POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA, POVOLJNO I KVALITETNO
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

HRVATSKA NARODNA BANKA

715

 

Na temelju točke X. Odluke o načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 99/1993., 97/1994.,

2/1996. i 7/1996.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

 

IZMJENE I DOPUNE

 

UPUTE O UPOTREBI SLOVNIH KRATICA I BROJČANIH OZNAKA ZA DRŽAVE I ZEMLJE I NOVČANE JEDINICE U PLATNOM PROMETU S INOZEMSTVOM

 

I.

U Abecedni popis država i zemalja i njihovih oznaka, koji je sastavni dio Upute o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom

(»Narodne novine«, br. 99/2003., 104/2003. i 130/2003.), unose se

sljedeće izmjene i dopune:

Abecedni popis država i zemalja i njihovih oznaka

Ispod entiteta »OMAN« dodaje se novi entitet, čiji tekst glasi:

OTOCI ǺLAND         ALAND ISLANDS    AX      ALA    248

Napomena:

Otoci Aland autonomna su, demilitarizirana regija u Finskoj,

u kojoj se govori švedskim jezikom, sa samostalnom vladom, za što

jamči međunarodna zajednica.

 

U entitetu »Afganistan« ispod postojećega kratkog imena države dodaje se njezino službeno ime, tako

da cijeli tekst sada glasi:

 

AFGANISTAN          AFGANISTAN                      AF       AFG    004

Prijelazna Islamska       The Transitional Islamic

Država Afganistan        State of Afghanistan

 

II.

U Popis novčanih jedinica i drugih platnih sredstava i njihovih oznaka, koji je sastavni dio Upute o upotrebi slovnih kratica i

brojčanih oznaka za države i zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 99/2003., 104/2003. i 130/2003.), unose se sljedeće izmjene i dopune:

Popis novčanih jedinica i drugih platnih sredstava i njihovih oznaka

U entitetu »KOLUMBIJA« ispod postojećeg retka dodaje se novi redak, tako da cijeli tekst sada glasi:

KOLUMBIJA             kolumbijski pezo          Colombian Peso          COP    170      2

Unidad de Valor          Unidad de Valor          COU   970      2

Real                            Real

 

Napomene:

– promjena je na snazi od 10. studenoga 2003.;

Unidad de Valor Real (UVR) upotrebljava se paralelno s kolumbijskim pezom;

– UVR je obračunska jedinica koju je uvela središnja banka Kolumbije, a prema promjenama indeksa cijena na malo u Kolumbiji.

Vrijednost UVR-a izražava se u kolumbijskim pezima. Upotrebljava se za izražavanje vrijednosti i ažuriranje hipotekarnih kredita i pojedinih vrsta obveznica.

U entitetu »MADAGASKAR« briše se postojeći tekst i stavlja se novi, koji glasi:

MADAGASKAR        malgaški           Malagascy Ariary         MGA   969      2

arijari

Napomena:

Promjena valute na snazi je od 1. siječnja 2005. Stara valuta

(malgaški franak) vrijedila je do 31. prosinca 2004.

U entitetu »SURINAM« briše se postojeći tekst i stavlja novi,

koji glasi:

SURINAM      surinamski dolar           Surinam Dollar             SRD    968      2

Napomena:

Promjena valute na snazi je od 1. siječnja 2004. Stara valuta

(surinamski gulden) vrijedila je do 31. prosinca 2003.

U entitetu »ŠVICARSKA« ispod postojećeg retka dodaju se dva

nova retka, tako da cijeli tekst sada glasi:

ŠVICARSKA             švicarski franak            Swiss Franc     CHF    756      2

WIR franak                 WIR Franc      CHW   948      2

WIR euro                    WIR Euro        CHE    947      2

Napomene:

– promjena je na snazi od 1. rujna 2004.;

– ova promjena nastala je na osnovi sporazuma sa Svjetskom

bankom, a prema zahtjevu WIR Bank, Švicarska;

 

– WIR franak i WIR euro služe kao obračunska sredstva plaćanja u sklopu WIR sustava (za uporabu na EFTPOS uređajima s

vlastitim WIR karticama i elektroničko bankarstvo);

– nominalna vrijednost WIR franka i WIR eura jednaka je vrijednosti švicarskog franka, ali WIR franak i WIR euro nisu konvertibilni u švicarski franak.

U entitetu »TURSKA« u postojećem retku ispred imena valute »turska lira« dodaje se riječ »stara«, a ispod postojećeg retka dodaje se novi redak, tako da cijeli tekst sada glasi:

 

TURSKA

stara turska      old Turkish       TRL     792      0

lira                   lira

nova turska      new Turkish     TRY    949      2

lira                   lira

 

Napomena:

Nova turska lira na snazi je od 1. siječnja 2005., a stara turska lira vrijedi do 31. prosinca 2005.

 

U entitetu »RUMUNJSKA« u postojećem retku ispred imena

valute »stari rumunjski leu« (prije: leu), a ispod postojećeg dodaje

se novi redak, tako da cijeli tekst sada glasi:

RUMUNJSKA           stari rumunjski             Leu      ROL    642      0

leu

novi rumunjski             Leu      RON   946      2

leu

 

Napomene:

 

– novi rumunjski leu stupa na snagu 1. srpnja 2005., dok je stari rumunjski leu na snazi do 30. lipnja 2005.;

– stari rumunjski leu bit će zakonito sredstvo plaćanja do 31. prosinca 2006. kada će biti povučen iz optjecaja.

III.

Ove izmjene i dopune Upute stupaju na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

O.br.: 94-020/03-05/ŽR

Zagreb, 9. ožujka 2005.

 

Guverner

Hrvatske narodne banke

dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.




 
IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, foruma, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
 










POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga