USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

670

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlu­čivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi S. V. iz Z., kojeg zastupa B. T., odvjetnik u Z., na sjednici održanoj 17. veljače 2005. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom, pod poslovnim brojem: P-108/74 (novi broj: P-6918/04) u najkraćemu mogućem roku, ali ne du­ljem od osam (8) mjeseci, računajući od prvoga idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe S. V. iz Z., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) u iznosu od 10.900,00 kuna.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Podnositelj ustavne tužbe, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je 5. rujna 2003. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Dana 21. siječnja 1974. godine podnositelj je podnio tužbu Županijskom sudu u Zagrebu protiv tuženika SFRJ – Savezni sekretarijat narodne odbrane Vojna pošta br. 7250 Zagreb, radi naknade štete za tjelesno oštećenje nastalo prsnućem spleta krvnih žila u lijevom tjemenom režnju mozga 23. prosinca 1971. godine, za vrijeme služenja vojnog roka.

Do 5. studenoga 1997. godine sud je proveo sljedeće aktivnosti:

– od podnošenja tužbe do 1985. godine održano je ukupno dvanaest ročišta glavne rasprave, te je provedeno medicinsko vještačenje. Od dvanaest ročišta četiri su odgođena zbog netočne adrese svjedoka, koji je konačno 10. lipnja 1982. godine saslušan zamolbeno kod Općinskog suda u Čačku,

– zatraženi podaci o prosječnim primanjima automehaničara u U. dostavljeni su sudu 10. siječnja 1984. godine.

Nakon toga podnositelj je tražio u više navrata nastavak postupka.

Od 10. siječnja 1984. godine do podnošenja ustavne tužbe 5. rujna 2003. godine nije bilo aktivnosti suda.

Nakon toga ročište za glavnu raspravu zakazano je 3. veljače 2005. godine.

Županijski sud u Zagrebu dopisom od 29. studenoga 2000. godine dostavlja spis Općinskom sudu kao stvarno nadležnom da bi nakon skoro četiri godine spis bio dodijeljen u rad sucu referentu. Dana 22. prosinca 2003. godine podnositelj je predložio nastavak postupka protiv Republike Hrvatske po odredbama Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ (»Narodne novine«, broj 117/03), a koji je stupio na snagu 31. srpnja 2003. godine.

U spisu predmeta dostavljenom Ustavnom sudu nema aktivnosti suda koji bi ukazivao da je donesena bilo kakva odluka o prekidu postupka u smislu članka 212. točke 3. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92, 112/99).

3. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

Odredbom članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske propisano je:

»Članak 29.

Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obve­zama (...).«.

Odredbom članka 63. Ustavnog zakona propisano je:

»Članak 63.

(1) Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).

(2) U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.

(3) U odluci iz stavka 2. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.«

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđe­nji­ma:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Prvostupanjski parnični postupak započeo je 21. siječnja 1974. godine tužbom podnositelja Općinskom sudu u Zagrebu radi naknade štete.

Međutim, duljina postupka ne uzima se u razmatranje od tog dana već od 5. studenoga 1997. godine kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola, broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku 6. stavku 1. jamči, između ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku.

Ustavna tužba podnijeta je 5. rujna 2003. godine, a do toga dana postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno dvadesetosam (28) godina, osam (8) mjeseci i šesnaest (16) dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao pet (5) godina i devet (9) mjeseci.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

Postupak se u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju cijelo vrijeme vodio pred Županijskim sudom u Zagrebu kao sudom prvog stupnja. Sud nije bio aktivan od 10. siječnja 1984. do 1. prosinca 2004. godine, kada je spis dodijeljen u rad sucu. Znači, računajući neaktivnost suda do podnošenja ustavne tužbe, ona je bila u trajanju od osamnaest (18) godina. Nakon pod­nošenja ustavne tužbe jedina aktivnost je zakazivanje ročišta glavne rasprave za veljaču 2005. godine.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE
(TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU)

Podnositelj ustavne tužbe kao tužitelj u parničnom postupku nije pridonio duljini postupka.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Ustavni sud utvrđuje da nije riječ o složenom predmetu.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da se predmet vodi skoro dvadesetdevet godina i da je potpuna neaktivnost suda bila od 1984. godine, a da se radi o tužbi osobe koja je zadobila teške tjelesne ozljede i invaliditet za vrijeme služenja vojnog roka u bivšoj JNA 1971. godine. Imajući u vidu ukupnu duljinu postupka, neučin­kovito postupanje suda, te okolnost da se postupak cijelo vrijeme vodi pred sudom prvog stupnja, Ustavni sud nalazi da je povrijeđeno pravo podnositelja na suđenje u razumnom roku, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.

Stoga je u smislu odredbe članka 63. Ustavnog zakona donijeta odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.

6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.

Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

7. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

8. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka 29. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-2905/2003
Zagreb, 17. veljače 2005.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.