ovog istraživanja.

Industrijski lokalni JVD tako čini jedan dio ili nekoliko dijelova zajedno jednoga industrijskog ili neindustrijskog poduze­ća odnosno izvještajne jedinice koji je obavljao samo jednu od industrijskih vrsta djelatnosti na razini troznamenkastog razreda NKD-a 2002. (skupine 10.1 do 41.0) na području jedne županije.

Svako industrijsko ili neindustrijsko poduzeće odnosno izvješ­tajna jedinica koja se nalazi u adresaru IND-21/SPS prema ovom kriteriju ima barem jedan industrijski lokalni JVD, i to u slučajevima kada je jedan ili više njegovih dijelova obavljalo industrijsku djelatnost na teritoriju samo jedne županije ili ako nema dijelova (sve u sjedištu). U svim drugim slučajevima određe­ne su dvije i više industrijskih lokalnih jedinica u adresaru IND-21/SPS za 2004., tj. za svaku vrstu djelatnosti po jednu i za svaku županiju po jednu, ako nisu locirane na istoj.

Industrijski lokalni JVD-i industrijskih poduzeća određe­ni su od jednog ili više dijelova industrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica kojima je glavna djelatnost industrija, na te­me­lju informacija iz sekundarnih izvora (druga istraživanja industrije).

Industrijski lokalni JVD-i neindustrijskih poduzeća odre­đeni su na isti način, od jednog ili više dijelova neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica kojima je glavna djelat­nos­ti izvan industrije, ali imaju dijelove koji su se bavili indus­trijskom djelatnošću kao sporednom (ili su pogrešno razvrstani u administrativnim izvorima).

Između poduzeća i lokalnog JVD-a postoji hijerarhijski odnos. Poduzeće sadrži jedan ili više lokalnih JVD-a, ali lokalni JVD uvijek pripada samo jednom poduzeću. Dodatno, lokalni JVD u skladu je s operativnom definicijom pojma »pogon« (Establishment) prema svjetskome statističkom standardu UN-a navedenome u uvodnom dijelu ISIC-a Rev. 3.1. ¹²⁾

U većini slučajeva industrijskom ili neindustrijskom poduze­ću odnosno izvještajnoj jedinici određen je samo jedan indus­trijski lokalni JVD. Iznimno, u slučajevima kada izvještajne jedinice – industrijska ili neindustrijska poduzeća – imaju dijelove koji obavljaju nekoliko industrijskih vrsta djelatnosti na području različitih županija, određeno im je više od jednoga industrijskog lokalnog JVD-a u adresaru IND-21/SPS za izvještajnu godinu.

Pri određivanju statističkih jedinica za SPS istraživanje za 2004. nisu uzeti u obzir dijelovi (ili dio) industrijskih i neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica koji su »fizički« izvan teritorija RH radi usklađivanja s konceptima i definicijama SPS istraživanja EU-a, tj. radi izbjegavanja dupliciteta podataka o industrijskoj djelatnosti na razini EU-a.

Pojam tako definiranih statističkih jedinica – industrijskih podu­zeća i industrijskih JVD-a industrijskih i neindustrijskih podu­zeća – koristi se isključivo za potrebe provedbe istraživanja SPS-ind, a u drugim kontekstima one mogu imati drugačije značenje. Usklađen je u najvećoj mjeri s definicijom statističkih jedinica SPS istraživanja EU-a prema definicijama statističkih jedi­nica EU-a. ¹³⁾ Manja odstupanja postoje isključivo zbog spe­ci­fič­ne nacionalne namjene ovog istraživanja (regionalni SPS poka­za­telji na razini županija i statističkih regija) i radi smanjenja opterećenosti izvještajnih jedinica (lokalitet se promatra agregirano).

Obuhvat istraživanja SPS-ind

Obuhvat statističkih jedinica (poduzeća i lokalnih JVD-a) odnosno trgovačkih društava i drugih pravnih osoba te njihovih dijelova koji se bave industrijskom djelatnošću nije potpun. U istraživanju SPS-ind obuhvaćaju se statističke jedinice s 10 i više zaposlenih, uz uvjet da tako obuhvaćen broj statističkih jedinica zajedno osigurava udio svake pojedinačne industrijske skupine NKD-a 2002. (od 10.1 do 41.0) od najmanje 90% u bruto dodanoj vrijednosti odgovarajućeg odjeljka industrije u RH. Drugim riječima, za obuhvat statističkih jedinica primjenjuje se »načelo čistih djelatnosti«, a ne tzv. organizacijsko načelo (obuhvat prema glavnim djelatnostima koje se vode u RPS-u ili drugim registrima i evidencijama).

Ako se obuhvat, prema kriteriju udjela svake skupine NKD-a 2002. od najmanje 90% u bruto dodanoj vrijednosti odgo­vara­ju­ćeg odjeljka NKD-a 2002., ne postiže selekcijom s 10 i više zaposlenih, obuhvatit će se i statističke jedinice s manje od 10 zaposlenih do granice ciljanog obuhvata prema istom kriteriju udjela u bruto dodanoj vrijednosti.

Obuhvat statističkih jedinica određuje Državni zavod za statistiku u adresaru statističkih jedinica za IND-21/SPS za izvještaj­nu godinu, a šalje se svakom uredu državne uprave u županiji – službi za gospodarstvo (uredu za statistiku), u daljem tekstu: županijskom uredu za statistiku, prilikom distribucije obrazaca na teren. Ako neki županijski ured za statistiku smatra da je neka statistička jedinica s gledišta županije važna, a nije uvrštena u adresar IND-21/SPS, treba dostaviti osnovne podatke o toj jedinici u Državni zavod za statistiku, koji će na temelju dostavljenih informacija ustanoviti njihovu važnost s aspekta regije/županije (prema statističkim regijama u skladu s NUTS-om II EU-a) ¹⁴⁾ i s aspekta RH te ga eventualno naknadno uključiti u adresar IND-21/SPS.

Adresarom IND-21/SPS obuhvaćene su prema kriteriju selekcije sva trgovačka društva i druge pravne osobe i njihovi dijelovi te fizičke osobe koje su obavljale industrijsku djelatnost u izvještajnoj godini, bez obzira na to jesu li je obavljale cijele godine ili nisu, jesu li u toj godini počele raditi ili su te godine prestale raditi, preregistrirale se u drugu djelatnost ili slično.

Industrijski lokalni JVD-i izvještajnih jedinica odnosno podu­zeća koja se fizički nalaze izvan teritorija RH, ne obuhvaćaju se ovim istraživanjem.

Periodika i izvještajno razdoblje istraživanja SPS-ind

Istraživanje SPS-ind u pravilu se provodi jedanput u godini. Izvještajno razdoblje jest godina dana, a podudara se s kalendarskom godinom kako se bilježi u poslovnim, knjigovodstvenim i drugim administrativnim evidencijama, odnosno npr. razdobljem od 1. siječnja do 31. prosinca 2004., koja je ujedno izvještajna godina u istraživanju SPS-ind za 2004.

Metoda prikupljanja SPS-ind podataka

Za provedbu istraživanja SPS-ind za 2004. koristi se izvješ­taj­na metoda. Izvještajne jedinice daju odgovarajuće podatke na obrascu IND-21/SPS za sve statističke jedinice koje su im određene u adresaru IND-21/SPS, i to: a) za statističku jedinicu – poduzeće na temelju knjigovodstvenih podloga, a za b) statističke jedinice – industrijske lokalne JVD-e i na temelju stručnih pro­cje­na, ako za sva tražena obilježja ne raspolažu podacima u istim knji­govodstvenim evidencijama kao i za neindustrijske dijelove – ukupno, u predviđenom stupcu obrasca IND-21/SPS.

Podatke na obrascu IND-21/SPS izvještajne jedinice dostav­ljaju nadležnom županijskom uredu za statistiku u roku koji im se odredi, a na temelju Godišnjega provedbenog plana za tekuću godinu.

Organizacija provedbe istraživanja

U provedbi istraživanja sudjeluju Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske i uredi državne uprave u županijama – uredi za statistiku.

Državni zavod za statistiku izrađuje metodologiju, obrađu­je podatke za Republiku Hrvatsku i županije te kontinuirano osigurava stručnu pomoć područnoj statistici, sastavlja adresar IND-21/SPS za izvještajnu godinu, tiska i distribuira obrasce i druge materijale potrebne za provedbu istraživanja uredima državne uprave u županijama – uredima za statistiku, koncentrira materijal, kontrolira potpunost podataka, unosi podatke na magnetni medij, računski i logički kontrolira podatke, analizira prve rezultate te objavljuje i diseminira rezultate istraživanja SPS-ind. Prema potrebi, Državni zavod za statistiku održava i stručnu obuku po pojedinim županijskim središtima i zajedno s područnim sta­tis­tičarima neposredno obilazi izvještajne jedinice, a o važni­jim me­todološkim teškoćama razgovara izravno s izvještajnom jedinicom.

Uredi državne uprave u županijama – uredi za statistiku distribuiraju kompletiran materijal izvještajnim jedinicama prema adresaru IND-21/SPS, koji im dostavlja Državni zavod za statistiku i obavještava ih za koje su statističke jedinice dužne popuniti podatke na obrascu IND-21/SPS; brinu se da u roku koji su odredili dobiju ispunjene obrasce IND-21/SPS od izvještajnih jedinica; šifriraju identifikacijske podatke za izvještajne jedinice/poduzeća i industrijske lokalne JVD-e na obrascu IND-21/SPS ako to nije izvršila izvještajna jedinica koja je dostavila podatke; kontroliraju potpunost i točnost podataka u tablicama obrasca IND-21/SPS; brinu se da kontroliran materijal u roku dostave u Državni zavod za statistiku te da u tijeku logičko-računske i analitičke kontrole materijala u DZS-u, i na zahtjev DZS-a, provjeravaju iskazane podatke u dostavljenim obrascima IND-21/SPS izvještajnih jedinica sa svog područja.

Obrada, analiza i rezultati istraživanja SPS-ind

Obrada podataka iz istraživanja SPS-ind izvršit će se do razine skupine NKD-a 2002. za RH, a najvažnije obrade izvršit će za županije i statističke regije u skladu s NUTS II i NUTS III konceptom EU-a.

Prvi privremeni rezultati istraživanja SPS-ind bit će objav­ljeni u Priopćenju Državnog zavoda za statistiku pod nazivom »Osnovni strukturno-poslovni pokazatelji industrije«. Priopćenje će biti dostupno i na internetskim stranicama DZS-a: http://www.dzs.hr, u roku definiranome godišnjim Programom publiciranja DZS-a (također dostupan na navedenim internetskim stranicama DZS-a).

Detaljnija obrada istraživanja SPS-ind publicirat će se u Statističkom izvješću Državnog zavoda za statistiku pod nazivom »Osnovni strukturno-poslovni pokazatelji industrije – detaljni godišnji rezultati«. Napominjemo da su godišnje serije podataka za 1998. do 2001. objavljene pod nazivom Industrija, Godišnji izvještaj industrije, zajedno s podacima iz istraživanja IND-21/PRODCOM za navedene godine, a za izvještajne godine 2002. i 2003. pod istim nazivom. Izabrani podaci ovog istraživanja ob­jav­ljuju se i u Statističkom ljetopisu Republike Hrvatske (počevši od podataka za 2002.) te eventualno u izvanrednim izdanjima i posebnim publikacijama Državnog zavoda za statistiku.

Osim navedenih izdanja Državnog zavoda za statistiku, podaci iz istraživanja SPS-ind bit će diseminirani Eurostatu i objav­ljeni u Eurostatovim publikacijama, npr. »Strukturno-poslovne statistike država kandidata« (Structural Business Statistics, Candidate countries). Primjenom harmoniziranih statističkih normativa EU-a izabrani podaci iz ovog istraživanja bit će pohranjeni i na Eurostatovu bazu podataka NewCronos (Theme 4, Domain SBS – collection annual enterprise statistics – dtf file and cc). U dogledno vrijeme Državni zavod za statistiku će i domaćim korisnicima izgraditi sličnu bazu te osigurati dostupnost podataka na svojim internetskim stranicama, a metapodaci već se nalaze na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku od 2003. i na internetskim stranicama »Narodnih novina«, gdje se u pravilu objavljuju.

III. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA
IND-21/SPS

A) OPĆE UPUTE

Tko je dužan dostaviti podatke, kako i do kada. Obrazac IND-21/SPS dostavlja se Državnom zavodu za statistiku jedanput u godini, a popunjavaju ga izvještajne jedinice u roku koji im je određen. Ako pojedine izvještajne jedinice ne raspolažu evidencijama na razini statističkih jedinica – lokalnih JKVD-a koje su određene adresarom IND-21/SPS za izvještajnu godinu, izvještaj­ne jedinice dužne su podatke procijeniti na temelju ocjene struč­nja­ka.

Način i redoslijed upisivanja podataka. Podaci se upisuju u obrazac IND-21/SPS tako da se prvo popune identifikacijski podaci o izvještajnoj jedinici, a zatim se popunjavaju podaci u tablici 1. na razini statističkih jedinica – poduzeća i industrijskih lokalnih JVD-a koji su im određeni adresarom IND-21/SPS. Izvještajne jedinice koje imaju više od sedam industrijskih lokalnih JVD-a određenih adresarom IND-21/SPS popunjavaju podat­ke u tablici 1. za prvih sedam industrijskih lokalnih JVD-a, a za preostale industrijske lokalne JVD-e na još jednom obrascu IND-21/SPS. Na drugom obrascu IND-21/SPS treba popuniti podatke samo za tabelu 1., a za sve ostale podatke o identifikaciji izvješ­taj­ne jedinice, stupac za »neindustrijske djelatnosti« tablice 2. i 3., koji se traže u ovom istraživanju, treba popuniti na prvom ob­rascu IND-21/SPS, a odgovorne osobe ga i vlastoručno potpisuju.

Izvještajne jedinice – industrijska i neindustrijska poduzeća popunjavaju podatke u svim stupcima tablice 1. (za poduzeće ukupno, za industrijske lokalne JVD-e i za neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno). Drugim riječima, podatke u tablici 1. izvještajna jedinica treba popuniti za svoje dijelove koji se bave industrijskom proizvodnjom – industrijske lokalne JVD-e (djelatnosti skupina 10.1 do 41.0 NKD-a 2002.), kao i posljednji stupac za svoje dijelove koji su se bavili neindustrijskim djelatnostima, izvještajne jedinice – ukupno, bez obzira na to je li izvještajna jedinica/poduzeće registrirano u industriji ili neindustriji. U tablici 2. izvještajne jedinice popunjavaju podatke samo za isporuke/primitke koje su međusobno izvršile industrijske lokalne jedinice iste izvještajne jedinice/poduzeća. Anketa o elektroničkom poslovanju, s posljednje stranice obrasca IND-21/SPS, popunjava se izvještajnu jedinicu u cjelini, a ne za dijelove.

Način distribucije i prikupljanja podataka za istraživanje SPS-ind vezan je za izvještajne jedinice/pravne osobe, a ne za njezine dijelove/pojedinačne lokalne JVD-e. Određen je adresarom IND-21/SPS radi racionalizacije i smanjenja troškova slanja statističkih podataka od strane izvještajnih jedinica i županijskih ureda za statistiku te pojednostavljenja unosa podataka jer se identifikacija izvještajne jedinice unosi samo jedanput za sve njezi­ne lokalne JVD-e. Jedan od razloga je i taj što financijske pokazatelje za lokalne JVD-e mogu popuniti samo izvještajne jedinice/poduzeća koja kao pravne osobe njima i raspolažu.

Način distribucije i prikupljanja podataka od izvještajnih jedinica, a ne od industrijskih lokalnih JVD-a organiziran je iz dva glavna razloga. Jedan je razlog taj što je pojam industrijskih lokalnih JVD-a statistička konstrukcija i u praksi se oni uglavnom ne podudaraju s administrativnim jedinicama za koje izvještajne jedinice daju završne račune, a drugi su, ne manje važni razlozi, racionalizacija i smanjenje poštanskih troškova provedbe istraži­va­nja SPS-ind, pojednostavljenje unosa podataka (identifikacija izvještajne jedinice unosi se samo jedanput), a istodobno se sma­nju­je i pojava dupliciteta ili neobuhvaćanja svih vrsta industrij­skih djelatnosti koje obavlja izvještajna jedinica (zbroj industrij­ske proizvodnje svih industrijskih lokalnih JVD-a + neindustrij­ske djelatnosti iste izvještajne jedinice u izvještajnoj godini = ukup­na industrijska proizvodnja iste izvještajne jedinice u toj izvještajnoj godini).

B) IDENTIFIKACIJSKI PODACI NA OBRASCU
IND-21/SPS

U obrascu IND-21/SPS izvještajna jedinica ispunjava dvije vrste identifikacijskih podataka prema statističkim jedinicama koje su im određene adresarom IND-21/SPS – za poduzeće i industrijske lokalne JVD-e. Identifikacijski podaci za izvještajnu jedinicu u cjelini podudaraju se s podacima o poduzeću, a upisuju se u obrazac IND-21/SPS iz službenih evidencija. Identifikacijski podaci za statističke jedinice – za industrijske lokalne JVD-e upisuju se iz statističkih evidencija, tj. iz adresara IND-21/SPS za izvještajnu godinu (samo oznaka djelatnosti). Informacije o identifikacijskim podacima izvještajnoj jedinici daje nadležni ured državne uprave u županiji – ured za statistiku. Ako identifikacijske podatke izvještajne jedinice ne upišu jer im nadležni ured državne uprave u županiji – ured za statistiku nije dostavio podat­ke iz adresara IND-21/SPS ili iz nekoga drugog razloga, dužan je to učiniti nadležni ured državne uprave u županiji – ured za statistiku sam, prije dostavljanja kompletiranog materijala sa svog područja u Državni zavod za statistiku. U nastavku dajemo detaljna objašnjenja pojedinih obilježja.

Zaglavlje obrasca IND-21/SPS

U zaglavlju obrasca IND-21/SPS popunjavaju se identifikacijski podaci za izvještajnu jedinicu iz statističkih i administrativ­nih evidencija. Podaci za vrstu posla, razdoblje i godinu unaprijed su utisnuti na obrascu, a služe za potrebe obrade podataka.

Redni broj (RB) poduzeća iz adresara. Upisuje se šesteroznamenkasta brojčana oznaka iz statističkih izvora. Redni broj svakog poduzeća podudara se s RB-om izvještajne jedinice koji je odredio Državni zavod za statistiku i prepisuje ga izvještajna jedinica iz adresara IND-21/SPS prema informaciji nadležnog ureda državne uprave u županiji – ureda za statistiku ili nadležni ured državne uprave u županiji – ured za statistiku, a ako to ne učini izvještajna jedinica, bez obzira na razloge, dužan je to učiniti umjesto nje nadležni ured za statistiku.

1. PODACI O IZVJEŠTAJNOJ JEDINICI KOJA PODNOSI IZVJEŠTAJ. Podatke popunjava izvještajna jedinica (tr­go­vačko društvo, druga pravna ili fizička osoba) iz svojih administrativnih evidencija. Treba popuniti sljedeće podatke:

a) IME (tvrtka). Upisuje se skraćeni naziv izvještajne jedinice odnosno trgovačkog društva ili druge pravne osobe prema upisu iz Registra poslovnih subjekata (RPS-a) Državnog zavoda za statistiku ili naziv fizičke osobe iz Obrtnog registra (prvi put – probno).

b) MATIČNI BROJ IZ REGISTRA POSLOVNIH SUBJEKATA. Upisuje se osmeroznamenkasta brojčana oznaka za MB odnosno matični broj izvještajne jedinice (trgovačkog druš­tva ili druge pravne osobe) iz Obavijesti o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku ili iz adresara IND-21/SPS. U adresar IND-21/SPS preuzeti su podaci o matičnom broju (MB) pravnih osoba iz RPS-a sa stanjem na dan 31. prosinca izvještajne godine, odnosno MB-ovi koji su vrijedili u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca izvještajne godine na koju se odnosi istraživanje. Na obrascu je već unaprijed otisnuta »0«, a izvještajna jedinica treba upisati ostalih sedam brojčanih oznaka MB-a.

Upisuje se matični broj izvještajne jedinice (osmeroznamen­kasta brojčana oznaka) iz Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2002. ili prema adresaru IND-21/SPS za izvještajnu godinu, u kojem su preuzeti MB-ovi izvještajnih jedinica iz RPS-a sa stanjem na dan 31. prosinca izvještajne godine, odnosno MB-ovi koji su vrijedili u izvještajnom razdoblju od 1. siječnja izvještajne godine do 31. prosinca izvještajne godine ako je u izvještajnoj godini došlo do prestanka proizvodnje ili stečaja. Na obrascu je već unaprijed otisnuta »0«, tako da izvještajna jedinica treba upisati ostalih sedam brojčanih oznaka MB-a. Za fizičke osobe, npr. obrtnike, preuzet će se registarska oznaka iz Obrtnog registra.

c) SJEDIŠTE (tvrtka). Upisuju se adresni podaci izvještajne jedinice, njena lokacija: županija, grad/općina, naselje, ulica i broj, telefon.

d) DJELATNOST (podrazred). Upisuje se peteroznamen­kasta brojčana oznaka podrazreda djelatnosti prema NKD-u 2002. (NN, br. 13/03.) u koju je registrirana izvještajna jedinica prema Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2002., bez obzira na to je li djelatnost izvještajne jedinice industrijska ili neindustrijska. Brojčana oznaka glavne (pretežne) dje­lat­nosti izvještajne jedinice može se prepisati i iz adresara IND-21/SPS za izvještajnu godinu jer su u adresaru preuzeti svi potrebni podaci iz RPS-a na isti način kao i za MB. Za fizičke osobe, npr. obrtnike, preuzet će se glavna djelatnost koju je utvrdio Državni zavod za statistiku iz sekundarnih izvora.

Napomena

Sva ostala identifikacijska obilježja izvještajnih jedinica Držav­ni zavod za statistiku preuzima iz RPS-a, npr. vrstu trgo­vač­kog društva, vrstu kapitala, podrijetlo kapitala itd., ili iz Obrtnog registra te se u ovom istraživanju SPS-ind traži minimum identifikacijskih podataka od izvještajnih jedinica koji su nužni za njihovo jednoznačno određivanje pri unosu podataka i kontroli obuhvata.

C) PODACI U TABLICAMA OBRASCA IND-21/SPS

Opće upute za ispunjavanje tablica IND-21/SPS obrasca

Obrazac IND-21/SPS sadrži dvije tablice i anketu, i to tablicu 1. Elementi računa proizvodnje, troškovi osoblja i broj zaposlenika za statističke jedinice u izvještajnoj godini, tablicu 2. Unutarjedinični primici i isporuke lokalnih JVD-a istog poduzeća u izvještajnoj godini i Anketu o e-poslovanju izvještajne jedinice.

U nastavku dajemo objašnjenja za popunjavanje tablice 1. i tablice 2., a upute za popunjavanje Ankete dat ćemo posebno.

Opća pravila iskazivanja podataka po glavnim djelatnostima izvješ­tajnih jedinica/poduzeća

Podaci iz tablice 1. koriste se za izradu računa proizvodnje po djelatnostima NKD-a 2002., i to prema glavnoj (registriranoj) djelatnosti izvještajne jedinice/poduzeća (prema tzv. organizacijskom načelu) i po vrstama djelatnosti industrijskih lokalnih JVD-a na razini industrijskih skupina NKD-a 2002. (10.1 do 41.0), isključivo po tzv. čistim djelatnostima, a za neindustrijske djelatnosti industrijskih i neindustrijskih izvještajnih jedinica/po­du­zeća samo ukupno (bez obzira na vrstu djelatnosti koji taj dio/dijelovi obavljaju). Podaci u tablici 1. koriste se za izradu regionalnih SPS-ind pokazatelja na razini županija i statističkih regija u skladu s NUTS-om II i NUTS-om III EU-a. Zbog navedenih na­čina izrade računa industrijske proizvodnje, što je opće­pri­hvaćeni EU-ov i međunarodni standard, podaci se prvo grupiraju za poduzeće sveukupno (prema »organizacijskom načelu«), zatim po industrijskim lokalnim JVD-ima (prema »načelu čistih djelatnosti«) i neindustrijskim djelatnostima – ukupno, što ćemo u nas­tav­ku još detaljnije objasniti, i na kraju još prema lokaciji, tj. regi­on­alnom načelu, što ćemo također detaljnije objasniti u nastavku.

U tablici 1. Elementi računa proizvodnje, troškovi osob­lja i broj zaposlenih statističkih jedinica u izvještajnoj godini izvještajna jedinica za statističke jedinice iskazuje sljedeće podatke: u prvi stupac tablice upisuje podatke koji se traže prema pretkoloni za »poduzeće sveukupno« bez obzira na to je li poduzeće registrirano u industrijskoj ili neindustrijskoj djelatnosti. Izvještajna jedinica u nastavku treba ispuniti prema zaglavlju tablice 1. još onoliko stupaca za »industrijske lokalne JVD-e« koliko je različitih industrijskih djelatnosti na razini skupina NKD-a 2002. i podijeljenih po županijama obavljala u izvješ­tajnoj godini ili onoliko stupaca koliko je u adresaru za IND-21/SPS navedeno industrijskih lokalnih JVD-a za tu istu izvještajnu jedinicu/poduzeće.

U slučajevima kada je izvještajna jedinica/poduzeće industrijsko (registrirano u djelatnosti područja C, D i E prema NKD-u 2002.) obavljalo samo jednu vrstu industrijske djelatnost na razini skupine NKD-a 2002. i na području samo jedne županije (i nije se uopće bavilo neindustrijom), podaci za »poduzeće sveukupno« i za njegov »industrijski lokalni JVD« bit će isti te ih treba samo prepisati u drugi stupac tablice 1. jer je riječ o dvjema vrstama statističkih jedinica (poduzeće i industrijski lokalni JVD), koje se koriste za dvije različite obrade istraživanja SPS-ind, što smo već detaljno objasnili. U slučajevima kada je izvještajna jedinica/poduzeće neindustrijsko (nije registrirano u jednoj od industrijskih djelatnosti prema NKD-u 2002.), podaci se iskazuju na isti način kao i za industrijsko, ali će podatak o »poduzeću sveukupno« u pravilu biti jednak zbroju podataka za industrijski JVD i podataka o neindustrijskim djelatnostima toga neindustrijskog poduzeća. Iz tog razloga u posljednjem stupcu tablice 1. za »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno« upisuju se zbrojeno podaci o onom dijelu ili dijelovima industrijskih i neindustrijskih poduzeća koji su obavljali neindustrijske djelatnosti tijekom izvještajne godine odnosno djelatnostima neindustrijskih područja NKD-a 2002. A, B i F do Q.

Pravila iskazivanja podataka za sekundarne djelatnosti poduzeća

      Podaci za sekundarne djelatnosti izvještajnih jedinica/podu­ze­ća iskazuju se za sljedeće nazive:

             »industrijski lokalni JVD-i« u stupcima od 2. do 8. tablice 1., za svaki dio industrijskih i neindustrijskih izvještajnih jedinica/poduzeća koji se bavio različitom vrstom industrijske djelatnosti na razini troznamenkaste brojčane oznake skupina NKD-a 2002. i/ili na lokacijama u različitim županijama i nalazi se u adresaru IND-21/SPS za izvještajnu godinu.

             »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno«, u posljednjem stupcu tablice 1., za sve dijelove – ukupno, industrij­skih i neindustrijskih izvještajnih jedinica/poduzeća koji se nisu bavili industrijskom djelatnošću u izvještajnoj godini, a ne smatraju se njihovim pomoćnim djelatnostima u skladu s definicijama iz ovih Statističkih standarda.

Iznimke od pravila o iskazivanju podataka za sekundarne djelatnosti poduzeća u posebnim slučajevima, tj. za posebne vrste djelatnosti jesu sljedeće:

Djelatnost skupine NKD-a 2002. 40.3 – Opskrba parom i toplom vodom, prema kriterijima formiranja statističkih jedinica ¹⁵⁾ EU-a i Metodologije za primjenu NKD-a 2002., ni u kojem se slučaju ne može smatrati pomoćnom djelatnošću, nego se uvijek mora smatrati sekundarnom djelatnošću izvještajnih jedinica/poduzeća za koju su dužni posebno iskazati podatke. Iz tih su razloga u adresaru IND-21/SPS uglavnom izvještajnim jedinicama/poduzećima određeni posebni industrijski lokalni JVD-i za tu vrstu djelatnosti, čak i ako se koriste njima samo interno. Međutim, u slučajevima kada je djelatnost ove skupine NKD-a 2002., prema ocjeni stručnjaka, imala neznatnu važnost, u adresaru IND-21/SPS nije izdvojena u poseban industrijski lokalni JVD.

Dijelovi izvještajne jedinice/poduzeća koji su obavljali industrijske djelatnosti koje su rezultirale proizvodnjom/outputom koji se pretežno koristi za intermedijarnu potrošnju unutar iste izvještajne jedinice/poduzeća ne iskazuju se posebno te u adresaru IND-21/SPS nisu izdvojeni u poseban lokalni JVD jer ne utječu bitno na ukupni rezultat obrade istraživanja SPS-ind, a uvelike bi opteretili teret izvještavanja. Pri iskazivanju podataka za takve vrste djelatnosti izvještajna jedinica/poduzeća treba postupiti kao i za svoje pomoćne djelatnosti, u skladu s definicijama iz ovih Statističkih standarda (vidi objašnjenja za pomoćne djelatnosti).

Dijelovi izvještajne jedinice/poduzeća koji rezultiraju industrijskim outputom koji je namijenjen prodaji trećim osobama, ali je male važnosti, također se ne iskazuju posebno te u adresaru IND-21/SPS nisu izdvojeni u poseban industrijski lokalni JVD. Pri iskazivanju podataka za takve vrste djelatnosti izvještajne jedinice/poduzeća trebaju ih iskazati zajedno s glavnom djelatnošću izvještajne jedinice/poduzeća.

Pravila iskazivanja podataka za pomoćne djelatnosti poduzeća

Opće je pravilo da proizvodnja nije moguća bez pomoćnih djelatnosti, a prema standardima EU-a i drugim međunarodnim općeprihvaćenim standardima, pomoćne djelatnosti ne smiju biti posebno izdvojene kao entitet odnosno kao lokalni JVD (npr. trgovina industrijskim proizvodima vlastite proizvodnje jest po­moć­na djelatnost industrije, kao i veleprodaja vlastitih proizvoda, nabava sirovina i materijala, računovodstveni poslovi, opći i kad­rovski poslovi, elektronička obrada podataka, čuvari i sl.). Za iskazivanje podataka iz pomoćnih djelatnosti izvještajna jedinica/poduzeće treba dobro proučiti različite slučajeve koje navodimo u nastavku i koji su najčešći u praksi.

U slučajevima kada se pomoćne djelatnosti obavljaju za pomoćne poslove dvaju i više industrijskih lokalnih JVD-a iste izvještajne jedinice/poduzeća, troškovi tih pomoćnih djelatnosti moraju se rasporediti proporcionalno na sve industrijske lokalne JVD-e, prema udjelu u tim troškovima. Ako podaci o udjelu u troškovima pomoćnih djelatnosti pojedinačnih industrijskih lokalnih JVD-a iste izvještajne jedinice/poduzeća nisu raspoloživi, treba ih rasporediti proporcionalno prema vrijednosti proizvodnje/outputa.

U slučajevima kada pomoćne službe izvještajne jedinice/poduzeća obavljaju pomoćne poslove za industrijske i neindustrijske djelatnosti uz naplatu ili prema ugovoru za treće osobe djelatnosti (npr. elektronička obrada podataka ili računovodstveni poslovi i sl.), dio troškova pomoćnih službi treba iskazati u posljednjem stupcu tablice 1. pod »neindustrijske« djelatnosti izvještajne jedinice/poduzeća, proporcionalno udjelu u tim troškovima ili u proizvodnji/outputu. Dodatno, pri iskazivanju podataka za industrijske lokalne JVD-e neindustrijskih poduzeća treba iskazati i podatke o pripadajućem dijelu intermedijarne potrošnje, zaposlenika i bruto plaća iz pomoćnih djelatnosti.

D) DETALJNE UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA U TABLICAMA 1. I 2. OBRASCA IND-21/SPS

Tablica 1. Elementi računa proizvodnje, troškovi osoblja i broj zaposlenih po statističkim jedinicama u izvještajnoj godini ¹⁶⁾

Tablica 1. obratna je statistička tablica jer se nosioci podataka, statističke jedinice, nalaze u zaglavlju tablice, a u pretkoloni su zadana obilježja i modaliteti o tim jedinicama. Takva vrsta tablice izrađena je kao matrica iz tehničkih razloga jer se na format papira A-4 nije mogao pregledno ucrtati dvadeset i jedan stupac.

Tablica 1. popunjava se na razini određenih statističkih jedinica prema adresaru statističkih jedinica za IND-21/SPS za izvještajnu godinu, koji je odredio Državni zavod za statistiku, i to za poduzeća i njegove industrijske lokalne JVD-e, prema nazivu iz zaglavlja i sljedećim nazivima obilježja iz redaka pretkolone tablice 1.:

Naziv i šifra statističkih jedinica => redci 1. i 2.

Redci 1. i 2. odnose se na nazive i šifre statističkih jedinica: »poduzeće sveukupno«, »industrijske lokalne JVD-e« i »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno« iz zaglavlja tablice 1.

U retku 1.  Naziv, upisuju se nazivi statističkih jedinica iz adresara IND-21/SPS. Naziv za »poduzeće sveukupno« zapravo je naziv izvještajne jedinice te ga nije potrebno upisivati jer se nalazi na prvoj stranici obrasca IND-21/SPS. Naziv »industrijski lokalni JVD-i« za industrijske vrste djelatnosti izvještajne jedinice/poduzeća prepisuje se iz adresara za IND-21/SPS za izvještaj­nu godinu. U posljednjem stupcu već je upisan naslov »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno« i ne upisuje se ništa, a popunjavaju ga industrijska i neindustrijska poduzeća za sve neindustrijske vrste djelatnosti koje su obavljali u izvještajnoj godini, zbrojene zajedno. Što se podrazumijeva pod »neindustrijom«, definirano je na početku ovih Statističkih standarda. Bez obzira na to jesu li svi stupci ispred ispunjeni ili nisu, neindustrijske djelatnosti uvijek treba iskazati u posljednjem stupcu tablice 1.

U retku 2. =>  Šifra, upisuje se šifra statističkih jedinica. Šifra se sastoji od peteroznamenkaste brojčane oznake. Šifre: »00000« za naslov »poduzeće sveukupno« i »99999« za naslov »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno« već su upisane u drugi redak. Šifra za naslov »industrijski lokalni JVD-i« za industrijske vrste djelatnosti poduzeća određena je u adresaru IND-21/SPS prema sljedećem uzorku:

X

X

Y

Y

Y

gdje je XX dvoznamenkasta brojčana oznaka koja upućuje na lokaciju, odnosno županiju, a YYY je troznamenkasta brojčana oznaka koja upućuje na industrijsku skupinu djelatnosti, prema NKD-u 2002., jednoga industrijskoga lokalnog JVD-a kako je određeno adresarom za IND-21/SPS. Tako npr. 12151 znači da je riječ o industrijskom lokalnom JVD-u koji je obavljao djelatnost skupine NKD-a 2002. 15.1 Proizvodnja, prerada i konzerviranje mesa i mesnih proizvoda (za JVD), i to na području županije »12«, tj. Brodsko-posavske županije (za lokalitet). Dakle, određe­na je brojčana oznaka »12« za npr. Slavonski Brod i brojčana oznaka skupine NKD-a 2002. »15.1« za npr. klaonicu (šifra djelatnosti upisuje se bez točke). U slučaju kada poduzeće ima određeno više od sedam industrijskih lokalnih JVD-a, treba ispuniti dvije tablice 1., a ako ni dvije nisu dovoljne, treba ispuniti treću itd. U navedenim slučajevima podatke za stupce »poduzeće sveukupno« i »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno« treba ispuniti samo na onom obrascu IND -21/SPS na kojem su ispunjeni identifikacijski podaci i sve tablice: 1., 2. i 3., i koji se smatra prvim obrascem te izvještajne jedinice/poduzeća prema ovim Statističkim standardima.

Intermedijarna potrošnja ¹⁷⁾ =>  redci 3. do 5.

Intermedijarna potrošnja u ovom istraživanju definirana je Europskim sustavom nacionalnih računa – ESA 95, a definicija glasi: intermedijarna potrošnja sastoji se od vrijednosti dobara i usluga potrošenih kao input u procesu proizvodnje isključujući fiksnu aktivu čija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnoga kapitala. Dobra i usluge mogu se transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje. Intermedijarnoj potrošnji pripadaju i dobra i usluge uporabljene kao input u pomoćne djelatnosti, a raspoređuju se po lokalnim JVD-ima kako je već objašnjeno (vidi Opća pravila za ispunjavanje tablica obrasca IND-21/SPS, III. C). Vrijednost dobara i usluga nabavljenih od drugih industrijskih lokalnih JVD-a iste izvještajne jedinice/poduzeća treba iskazati u intermedijarnoj potrošnji po industrijskim lokalnim JVD-ima, ali se ta potrošnja neće iskazati u intermedijarnoj potrošnji za izvješ­tajnu jedinicu/poduzeće.

Intermedijarna potrošnja bilježi se i vrednuje po tekućim kupovnim cijenama istovrsnih dobara i usluga u vrijeme kada ulaze u proizvodni proces (kada se troše), a ne kada su kupljeni (nabavljeni) i stavljeni u skladište te uvijek treba izvršiti korekcije kako bi se uzele u obzir promjene cijena do kojih je došlo tijekom vremena.

Kupovna cijena jest cijena koju kupac stvarno plaća za proizvode. Vrijednosti intermedijarne potrošnje po kupovnim (nabavnim) cijenama isključuju odbitni PDV i ostale odbitne poreze i pristojbe neposredno povezane s prometom. Svi ostali porezi i pristojbe na proizvode uključeni su u vrijednost, a isključene su subvencije na proizvode, ukupni transportni troškovi koje kupac plaća odvojeno na mjestu isporuke, cjelokupni popust na količinu ili kupnju izvan sezone te kamata ili naplaćena usluga u kreditnim aranžmanima ili nekoj naplati kao rezultat neplaćanja u roku.

U ovom istraživanju intermedijarna potrošnja (reci 3. do 5.) raščlanjena je na dva modaliteta: reprodukcijski materijal i ostalu intermedijarnu potrošnju.

Reprodukcijski materijal¹⁸⁾ =>  redci 3. i 4.

Za reprodukcijski materijal iskazuje se ukupna vrijednost utrošenoga reprodukcijskog materijala (redak 3.) i dodatno dio ukupne vrijednosti iz retka 3., koji se odnosi na dio utrošenoga reprodukcijskog materijala nabavljenoga iz uvoza (redak 4.).

U retku 3. =>  UKUPNO, iskazuju se ukupni troškovi dobara koja su nabavljena i potrošena u procesu proizvodnje u izvještajnom razdoblju, a uključuju:

– vrijednost utrošenih sirovina i materijala

– vrijednost potrošene energije

– vrijednost potrošenih rezervnih dijelova

– vrijednost troškova sitnog inventara, ambalaže i guma za vozila.

U retku 4. =>  od toga: uvozni, iskazuje se samo uvozni dio ukupnih troškova reprodukcijskog materijala.

Pod vrijednošću nabavljenoga reprodukcijskog materijala iz uvoza iskazuju se izravne kupnje u inozemstvu i nabave preko vanjskotrgovačkih subjekata. Vrijednost uvoza u kunama prera­ču­na­va se na temelju tekućih valutnih tečajeva. U obračun su uključeni i troškovi carine i carinskih pristojbi, isključeni troškovi dopreme reprodukcijskog materijala u skladište statističke jedinice koji će se iskazati pod vrijednošću ostale intermedijarne pot­roš­nje isključujući odbitni PDV, subvencije i popuste. Potrošnja reprodukcijskog materijala u izvještajnom razdoblju u praksi se podudara s obračunom prema formuli:

U vrijednost nabavljenog i potrošenoga reprodukcijskog materijala za potrebe proizvodnje ne uključuje se nabava dobara namijenjenih preprodaji trećim osobama u istom stanju u kojem su i nabavljeni, tj. bez dodatne dorade u statističkoj jedinici koja se prema pravilima ovih Statističkih standarda iskazuje u retku 8. ili u posljednjem stupcu pod »neindustrijske djelatnosti«.

Ostala intermedijarna potrošnja =>  redak 5.

U ostaloj intermedijarnoj potrošnji iskazuju se ukupni troškovi dobara i usluga (osim reprodukcijskog materijala iz retka 3. i 4.) koji su nabavljeni i potrošeni u okviru obavljanja procesa proizvodnje u izvještajnom razdoblju, a uključuju sljedeće troškove:

a) ostale vanjske troškove (troškovi usluga), koji obuh­va­ćaju:

– vrijednost prijevoznih usluga

– vrijednost vanjskih usluga na izradi i prodaji dobara i usluga

– vrijednost usluga tekućeg održavanja i zaštite (bez investicijskog održavanja i popravaka)

– vrijednost usluga registracije vozila

– vrijednost usluga zakupa

– vrijednost usluga promidžbe, sponzorstva i troškova sajmova

– vrijednost intelektualnih i osobnih usluga

– vrijednost komunalnih usluga

– vrijednost usluga reprezentacije

– vrijednost ostalih vanjskih troškova (usluga)

b) dio ostalih troškova poslovanja, koji obuhvaća:

– dnevnice za službena putovanja i putne troškove

– naknade za uporabu osobnog automobila u službene svrhe za lokalne potrebe

– troškove uporabe vlastitih proizvoda, robe i usluga za interne tekuće potrebe (promidžbe, reprezentacija i sponzorstva)

– premije osiguranja (dio bruto premija, tj. za usluge osiguranja)

– bankovne usluge i troškove platnog prometa

– članarine, doprinose i druga davanja domaćim i inozemnim organizacijama, udrugama i društvima

– ostale troškove poslovanja, npr. troškove stručnog obrazovanja, troškove za časopise, stipendije i slično

c) troškove prodane robe, materijala i otpadaka, koji obuhvaćaju:

– troškove prodane robe, materijala i otpadaka, koji obuhva­ća­ju i nabavnu vrijednost prodane robe, materijala i otpadaka, a u ovom istraživanju iskazuju se samo u stupcima za poduzeće i neindustrijske djelatnosti poduzeća (ne za industrijske lokalne JVD-e).

U intermedijarnu potrošnju ne smiju se bilježiti troškovi koji se ne smatraju intermedijarnom potrošnjom prema sta­tisti­čkim standardima EU-a (ESA 95, SPS), a odnose se na sljedeće troškove:

             izdaci koji se u računu proizvodnje smatraju dijelom sred­stava zaposlenih osoba iako se prema pozitivnim računo­vodstvenim propisima RH smatraju troškovima intermedijarne potrošnje, a odnose se na sljedeće izdatke:

– prijevoz na posao i s posla

– terenski dodatak

– naknadu za odvojeni život

– nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse

– otpremninu zbog odlaska u mirovinu, jubilarne nagrade za stalnost u radu, darove djeci i slično

– otpremnine radnicima zbog ekonomskog ili tehnološkog viška i dokup staža

– pomoć u slučaju smrti zaposlenih osoba ili člana uže obitelji, pomoć u slučaju teže invalidnosti, dužeg bolovanja i drugu pomoć

– ostale naknade troškova zaposlenim osobama prema kolektivnom ugovoru

– naknada članovima uprave poduzeća

             izdaci za prehranu u tijeku rada i regres za godišnji odmor. Ti izdaci u računu proizvodnje bilježe se u troškove osoblja.

             izdaci za npr. dragocjenosti, istraživanje ležišta minerala, veće rekonstrukcije, renoviranja, godišnji remont i slična veća poboljšanja fiksne aktive, softver kupljen ili proizveden za vlastiti račun. Ti se izdaci u računu proizvodnje smatraju bruto investicijama u fiksni kapital (u ovom se istraživanju nigdje ne iska­zuju).

Prihodi od prodaje proizvoda¹⁹⁾ =>  redci 6. i 7.

Prihode od prodaje proizvoda izvještajna jedinica/poduzeće iskazuju kao ukupnu vrijednost prihoda od prodaje proizvoda (redak 6.) i od ukupne vrijednosti vrijednost izvoza od prodaje vlastitih proizvoda na inozemno tržište (redak 7.).

U retku 6. =>  UKUPNO, na razini izvještajne jedinice/poduzeća sveukupno, industrijskih lokalnih JVD-a i za nein­dustrij­ske djelatnosti industrijskih i neindustrijskih poduzeća iskazuju se sljedeći fakturirani prihodi vrijednosno u tisućama kuna:

a) prihodi od prodaje trećim osobama (tržišna prodaja/promet), a obuhvaćaju prihode od prodaje proizvoda, robe, usluga, materijala, otpadaka i slično na domaćem i inozemnom tržištu uključujući prihode od prodaje proizvoda na kredit i otplatu. U vrijednost prodaje ne uključuju se carine i carinske pristojbe, odbitni PDV i trošarine, a uključuju se subvencije na proizvode.

b) vrijednost proizvedenih dobara i usluga za vlastiti račun poduzeća ili industrijskih lokalna JVD-a koji se koriste za dalju preradu u istoj statističkoj jedinici ili za vlastite bruto investicije u fiksni kapital (kapitalizirana proizvodnja). Vrednuju se prema bazičnim cijenama istovrsnih proizvoda ili usluga koje bi se postigle na tržištu.

c) vrijednost proizvoda korištenih za plaćanja u naturi (uključujući naknade zaposlenima u naturi i mješoviti dohodak u naturi). Vrednuju se prema bazičnim cijenama istovrsnih proizvoda koje bi se postigle na tržištu.

d) prihodi od dobara i usluga koji su isporučeni drugim industrijskim lokalnim JVD-ima koji su u sastavu iste izvještajne jedinice/poduzeća za dalju preradu ili za bruto investicije u fiksni kapital (unutarjedinične isporuke/primici). Ne iskazuju se na razini poduzeća sveukupno, nego samo na razini industrijskih lokalnih JVD-a, a vrednuju se po ukupnim troškovima proizvodnje.

Prihodi od prodaje dobara i usluga na razini poduzeća sveukupno trebaju biti manji od zbroja prihoda od prodaje dobara i usluga raščlanjenih po industrijskim lokalnim JVD-ima za taj iznos zbog primjene pravila bilježenja u računu proizvodnje koji je naveden u točki d).

Vrednovanje proizvodnje:

– vrijednost proizvoda iz točaka a), b) i c) obračunava se po bazičnim cijenama

– vrijednost proizvoda i usluga iz točke d) unutarjedinične isporuke/primici između industrijskih lokalnih JVD-a iste izvje­štajne jedinice/poduzeća, obračunava se prema ukupnim troš­ko­vima proizvodnje, odnosno zbroju prema sljedećoj formuli:

U retku 7. => od toga: izvoz, iskazuje se dio vrijednosti ukupnih prihoda ostvaren od prodaje proizvoda od izvoza na inozemno tržište.

Vrijednost izvezenih dobara i usluga iskazuje se u kunama, a preračunava se na temelju tekućega valutnog tečaja, bez obzira na to jesu li dobra i usluge izvezene neposredno ili putem vanjskotrgovačkih subjekata. Vrijednost izvezenih dobara i usluga izražena u kunama dio je ukupne fakturirane prodaje (prometa) što ga je izvještajna jedinica/poduzeće ostvarilo prodajom na inozemnom tržištu.

Ostali prihodi => redci 8. i 9.

Pod ostalim prihodima iskazuju se vrijednosti svih ostalih prihoda, osim prihoda od prodaje proizvoda (reci 6. i 7.) koje je izvještajna jedinica/poduzeće ostvarilo od preprodaje roba i usluga bez dodatne dorade u izvještajnoj jedinici (redak 8.) i ostalih prihoda (redak 9.) koji se bilježe u računu proizvodnje. Iska­zuju se fakturirani prihodi za sve statističke jedinice: poduzeće sveukup­no, industrijske lokalne JVD-e i neindustrijske djelatnosti industrijskih i neindustrijskih poduzeća.

U retku 8. => od preprodaje roba i usluga²⁰⁾, iskazuje se dio ostalih prihoda koji je ostvaren prodajom dobara i usluga koje je izvještajna jedinica/poduzeće nabavilo i dalje preprodalo tre­ćim osobama u istom stanju u kojem su nabavljeni, odnosno bez dodatne dorade u poduzeću ili industrijskom lokalnom JVD-u u izvještajnom razdoblju. Vrijednost preprodanih dobara i usluga obračunava se po bazičnoj cijeni isto kao i prihodi od prodaje proizvoda (prometa).

Posebna napomena za iskazivanje podataka u ovom retku.

Prihod od preprodaje dobara i usluga koje je izvještajna jedinica/poduzeće nabavilo i dalje preprodalo trećim osobama u istom stanju u kojem su nabavljeni iskazuje se u pravilu samo u stupcu za »poduzeće sveukupno« i u posljednjem stupcu pod »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno«. Prihod od preprodaje u stupcima pod »industrijski lokalne JVD-i« treba iskazati samo u slučaju kada je vrijednosno proporcionalno mali u odnosu na prihod toga industrijskog lokalnog JVD-a i neposredno je povezan samo s tim lokalnim JVD-om te ga nema smisla iskazivati posebno pod »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno«.

Pod preprodajom se ne smatraju međusobne isporuke između industrijskih lokalnih JVD-a iste izvještajne jedinice/poduzeća koje se iskazuju pod prihodima od prodaje proizvoda i usluga, a bilježe se u retku 6. u stupcima za industrijske lokalne JVD-e.

U retku 9. => Ostali prihodi, iskazuju se ostali prihodi statističke jedinice koji se odnose na prihode od poslovnog najma nekretnina, postrojenja i opreme. U ovom retku ne smiju se iskazati svi ostali prihodi, npr. prihodi financijskog najma te drugi financijski i izvanredni prihodi izvještajne jedinice/ poduzeća ili industrijskih lokalnih JVD-a.

Porezi na proizvodnju i uvoz => redci 10. do 14.

Porezi na proizvodnju i uvoz obvezna su, nepovratna plaća­nja, u novcu ili naturi, nametnuta od strane države ili institucija EU-a, na proizvodnju i uvoz dobara i usluga, zapošljavanje, vlas­ništvo ili uporabu zemljišne površine, zgrade ili ostala sredstva koja se koriste u proizvodnji, a plaćaju se neovisno o dobitku.

U ovom istraživanju IND-21/SPS i u skladu s SBS-R EU-a, porezi na proizvodnju i uvoz smatraju se »posrednim porezima« jer ih se može, u cijelosti ili djelomično, prevaliti na druga poduzeća povećavanjem cijena prodanih dobara ili usluga, a raščlanjeni su na sljedeće grupe poreza na proizvodnju i uvoz:

             porez na dodanu vrijednost (PDV) i drugi odbitni porezi tipa PDV-a (redak 10.)

             ostali porezi i pristojbe na proizvodnju i uvoz, osim PDV-a i drugih odbitnih poreza tipa PDV (redak 12.), koji su dalje raščlanjeni u podgrupe:

– porezi i pristojbe na uvoz i drugi porezi i pristojbe na proizvode osim PDV-a (redak 13.)

– ostali porezi i pristojbe na proizvodnju osim PDV-a te poreza i pristojba na uvoz (redak 14.).

Porezi na proizvodnju i uvoz bilježe se kada nastupaju aktiv­nosti, transakcije ili ostali događaji koji stvaraju obvezu plaćanja poreza. Podatke po pojedinačnim grupama poreza na proizvodnju i uvoz treba iskazati prema njihovoj podjeli iz redaka 10. do 14., gdje će se detaljno objasniti i njihove definicije.

Napomena: sve definicije poreza i pristojbi na proizvodnju i uvoz u ovim Statističkim standardima usklađene su s definicijama ESA-e 95 (D.2) kao i prethodnih godina zbog potrebe nacionalnih računa. Podjela je drugačija od podjele u SBS-R EU-a, s kojom su uglavnom usklađeni ovi Statistički standardi, ali bitno ne utječe na njihovu sukladnost.

PDV i drugi odbitni porezi tipa PDV-a^20a) => redci 10. i 11.

Porezi na dodanu vrijednost (PDV) i drugi odbitni porezi tipa PDV-a (npr. trošarine), vrsta su poreza na proizvode koji se isključuju iz vrijednosti prometa (prodaje) iako su neposredno vezani za promet. PDV postupno prikuplja država od poduzeća te stoga on tereti domaće i uvezene proizvode, ali se konačno u cijelosti naplaćuje od finalnog potrošača. Drugi odbitni porezi tipa PDV-a jesu ostali porezi države koji se odbijaju prema istom načelu kao i PDV te se često radi pojednostavljenja zajednički nazivaju PDV.

Proizvođači su za vlastitu intermedijarnu potrošnju i bruto investicije u fiksni kapital dužni platiti samo razliku PDV-a na njihovu prodaju i PDV-a na njihovu kupnju. PDV se plaća i na uvoz dobara i usluga uz carine te druge pristojbe na uvoz.

Za potrebe ovog istraživanja podatke treba iskazati za ukupno o obračunanom PDV-u (redak 10.) i obračunanom povratu PDV-a na osnovi izvoza.

U retku 10. => PDV, ukupno obračunan u zemlji, iskazuju se podaci za:

– ukupno obračunani PDV umanjen za ukupno obračunani pretporez u zemlji

– ukupno obračunane trošarine umanjene za ukupno obraču­na­na potraživanja za posebne poreze (trošarine)

U retku 11. => povrat poreza na osnovi izvoza, iskazuju se:

– ukupno obračunani povrat poreza na osnovi izvoza dobara i usluga.

Ostali porezi na proizvodnju i uvoz osim PDV-a²¹⁾ => re­dci 12. do 14.

U ovim redcima izvještajna jedinica/poduzeće treba iskazati iznose obračunane za ostale poreze na proizvodnju i uvoz osim PDV-a koji se plaćaju državi u obračunskom razdoblju (u izvješ­tajnoj godini) kao obvezna i nepovratna plaćanja neovisna o dobitku ili dohotku. Ostali porezi na proizvodnju i uvoz iskazuju se pod »ukupno« (redak 12.) i raščlanjeno na poreze i pristojbe na proizvode i uvoz i ostale poreze na proizvode (redak 13.) te poreze na proizvodnju (redak 14.). Ovdje vrijedi pravilo da zbroj obračunanog poreza u retku 13. i retku 14. treba biti jednak ukupno obračunanom iznosu u retku 12.

U nastavku dajemo pojedinačne definicije svake navedene podjele ostalih poreza na proizvodnju i uvoz osim PDV-a.

             Porezi i pristojbe na uvoz i ost. porezi (i pristojbe) na proizvode ²²⁾ osim PDV-a (redak 13.) obuhvaćaju neodbitne poreze i pristojbe vezane za promet (prodaju) i poreze na proizvode koji nisu vezani za promet (prodaju). Ovdje su uključeni sljedeći porezi i pristojbe:

a) porezi i pristojbe na uvoz (osim PDV-a), koji obuhvaćaju prisilna plaćanja nametnuta od strane države ili institucija Europske unije na uvoz dobara kako bi se odobrilo njihovo slobodno kretanje na ekonomskom teritoriju zemlje korisnice te prisilna plaćanja na usluge pružene rezidentnim jedinicama od strane nerezidentnih jedinica, a obuhvaćaju sljedeće poreze i pristojbe:

– uvozne pristojbe, koje se odnose na carinske pristojbe ili druge uvozne pristojbe, koje su obveze na dobra posebne vrste, a specificirane su u carinskoj tarifi. Plaćaju se kada dobra ulaze za uporabu na ekonomski teritorij zemlje korisnice.

– poreze na uvoz, koji se odnose na sve ostale poreze isključujući PDV i uvozne pristojbe, a koji postaju obveza onda kada dobra uđu na ekonomski teritorij, odnosno kada se usluge od nerezidenta isporuče rezidentima.

b) ostali porezi na proizvode (osim PDV-a i poreza i pristojba na uvoz), koji se odnose na poreze na dobra i usluge čija obveza proizlazi iz proizvodnje, izvoza, prodaje, transfera, leasinga ili isporuke tih dobara i usluga ili iz njihove uporabe za vlastitu intermedijarnu potrošnju ili vlastite investicije u fiksni kapital.

             Porezi i pristojbe na proizvodnju ²³⁾ uključuju sve poreze koji su nametnuti poduzeću od strane države ili institucija EU-a radi njihova angažiranja u proizvodnji, neovisno o količini i vrijednosti proizvedenih ili prodanih dobara i usluga, a mogu se odnositi na zemljište, fiksnu aktivu ili na radnu snagu koja se koristila za obavljanje proizvodnog procesa ili u određenim aktivnostima ili transakcijama.

Porezi i pristojbe na proizvodnju ne uključuju poreze na dobit ili dohodak, porez iz plaća, prireze i doprinose i slične poreze koje plaća izvještajna jedinica/poduzeće.

U retku 12. => UKUPNO iskazuje se ukupno zbrojena vrijednost obračunanih poreza i pristojbi na proizvode i uvoz te ostalih poreza na proizvode (redak 13.) i poreza na proizvodnju (redak 14.) za statističke jedinice u izvještajnom razdoblju.

U retku 13. => porezi i pristojbe na uvoz i ost. porezi na proizvode (osim PDV-a), iskazuje se ukupno obračunana vrijednost poreza i pristojbi na uvoz i ostalih poreza na proizvode u izvještajnom razdoblju, a uključuje sljedeće vrste poreza i pristojbi:

             poreze i pristojbe na uvoz, koji obuhvaćaju:

– carinske pristojbe i druge uvozne pristojbe koje se plaćaju kada dobra posebne vrste ulaze za uporabu na ekonomski teritorij zemlje korisnice, a plaćaju se prema specifikaciji u carinskoj tarifi

– sve ostale poreze i pristojbe na uvoz, npr.:

– pristojbe na uvoz poljoprivrednih proizvoda

– trošarine i posebne poreze na uvoz određenih proizvoda, ako takve pristojbe i poreze na slične proizvode domaćeg podrijetla plaćaju sami proizvodni odjeljci (grane)

– opće poreze na promet koji se plaćaju pri uvozu dobara i usluga na ekonomski teritorij zemlje korisnice

– porez na posebne usluge koje pružaju inozemna poduzeća domaćim jedinicama

– dobit javnih poduzeća koja imaju monopol na uvoz nekog dobra ili usluge koja se prenosi državi i drugi porezi i pristojbe na uvoz (osim PDV-a)

             ostale poreze na proizvode, koji obuhvaćaju:

– trošarine i poreze na potrošnju

– taksene marke pri prodaji posebnih proizvoda, npr. alkoholna pića, duhana i drugo

– poreze na financijske i kapitalne transakcije koje se plaćaju na kupnju ili prodaju nefinancijske i finacijske aktive uključujući stranu valutu

– poreze na registraciju vozila,

– poreze na zabavu, lutrije, igre na sreću i oklade, osim onih na dobitak

– poreze na premije osiguranja

– ostale poreze na određene usluge (hotela, stanovanja, prijevoza, oglašavanja)

– opće poreze na promet i prodaju (osim PDV-a), koji uključuju industrijske poreze na veliko i na malo, poreze na kupnju i na prodaju

– izvozne pristojbe i kompenzacijsko-novčane iznose kojima se tereti izvoz i ostale poreze na proizvode.

U retku 14. => ostali porezi na proizvodnju, iskazuje se ukupno obračunana vrijednost poreza i pristojbi na proizvodnju statističkih jedinica u izvještajnom razdoblju, a uključeni su:

– porezi na vlasništvo ili uporabu zemljišta, zgrada i drugih građevina kojima se koristi poduzeće

– porezi na korištenje fiksne aktive (vozila, strojeve, opreme) radi proizvodnje, bez obzira na to je li u vlasništvu poduzeća ili je iznajmljena

– porezi na ukupne nadnice i porezi na plaće (nisu uključeni obvezni doprinosi i porezi koje plaća poduzeće iz nadnica i plaća samih zaposlenika)

– porezi na međunarodne transakcije (inozemna putovanja i doznake te slične transakcije s nerezidentima u funkciji proizvodnje)

– porezi za poslovne i profesionalne dozvole poduzeća radi obavljanja određene vrste proslova npr. porez na tvrtku/naziv

– porezi na zagađivanje koje proizlazi iz proizvodne djelatnosti

– administrativni porezi i pristojbe (biljezi i takse) te ostali porezi i pristojbe na proizvodnju.

Subvencije i dotacije ²⁴⁾ => redci 15. i 16.

Subvencije su tekuća nepovratna plaćanja koja države ili institucije EU-a isplaćuju rezidentnim proizvođačima radi utjecaja na njihovu razinu proizvodnje, njihove cijene ili naknade čimbenicima proizvodnje, a zapravo su potraživanja rezidentnih proiz­vo­đača ili uvoznika.

Subvencije su ekvivalent negativnim porezima na proizvodnju u toj mjeri dokle se utjecaj na poslovni višak kreće u suprotnom smjeru od poreza na proizvodnju.

Definicija subvencija i dotacija i njihova osnovna podjela usklađene su definicijama i podjelom u SBS-R i ESA-i 95 (D.3), s kojima su usklađeni ovi Statistički standardi, a iskazuju se raščla­njeno na:

             subvencije na proizvode ²⁵⁾ (redak 15.), definirane kao subvencije koje se isplaćuju po jedinici proizvedenog ili uvezenog dobra ili usluge. Subvencija može biti određeni novčani iznos po jedinici mjere dobra ili usluge ili može biti izračunana ad valorem na temelju određenog postotka jedinične cijene. Subvencija se također može izračunati kao razlika određene ciljane cijene i tržišne cijene koju kupci stvarno plaćaju. Obično se stječe pravo na subvenciju na proizvod u trenutku proizvodnje, prodaje ili uvoza dobara i usluga. Prema konvenciji, subvencije na proizvode mogu se odnositi na tržišnu proizvodnju ili proizvodnju za vlastitu finalnu uporabu. Ovdje su uključene:

– uvozne subvencije, koje obuhvaćaju subvencije na dobra i usluge te postaju obveza u trenutku prijelaza državne granice radi uporabe dobra na ekonomskom teritoriju ili u trenutku pružanja usluge rezidentnim institucionalnim jedinicama. One mogu uklju­či­vati gubitke koji su nastali zbog vođenja namjerne državne politike putem državnih trgovinskih organizacija koje kupuju proiz­vode od nerezidenata, a nakon toga prodaju te iste proizvode rezidentima po nižim cijenama.

– ostale subvencije na proizvode, koje obuhvaćaju subvencije na proizvode domaće uporabe, gubitke koji su nastali zbog vođenja namjerne državne ekonomske ili socijalne politike putem državnih trgovinskih organizacija (koje kupuju proizvode rezidentnih proizvođača te ih nakon toga prodaju rezidentima ili nerezidentima po nižim cijenama), subvencije javnim poduzećima i kvazipoduzećima radi pokrića stalnih gubitaka koji su posljedica ciljane ekonomske ili socijalne politike koju provode države ili EU, neposredne subvencije na izvoz koje se neposredno isplaćuju rezidentnim proizvođačima u trenutku kada dobra napuštaju ekonomski teritorij ili kad se pružaju usluge nerezidentima isključu­jući povrat prethodno plaćenih poreza na carinskoj granici na proizvode te otkazivanje poreza koji bi trebalo platiti da su dobra prodana ili uporabljena unutar ekonomskog teritorija.

             subvencije vezane na proizvodnju ²⁶⁾ (osim subvencija na proizvode, redak 16.), definirane su kao subvencije koje rezidentne proizvođačke jedinice mogu dobiti na temelju angažiranja u proizvodnji. Ostali netržišni proizvođači za njihovu ostalu netržišnu proizvodnju mogu dobiti ostale subvencije na proizvodnju samo ako takve državne isplate podliježu općem propisu koji se primjenjuje na tržišne i netržišne proizvođače. Te subvencije osobito uključuju subvencije na plaće ili radnu snagu, subvencije za smanjivanje zagađenja, potpore radi kamatnih olakšica proizvodnim jedinicama i rezidentima te subvencije preko naknade PDV-a radi primjene sustava jedinstvene porezne stope koji se često koristi u poljoprivredi.

Vrijeme bilježenja: subvencije se bilježe u trenutku pojavljivanja transakcije ili događaja (proizvodnja, prodaja, uvoz itd.) koji daje pravo poduzeću na subvenciju.

Subvencije i dotacije ne uključuju potpore koje državne vlasti mogu dati poduzećima u smislu financiranja njihovih investicija u kapital ili kompenzacije na štete na njihovoj fiksnoj aktivi. Takve se potpore tretiraju kao kapitalni transferi.

Ukupne subvencije i dotacije koje su primile statističke jedinice treba iskazati prema prethodnim definicijama i raščlanjeno na subvencije i dotacije na proizvode (redak 15.) te na ostale subvencije i dotacije (vezane) na proizvodnju (redak 16.), odnosno:

U retku 15. => na proizvode, iskazuje se dio ostalih poslov­nih prihoda primljenih iz proračuna u obliku dotacija, državnih potpora i subvencija, kao transferni prihod što ga država daje iz proračuna (državnog i lokalnih, izravno ili preko nadležnih tijela) poduzećima na proizvode (uvozne subvencije i ostale subvencije na proizvode) radi utjecaja na razinu proizvodnje, prodajnih cijena i slično. Prema konvenciji, subvencije na proizvode mogu se odnositi samo na tržišnu proizvodnju ili na proizvodnju za vlastitu finalnu uporabu.

U retku 16. => ostale (vezane) na proizvodnju, iskazuje se dio ostalih poslovnih prihoda primljenih iz proračuna u obliku ostalih dotacija, državnih potpora i subvencija kao transferni prihod što ga država daje iz proračuna (državnog i lokalnih, izravno ili preko nadležnih tijela) poduzećima na proizvodnju, npr. subvencije na poreze na plaće ili radnu snagu, na smanjivanje zagađivanja, potpore radi kamatnih olakšica i drugo.

Stanja zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje ²⁷⁾  reci 17. i 18.

U recima 17. i 18. iskazuju se podaci o neto stanjima zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje i poluproizvoda sa stanjem na dan 1. siječnja izvještajne godine i 31. prosinca izvještajne godine.

Zalihe gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje jesu proizvedena imovina koja se sastoji od dobara i usluga koji su nastali u tekućem razdoblju ili u prijašnjim razdobljima, a namijenjene su prodaji ili za neku drugu namjenu u nekome drugom razdoblju.

Vrednovanje zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje:

– vrijednost zaliha gotovih proizvoda obračunava se po bazičnim cijenama, a vrijednost nedovršene proizvodnje obraču­nava se po procijenjenim tekućim bazičnim cijenama istovrsnih gotovih proizvoda.

Podaci o stanju zaliha i nedovršene proizvodnje iskazuju se za sve statističke jedinice na razini poduzeća sveukupno, po industrijskim lokalnim JVD-ima i za neindustrijske djelatnosti industrijskih i neindustrijskih poduzeća.

U retku 17. => 1. 1., treba iskazati vrijednost zaliha i nedovršene proizvodnje sa stanjem na dan 1. siječnja izvještajne godine.

U retku 18. =>  31. 12., treba iskazati vrijednost zaliha i nedovršene proizvodnje sa stanjem na dan 31. prosinca izvje­štaj­ne godine.

Troškovi osoblja na platnoj listi, tis. kuna ²⁸⁾ => reci 19. do 21.

Troškovi osoblja definirani su kao ukupna naknada u novcu ili u naturi isplaćena svim osobama na platnoj listi izvještajne jedinice/poduzeća koju plaća poslodavac zaposlenim osobama (na neodređeno i određene vrijeme, tj. privremenim zaposlenicima i osobama koje rade kod kuće) za izvršen rad u izvještajnom razdoblju. Troškovi osoblja također uključuju poreze i doprinose poslodavca za socijalno osiguranje koji terete statističku jedinicu te obvezno i dopunsko osiguranje poslodavca. Drugim riječima, troškove osoblja čine bruto plaće i nadnice te doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje.

Troškovi osoblja iskazuju se u tri retka, kao ukupni troškovi osoblja (redak 19.) i podijeljeno na bruto plaće i nadnice (redak 20.) te doprinose poslodavca za socijalno osiguranje (redak 21.), u skladu s račlambom SBS-R EU-a, iz koje su preuzete i njihove definicije.

U retku 19. => UKUPNO, iskazuju se ukupni troškovi osob­lja u tis. kuna, a čini ih zbroj iznosa obračunanih za bruto plaće i nadnice (redak 20.) i doprinosa poslodavca za socijalno osiguranje (redak 21.) u izvještajnom razdoblju, bez obzira na to jesu li u stvarnosti isplaćene u toj godini ili nisu.

Ukupni troškovi osoblja sadrže tri glavne komponente:

              bruto plaće i nadnice koje se isplaćuju zaposlenim osobama u gotovini ili naturi

             doprinose za socijalnu sigurnost, poreze na plaću i druge iznose koje plaća zaposlena osoba, a koje poslodavac zadržava i neposredno uplaćuje ustanovama za socijalno osiguranje, poreznim ustanovama i drugim ustanovama uime zaposlenih osoba

             doprinose poslodavca za socijalnu sigurnost koje plaća u svoje ime.

Ukupne troškove osoblja treba iskazati za poduzeće sveuku­p­­no, za industrijske lokalne JVD-e i za dijelove koji su obavljali neindustrijske djelatnosti – ukupno, prema Općim uputama za ispunjavanje tablica IND-21/SPS obrasca (vidi poglavlje III. C).

U retku 20. => bruto plaće i nadnice ²⁹⁾, u tis. kuna, treba iskazati kao ukupno obračunane iznose bruto plaća i nadnica u izvještajnoj godini, bez obzira na to jesu li u stvarnosti isplaćene u toj godini ili nisu. Iskazuju se za poduzeće sveukupno, za industrijske lokalne JVD-e i za dijelove koji su obavljali neindustrijske djelatnostima ukupno prema Općim uputama za ispunjavanje tablica IND-21/SPS obrascu (vidi poglavlje III. C).

Bruto plaće i nadnice definirane su kao ukupna naknada u novcu ili u naturi isplaćena svim zaposlenim osobama na platnoj listi poduzeća/izvještajne jedinice kao naknada za izvršen rad u izvještajnoj godini, bez obzira na način i vrstu isplate, tj. je li isplata bazirana na radnom vremenu, outputu ili radu po komadu i bez obzira na to je li isplata bila redovita ili nije.

Bruto plaće i nadnice sadrže sljedeće vrijednosti:

              naknade koje se isplaćuju svim zaposlenim osobama na platnoj listi, u gotovini ili naturi

             doprinose za sve vrste socijalne sigurnosti (bolovanja, nesreće na radu, porodni dopust i drugi, bez obzira na to jesu li obvezni, kolektivni, posebno ugovoreni ili su na dobrovoljnoj bazi), poreze na dohodak i druge poreze te sve druge iznose koje plaćaju zaposlenici, a koje u pravilu poslodavac izdvaja iz njihovih bruto plaća i nadnica te ih neposredno uplaćuje ustanovama za socijalno osiguranje, poreznim ustanovama itd. uime zaposlenika

             sve povlastice, povišice, nagrade, »13. plaće«, otpremnine, najamnine, prijevozne troškove, naknade za rad izvan kuće (terenski dodatak, naknada za odvojeni život), obiteljske dozvole rada, provizije i druge izvanredne naknade koje su obračunane zaposlenim osobama u izvještajnoj godini

             iznose obračunane za godišnje odmore, državne praznike, stanke za odmor i iznose obračunane zaposlenim osobama za vrijeme provedeno na službenom putu u izvještajnoj godini.

Bruto plaće i nadnice ne uključuju doprinose za socijalno osiguranje koje plaća poslodavac ni plaćanja posrednicima u agencijama za zapošljavanje.

U retku 21. => doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje ³⁰⁾, u tis. kuna, treba iskazati ukupno obračunane vrijednosti doprinosa poslodavca za vlastitu socijalnu sigurnost u izvještajnoj godini koji terete statističku jedinicu. Doprinosi za socijalnu sigurnost poslodavca uključuju sve obračunane doprinose za njegovu mirovinu, bolovanja, porodni dopust, invalidnost, nezaposlenost, nesreće na radu, profesionalne bolesti, obiteljske dozvole i sve druge doprinose za socijalnu sigurnost poslodavca, bez obzira na to jesu li obvezni, kolektivni, posebno ugovoreni ili su na dobrovoljnoj bazi.

Ovdje se ne iskazuju obračunani iznosi tj. doprinosi koje plaća poslodavac za bilo koju vrstu socijalnog osiguranja uime zaposlenih osoba koji se iskazuju zajedno s bruto plaćama i nadnicama zaposlenih osoba (redak 20.), prema ovim Statističkim standardima.

Broj zaposlenih ³¹⁾ – godišnji prosjek => reci 22. do 24.

U redcima 22. do 24. iskazuje se prosječan godišnji broj zaposlenih osoba na razini poduzeća/ izvještajne jedinice ukupno, po svim lokalnim JVD-ima poduzeća i za neindustrijske djelatnosti ukupno, industrijskih i neindustrijskih poduzeća u izvještajnoj godini.

Za iskazivanje podataka za UKUPNO (redak 22.) zaposlene osobe u PODUZEĆE SVEUKUPNO treba se držati sljedećih pravila:

             u stupcu za PODUZEĆE SVEUKUPNO iskazuje se broj svih zaposlenih osoba poduzeća/ izvještajne jedinice bez obzira na to jesu li obavljale industrijsku djelatnost ili neindustrijsku djelatnost uključujući zaposlene osobe u upravi te bez obzira na to na to jesu li zasnovale radni odnos s poduzećem/izvještajnom jedinicom na određeno ili neodređeno vrijeme te rade li puno ili nepuno radno vrijeme.

             u stupcima za industrijske lokalne JVD-e poduzeća/izvještajne jedinice iskazuju se samo zaposlenici koji su se bavili industrijskim djelatnostima poduzeća i razvrstavaju se po vrstama na razini industrijskih skupina djelatnosti NKD-a 2002. (10. 1 do 41.0) i po lokaciji – županijama. Ovdje treba pribrojiti i zaposlene osobe koje su obavljale pomoćne poslove (npr. računovodstveni poslovi, pravni, elektronička obrada podataka i slično) proporcionalno njihovu udjelu u obavljenim poslovima za pojedini industrijski lokalni JVD (vidi Opća pravila za ispunjavanje tablica obrasca IND-21/SPS, III. C).

Ako u poduzeću/izvještajnoj jedinici isti zaposlenici izrađuju industrijske proizvode ili vrše industrijske usluge iz nekoliko različitih industrijskih skupina djelatnosti NKD-a 2002. na istom lokalitetu – županiji, izvještajna jedinica treba odrediti koeficijente za određivanje broja zaposlenika prema vrstama industrijskih skupinama djelatnosti NKD-a 2002. koje je obavljala u izvještaj­noj godini, prema obujmu izvršenih poslova. Broj zaposlenih osoba koje su obavljale pomoćne poslove za industrijske vrste djelatnosti treba pribrojiti industrijskim lokalnim JVD-ima, proporcionalno obujmu izvršenih poslova. Ako se poduzeće/izvještajna jedinica koristi nekim drugim metodama obračuna, može ih primijeniti i u ovom slučaju (npr. nekoliko pogona istog poduzeća/izvještajne jedinice odredilo je za svoje potrebe koeficijente za obračunavanje udjela za svaki svoj pogon za potrebe financiranja pomoćnih službi i sl.).

             za NEINDUSTRIJSKE DJELATNOSTI PODUZEĆA – UKUPNO iskazuju se podaci u posljednjem stupcu (šifra »99999«). Ovdje treba iskazati, osim lako prepoznatljivih zaposlenih osoba u neindustrijskim djelatnostima poduzeća/izvještajne jedinice prema kriterijima NKD-a 2002., i zaposlene osobe u maloprodaji koje su prodavale vlastite proizvode, zaposlene osobe koje su se bavile prijevozom izvan kruga poduzeća, zaposlene osobe u restoranima poduzeća i sl. Često pomoćne službe poduzeća/izvještajnih jedinica ne obavljaju pomoćne poslove samo za industrijske vrste djelatnosti (npr. elektronička obrada podataka ili računovodstveni poslovi i sl.) nego i za neindustrijske djelatnosti, a često i na temelju ugovora za treće osobe. U navedenim i sličnim slučajevima u NEINDUSTRIJI treba iskazati i dio zaposlenih osoba pomoćnih službi razmjerno opsegu izvrše­nih poslova za neindustrijske djelatnosti poduzeća/izvještajne jedinice – ukupno.

Podaci o zaposlenim osobama u poduzeću/izvještajnoj jedinici iskazuju se za izvještajnu godinu kao godišnji prosjek, a osim za UKUPNO (redak 22.), iskazuju se i posebno za plaćene zaposlenike (redak 23.) i za neplaćene zaposlenike (redak 24.), čiji zbroj mora biti jednak podatku pod UKUPNO (redak 22.) na razini svih statističkih jedinica izvještajne jedinice.

Način izračuna prosječnog broja zaposlenika

Godišnji prosječan broj zaposlenih osoba dobiva se zbra­ja­njem odrađenih efektivnih sati rada svih zaposlenih osoba unutar poduzeća/izvještajne jedinice za određeno razdoblje i njihovim dijeljenjem s ostvarenim godišnjim odrađenim efektivnim satima po jednoj zaposlenoj osobi koja je radila cijele izvještajne godine. Ukupno odrađeni efektivni sati ne obuhvaćaju plaćene godišnje odmore, državne praznike ili bolovanja, stanke za odmor te vrije­me provedeno na putu između stana i posla, čak i kada je plaćeno.

U retku 22. => UKUPNO ³²⁾, iskazuje se ukupan broj zaposlenih osoba koje rade u poduzeću/ izvještajnoj jedinici uključu­jući vlasnike i njihove partnere koji redovito rade u poduzeću /izvještajnoj jedinici te neplaćene članove njihove obitelji. Uklju­čuju se i osobe koje rade izvan poduzeća od kojeg su plaćeni (npr. zastupnici prodaje, osoblje na isporuci, osobe na održavanju i popravcima). Ovdje treba uključiti i zaposlene osobe koje su na bolovanju, porodnom dopustu, osobe koje štrajkaju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla, do prekida radnog odnosa, osim onih koje su odsutne na neodređeno razdoblje. Uključene su i osobe na određeno vrijeme i sve osobe koje su bile na platnoj listi poduzeća, npr. vježbenici, sezonski radnici i kućanstva (kada su radila za poduzeće) u izvještajnoj godini. U ukupan broj treba uključiti i osobe koje su radile kao volonteri, bez obzira na to što nisu primile naknadu za svoj rad.

Ukupan broj zaposlenih osoba ne uključuje osobe koje su bile poslane na rad od drugih poduzeća/izvještajnih jedinica (i na njihovoj su platnoj listi), osobe koje rade na održavanju i poprav­cima uime drugih poduzeća/izvještajnih jedinica ni osobe koje su u obveznoj vojnoj službi u izvještajnoj godini.

U retku 23. => plaćeni zaposlenici ³³⁾, iskazuju se podaci o broju zaposlenika koji rade u poduzeću/ izvještajnoj jedinici i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi. Podatke treba iskazati za sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem tog poduzeća, na određeno ili neodređeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena ili vlasništvu poslovnog subjekta. Ovdje se uključuju i osobe koje su radile kao vježbenici, osobe na porodnom dopustu ili bolovanju te osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla, sve do prekida radnog odnosa. U zaposlene osobe također treba uključiti i sve osobe koje su povremeno obavljale poslove na temelju ugovora o djelu ili autorskog ugovora te osobe koje su prema formalnom statusu umirovljenici, nezaposleni ili redoviti studenti, a radile su kao vanjski suradnici u izvještajnoj godini. U zaposlenike treba iskazati i osobe koje su radile u vlastitom poduzeću/izvještajnoj jedinici u izvještajnoj godini.

U retku 24. => neplaćeni zaposlenici ³⁴⁾, iskazuje se prosječan broj neplaćenih zaposlenih osoba, a uključene su sljedeće kategorije zaposlenika:

             samozaposleni – iskazuju se poslodavci koji su upravljali poduzećem/izvještajnom jedinicom i zapošljavali jednu ili više osoba. Ovdje treba iskazati i sve osobe koje su radile za vlastiti račun i uopće nisu zapošljavale druge osobe u izvještajnoj godini.

             pomažući članovi obitelji – iskazuju se osobe koje nisu zaposlene osobe (vidi objašnjenje za redak 23) niti su samozaposlene prema gornjoj definiciji, ali su u izvještajnoj godini radile u poduzeću koje je u vlasništvu člana obitelji.

Pod neplaćenim pomažućim članovima obitelji podrazumijevamo samo osobe koje redovito rade za poduzeće/ izvještajnu jedinicu, ali s njom nemaju ugovorni odnos i ne primaju određenu naknadu za svoj rad, uz uvjet da nisu uključene na platnu listu nekoga drugog poduzeća/izvještajne jedinice u okviru svoga glavnog zaposlenja.

Ovdje treba također uključiti osobe koje su radile kao volonteri u poduzeću/izvještajnoj jedinici u izvještajnoj godini i koje za svoj rad nisu primile naknadu.

Tablica 2. Unutarjedinični primici i isporuke lokalnih JVD-a istog poduzeća ³⁵⁾

Ovdje se iskazuju vrijednosti u tis. kuna unutarjediničnih primitaka i unutarjediničnih isporuka koje su se odvijale između industrijskih lokalnih JVD-a istog poduzeća/izvještajne jedinice u izvještajnoj godini. Tablica 2. uvedena je isključivo radi ispravnog vrednovanja intermedijarne potrošnje i prihoda od prodaje proizvoda na razini industrijskih lokalnih JVD-a.

Pri iskazivanju podataka u ovoj tablici treba se pridržavati Općih pravila za ispunjavanje tablica obrasca IND-21/SPS (vidi točku III. C). Podaci se iskazuju za vrijednost međusobnih primitaka ili isporuka industrijskih lokalnih JVD-a istog poduzeća/izvještajne jedinice, u odnosu na podatke iskazane u tablici 1. u stupcima za industrijske lokalne JVD-e.

Ovdje treba primijeniti sljedeća pravila obračunavanja:

             razlika podatka iskazanog u tablici 1. redak 3. Intermedijarna potrošnja – UKUPNO po industrijskim lokalnim JVD-ima (zbroj) i podataka za PODUZEĆE SVEUKUPNO, treba uvijek biti jednaka podatku iskazanome u tablici 2., u retku 1.

             razlika podatka iskazanog u tablici 1., u retku 6. Prihodi od prodaje proizvoda – UKUPNO po industrijskim lokalnim JVD-ima (zbroj) i podataka za PODUZEĆE SVEUKUPNO treba uvijek biti jednaka podatku iskazanom u tablici 2. u retku 2.

U retku 1. =>Vrijednost dobara i usluga koje su nabav­ljene od drugih lokalnih JVD-a istog poduzeća/izvještajne jedinice u izvještajnoj godini (unutarjedinični primici), iskazuje se vrijednost sitnog alata manje vrijednosti koji se koristio za relativno jednostavne operacije (npr. pile, čekići, odvijači i ostali ručni alat, mali uređaji poput džepnih kalkulatora i slično). Prema normama ESA-e 95, treba uključiti sve izdatke za trajna dobra čija vrijednost nije veća od 500 eura po komadu. Ovdje treba iskazati i vrijednost izvršenoga tekućeg održavanja strojeva i uređaja. Dakle, ovdje se iskazuje vrijednost primitaka koja su industrijskim lokalnim JVD-ima isporučili drugi industrijski lokalni JVD-a istog poduzeća.

U retku 2. =>Vrijednost dobara i usluga koji su isporučeni drugim lokalnim JVD-ima istog poduzeća/izvještajne jedinice u izvještajnoj godini (unutarjedinične isporuke), obuhvaća se isti sadržaj kao i u retku 1., s tim da se ovdje iskazuje vrijednost isporuka koju su industrijski lokalni JVD-i isporučili drugim industrijskim lokalnim JVD-ima istog poduzeća.

ANKETA: E-POSLOVANJE IZVJEŠTAJNE JEDINICE

E-POSLOVANJE U IZVJEŠTAJNOJ GODINI

Ovdje se podaci iskazuju upisivanjem križića x  u predvi­đe­no polje kod ispravnog odgovora. Sve podatke treba iskazati na razini izvještajne jedinice odnosno poduzeća odgovaranjem na pitanja o elektroničkom poslovanju, izborom između ponuđena dva moguća odgovora DA ili NE.

Treba odgovoriti na sljedeća pitanja:

a) Imate li adresu elektroničke pošte?       DA        NE

b) Imate li internetske stranice?                 DA        NE

c) Ako imate, upišite adresu: http://www. ––––––    http:// ––––––––––––––––––––––––

U točki c) treba upisati adresu internetskih stranica izvje­štajne jedinice. Na obrascu IND-21/SPS ponuđene su dvije mogućnosti, s već unaprijed otisnutom oznakom za uobičajen početak adresa internetskih stranica: http://www. ili http://. Ako adresa internetske stranice izvještajne jedinice ne počinje slovnim oznakama www, treba upisati samo nastavak adrese internetske stranice, a ne adresu u cijelosti (npr. za adresu internetske stranice Državnog zavoda za statistiku treba dopisati dzs.hr iako je cijela adresa http://www.dzs.hr ).

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ovim Statističkim standardima za Strukturno-poslovno istra­ži­­vanje industrije (IND-21/SPS) prestaju vrijediti Statistički standar­di za Strukturno-poslovno istraživanje industrije (IND-21/SPS), objav­ljeni u »Narodnim novinama« br. 78/03. od 14. svibnja 2003.

Statistički standardi za Strukturno-poslovno istraživanje industrije (IND-21/SPS), zajedno s obrascem IND-21/SPS koji se nalazi u dodatku ovih Statističkih standarda, primjenjuju se osmog dana od dana objavljivanja u »Narodnim novinama«.

Klasa: 954-02/05-01/46
Urbroj: 555-03-02-05-01
Zagreb, 18. ožujka 2005.

Ravnatelj
dr. sc. Jakov Gelo, v. r.

Napomena: prilozi su ispušteni u ovom neslužbenom info pregledu