Ustavni sud Republike Hrvatske

297

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlu­čiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hra­njski, Mario Kos, Ivan Mrko­njić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi M. A. i D. A. iz B., te J. S. iz Z., koje zastupa A. J., odvjetnik iz B., na sjednici održanoj 19. siječ­nja 2005. godine, jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja u odnosu na D. A. i J. S.

II. Općinski sud u Splitu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom, pod poslovnim brojem: I P-61/87 u najkraćem mogućem roku, ali ne du­ljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog iduće­g dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na teme­lju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99, 29/02 i 49/02 – pročišćeni tekst), podnosite­ljima ustavne tužbe određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01. – pročišćeni tekst) i to:

– D. A. iz B., M. h. 1, u iznosu od 7.900,00 kn

– J. S. iz Z., B. 4, u iznosu od 7.900,00 kn.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnoše­nja zahtjeva podnosite­lja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za ­njezinu isplatu.

i

RJEŠENJE

Postupak se obustav­lja u odnosu na M. A.

Ova odluka i rješe­nje objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazlože­nje Odluke

1. Podnosite­lji ustavne tužbe, teme­ljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99, 29/02 i 49/02 – pročišćeni tekst, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon), podnijeli su dana 15. siječ­nja 2003. godine ustavnu tužbu radi du­ljine parničnog postupka.

ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

2. Dana 14. siječ­nja 1987. godine podnosite­lji su Općinskom sudu u Splitu podnijeli tužbu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina. Tužbeni zahtjev su proširili na druge nekretnine 20. srp­nja 1999. godine.

Do 5. studenoga 1997. godine održano je šest ročišta.

U tom razdob­lju sud je imao du­lja razdob­lja potpune nea­k­tiv­nosti te nisu zakazana ročišta od 3. ožujka 1988. godine do 4. ožujka 1992. godine (četiri godine) te od 21. listopada 1992. godine do 10. ve­ljače 1999. godine (šest godina i osam mjeseci).

Nakon 5. studenoga 1997. godine, prvo ročište je održano 10. ve­ljače 1999. godine te 17. ožujka 1999. godine.

Stranke su više puta požurivale sud u zakaziva­nju ročišta.

Od 1999. godine zakazivana su ročišta jedanput godiš­nje: 10. srp­nja 2000., 7. ve­ljače 2001., 10. listopada 2002., 11. trav­nja 2003., izvršen je očevid, vještače­nje je određeno za 9. ve­ljače 2004. godine, postupak je prekinut zbog smrti M. A. 17. trav­nja 2004. godine i nastav­ljen 20. rujna 2004. godine te se još nalazi na odlučiva­nju pred Općinskim sudom u Splitu.

Ustavna tužba podnesena je 15. siječ­nja 2003. godine.

3. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK

Odredbom članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske propisano je:

»Članak 29.

Svatko ima pravo da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud (…) u razumnom roku odluči o ­nje­govim pravima i obvezama (…).«

Odredbom članka 63. Ustavnog zakona propisano je:

»Članak 63.

(1) Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrp­ljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (…) nije u razumnom roku odlučio sud (…).

(2) U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonoše­nja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donoše­nje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (…) podnosite­lja. Rok za donoše­nje akta poči­nje teći iduće­g dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.

(3) U odluci iz stavka 2. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnosite­lju zbog povrede ­nje­gova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnosite­lja (…) nije odlučio u razumnom roku. Naknada  se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnoše­nja zahtjeva stranke za ­njezinu isplatu.«.

Ustavna tužba je osnovana.

4. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže s­ljedećim utvrđe­njima:

4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA

Prvostupa­njski parnični postupak započeo je 14. siječ­nja 1987. godine tužbom podnosite­lja Općinskom sudu u Splitu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina.

Međutim, du­ljina postupka ne uzima se u razmatra­nje od tog dana, već od 5. studenoga 1997. godine, kada je stupio na snagu Zakon o potvrđiva­nju Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda i Protokola broj: 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/98., 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak, u da­lj­njem tekstu: Zakon o potvrđiva­nju Konvencije), koja Konvencija u članku 6. stavku 1, jamči, između ostalog, i pravo na suđe­nje u razumnom roku.

Ustavna tužba podnijeta je dana 15. siječ­nja 2003. godine, a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnoše­nja ustavne tužbe postupak trajao ukupno osamnaest (18) godina, a nakon stupa­nja na snagu Zakona o potvrđiva­nju Konvencije pa do dana podnoše­nja ustavne tužbe postupak je trajao pet godina (5) godina, osam (8) mjeseci i dvadeset pet (25) dana.

4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA

Postupak se u razmatranom, pravno relevantnom razdob­lju vodio pred Općinskim sudom u Splitu te je između pojedinih ročišta proticalo po godinu dana. Sud je tako raspravnim rješe­njem od 7. ve­ljače 2001. godine donio odluku o izvođe­nju dokaza očevida na licu mjesta sa stalnim sudskim vještacima. Podnosite­lji su pismenim podneskom 16. listopada 2001. godine obavijestili sud o uplati predujma troškova suda i vještače­nja, da bi sud tek na ročištu 10. listopada 2002. godine, dakle godinu dana kasnije, imenovao vještake. Pritom, očevid zakazan iste godine nije izvr­šen zbog kiše te je skoro dvije godine nakon uplate predujma i preko dvije godine nakon donesene odluke sud izvršio sa strankama i vještacima očevid na licu mjesta radi identifikacije čestica iz tužbe, podnesene 1987. i izmjene 1999. godine.

4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU)

Podnosite­lj ustavne tužbe, kao tužite­lj u parničnom postupku, nije pridonio du­ljini postupka, s obzirom na izrazitu neaktivnost suda u pojedinim razdob­ljima.

4.4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA

Ustavni sud utvrđuje da nije riječ o složenom predmetu.

OCJENA USTAVNOG SUDA

5. Ustavni sud utvrđuje da se predmet vodi u traja­nju du­ljem od osamnaest godina te da je u razdob­lju nakon 5. studenoga 1997. godine sud zakazivao ročišta u razmaku od godine dana, dok je za provođe­nje dokaza očevida na licu mjesta sud proveo dvije godine nakon donoše­nja odluke o provođe­nju tog dokaza, a da tome nisu pridonijeli podnosite­lji, te je godinu dana trebalo sudu da imenuje vještake nakon donijete odluke o očevidu.

Imajući u vidu vrlo dugo ukupno traja­nje postupka, neučin­kovito postupa­nje suda te okolnost da se postupak i nada­lje vodi pred sudom prvog stup­nja, Ustavni sud nalazi da je povrijeđeno pravo podnosite­lja na suđe­nje u razumnom roku, zajamčeno član­kom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske.

Stoga je, u smislu odredbe članka 63. Ustavnog zakona, donijeta odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.

6. Sukladno odredbi članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.

Visinu naknade, zbog povrede ustavnog prava na donoše­nje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažava­nje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

7. Predsjednik Općinskog suda u Splitu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donoše­nja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana ­njene otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog teme­lji se na članku 31. stavcima 4. i 5. Ustavnog zakona.

Obrazlože­nje Rješe­nja

1. Tijekom ustavnosudskog postupka, iz preslike spisa Op­ćin­skog suda u Splitu broj: I P-61/87 i rješe­nja o prekidu postupka od 17. lip­nja 2004. godine, utvrđeno je da je podnosite­ljica ustavne tužbe M. A. umrla nakon podnoše­nja ustavne tužbe, a u tijeku vođe­nja parnice.

2. Odredbom članka 79. podstavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisano je:

»Postupak pokrenut ustavnom tužbom obustav­lja se:

– kada podnosite­lj ustavne tužbe umre (…)«

3. Slijedom navedenog, teme­ljem odredbe članka 79. Ustavnog zakona, riješeno je kao u izreci.

4. Odluka o objavi teme­lji se na odredbama članka 29. Us­tav­nog zakona.

Broj: U-IIIA-172/2003
Zagreb, 19. siječ­nja 2005.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc.
Jasna Omejec, v. r.




 
IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, foruma, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
 










POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga