POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 
   
POSLOVNI PORTAL TVRTKE POSLOVNI FORUM d.o.o. - Internet i poslovne usluge
Poslovni Forum d.o.o. pokrenut je od strane stručnjaka na području ekonomije, financija, prava i informatike, a nakon sveobuhvatne analize tržišta i poslovanja poslovnih subjekata, kako bi se uz korištenje suvremenih metoda i visoke tehnologije cjelovito pristupilo unapređenju poslovanja svih poslovnih subjekata na jednostavan i učinkovit način.
Poslovni Forum omogućava prikupljanje informacija o stanju na tržištu, analizu tržišta, pregled cijena i asortimana konkurencije, kvalitetnu izradu poslovnih planova i investicijskih projekata, te financiranje novih ulaganja, savjete i konzultacije u svezi trgovačkog, građanskog, radnog i upravnog prava, poreza i drugih oblasti. Kada netko putem Interneta traži tko nudi određene proizvode ili usluge, neka nađe Vas i Vašu detaljnu i ažuriranu ponudu! Zašto tisuće posjetitelja prepuštati konkurenciji!

Naručite CMS - Predstavite svoju tvrtku, obrt ili udrugu!
 
 
  LINK NA PREGLED SVIH POSLOVNIH INFORMACIJA  

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

MINISTARSTVO FINANCIJA

3

Na temelju članka 96. stavka 1. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (»Narodne novine«, broj 147/02, 175/03 i 177/04), donosim

PRAVILNIK

O DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA OSIGURANJA
 

1. OPĆA ODREDBA

Članak 1.

 Ovim se Pravilnikom podrobnije razrađuje primjena pojedinih odredaba Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (dalje u tekstu: Zakon).
 

2. UTVRĐIVANJE OSNOVICE

Članak 2.

(1) Mjesečnu osnovicu za radnike u radnom odnosu, prema članku 5. stavku 1. Zakona, poslodavac utvrđuje istodobno s obračunom mjesečne plaće svakoga zaposlenog radnika sukladno odredbama propisa o radu, uz primjenu odredaba o najnižoj mjesečnoj osnovici iz članka 25. stavka 1. i članka 26. Zakona te odredaba o najvišoj mjesečnoj osnovici iz članka 28. stavka 1. Zakona.

(2) U iznos osnovice iz stavka 1. ovoga članka ulaze svi primici koje poslodavac, ili druga osoba umjesto poslodavca, u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku, odnosno koje mu je bio dužan isplatiti po osnovi radnog odnosa, a koji se smatraju primitkom od nesamostalnog rada (plaćom) prema članku 14. stavku 1. točki 1. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 177/04).

Članak 3.

Mjesečnu osnovicu za radnike u radnom odnosu, prema članku 5. stavku 2. Zakona, poslodavac utvrđuje istodobno s obra­čunom mjesečne plaće svakoga zaposlenog radnika. Zbrojeni iznos plaće, odnosno osnovice svih zaposlenih utvrđen na način propisan člankom 2. ovoga Pravilnika, umanjen za plaću radnika za osiguranje kojega je oslobođen obveze doprinosa na plaću prema članku 62. stavku 1. Zakona, čini osnovicu prema članku 5. stavku 2. Zakona.

Članak 4.

(1) Mjesečnom osnovicom prema članku 5. Zakona smatra se i:

1. primitak (plaća) fizičke osobe izaslane u Republiku Hrvat­sku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva na rad za rad u tim društvima, prema članku 14. stavku 1. točki 2. Zakona o porezu na dohodak, ako je riječ o nesamostalnom radu

2. primitak (plaća) člana predstavničkog tijela državne vlasti i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji mu se isplaćuje za rad u tim tijelima i jedinicama, prema članku 14. stav­ku 1. točki 4. Zakona o porezu na dohodak, ako je po toj osnovi obvezno osiguran

3. razlika plaće koju radniku isplaćuje pravna ili fizička osoba, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Republika Hrvatska preko mjerodavnog ministarstva.

(2) Isplatitelj primitka (plaće), odnosno razlike plaće iz stav­ka 1. ovoga članka, mjesečnu osnovicu utvrđuje na način i u rokovima propisanima člancima 2. i 3. ovoga Pravilnika.

Članak 5.

(1) Osnovicu za radnika upućenog na obrazovanje, stručno usavršavanje ili poslijediplomski studij u inozemstvo, prema članku 5. stavku 3. Zakona, poslodavac utvrđuje istovremeno s utvrđivanjem osnovice na način propisan člankom 2. ovoga Pravilnika.

(2) Kada doprinose obračunava za mjesec u kojemu radnik nije u cijelosti boravio u inozemstvu, osnovicu za obračun posebnog doprinosa poslodavac utvrđuje razmjerno broju dana boravka u inozemstvu i ukupnoj plaći za taj mjesec, odnosno na osnovi najniže mjesečne osnovice ako se radniku za vrijeme boravka u inozemstvu ne isplaćuje plaća.

Članak 6.

Mjesečnu osnovicu za produženo mirovinsko osiguranje stalnoga sezonskog radnika, prema članku 6. Zakona, poslodavac utvrđuje odvojeno od osnovice za ostale zaposlene radnike, a na mjesečnom izvješću o obračunanim doprinosima iskazuje ih zajedno s doprinosima obračunanim za ostale radnike.

Članak 7.

Mjesečnu osnovicu za osiguranje volontera, prema članku 7. Zakona, poslodavac utvrđuje odvojeno od osnovice za ostale zaposlene radnike, a na mjesečnom izvješću o obračunanim doprinosima iskazuje ih zajedno s doprinosima obračunanim za ostale radnike.

Članak 8.

 (1) Mjesečnu osnovicu za izaslanog radnika, prema članku 8. stavku 1. Zakona, poslodavac utvrđuje obračunom mjesečne plaće koju bi radnik ostvario za iste ili slične poslove, i to za svakog izaslanog radnika sukladno odredbama propisa o radu, uz primjenu odredaba o najnižoj mjesečnoj osnovici iz članka 25. stavka 1. i članka 26. Zakona te odredaba o najvišoj mjesečnoj osnovici iz članka 28. stavka 1. Zakona.

(2) Plaćom koju bi radnik ostvario za iste ili slične poslove smatra se:

1. plaća određena kolektivnim ugovorom – ostvarena kod poslodavca kojega obvezuje kolektivni ugovor, ili

2. plaća prema pravilniku o radu – ostvarena kod poslodavca kojega ne obvezuje kolektivni ugovor, a zapošljava više od 20 radnika, ili

3. plaća prema ugovoru o radu, ili

4. primjerena plaća – ostvarena kod poslodavca koji plaću ne određuje sukladno točkama 1., 2. i 3. ovoga stavka.

Članak 9.

Mjesečnu osnovicu, prema članku 8. stavku 2. Zakona, poslodavac utvrđuje obračunom mjesečne plaće koju bi svaki izaslani radnik ostvario za iste ili slične poslove, na način propisan člankom 8. ovoga Pravilnika, a zbrojeni iznos osnovica svih izaslanih radnika, umanjen za plaću radnika za čije je osiguranje oslobođen obveze doprinosa na plaću, prema članku 62. stavku 1. Zakona, čini osnovicu prema članku 8. stavku 2. Zakona.

Članak 10.

Kada poslodavac plaću ne isplati do zadnjega dana u mjesecu, ili je ne isplati u cijelosti, u skladu s propisima o radu, mjesečnu osnovicu iz članaka 5. i 8. Zakona utvrđuje do zadnjega dana mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, a potvrda o obračunanoj plaći koju je poslodavac dužan uručiti radniku sadržava i podatke o vrsti i iznosima obračunanih doprinosa iz plaće.

Članak 11.

(1) Osnovicu za obračun doprinosa iz osnovice prema članku 9. stavku 1. Zakona i doprinosa na osnovicu prema članku 9. stav­ku 2. Zakona, utvrđuje isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, istodobno s obračunom predujma poreza na dohodak sukladno članku 48. stavku 2. Zakona o porezu na dohodak.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osnovicu za obračun doprinosa iz osnovice, prema članku 9. stavku 1. Zakona, utvrđuje sam obveznik doprinosa u slučaju kada primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak ostvari neposredno iz inozemstva ili kada ga naplati od druge fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost, i to istodobno s obračunom predujma poreza na dohodak, u roku osam dana od naplate, prema članku 48. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak.

(3) Osnovicom za obračun doprinosa, prema članku 9. Zakona, smatra se i primitak isplaćen članu predstavničkog tijela državne vlasti i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji se isplaćuje za rad u tim tijelima i jedinicama, osobi koja nije obvezno osigurana po toj osnovi već je osigurana po drugoj osnovi (rada za drugog poslodavca ili obavljanja samostalne djelatnosti, ili je korisnik mirovina).

Članak 12.

Obveznik doprinosa po osnovi drugog dohotka koji promijeni način oporezivanja i doprinose plaća prema godišnjoj osnovici u skladu s odredbom članka 9. stavka 3. Zakona, isplatitelju primitaka dokazuje da nema obvezu obračuna doprinosa potvrdom Porezne uprave izdanom u tekućoj godini.

Članak 13.

Obveznik doprinosa, osiguranik s osnove obavljanja djelatnosti novinara, športaša ili umjetnika koji promijeni način oporezivanja u skladu s odredbom članka 9. stavka 5. Zakona, te mu porez na dohodak od te djelatnosti obračunava i obustavlja isplatitelj primitka, prema članku 48. stavku 2. Zakona o porezu na dohodak, isplatitelju primitka dokazuje da nema obveze obračuna doprinosa prema primitku s osnove djelatnosti novinara, športaša ili umjetnika rješenjem Porezne uprave, kojim mu je utvrđena mjesečna osnovica i obračunani doprinosi prema osnovi po kojoj je osiguran za tekuću godinu, odnosno odgovarajućom potvrdom Porezne uprave izdanom u tekućoj godini.

Članak 14.

(1) Osnovicu za obračun doprinosa iz osnovice, prema članku 10. Zakona, utvrđuje posrednik pri zapošljavanju učenika i studenata nakon što naplati naknadu za rad od naručitelja, i to istodobno s obračunom iznosa primitka za isplatu učeniku odnosno studentu, a osnovica za obračun doprinosa jest iznos koji je naplaćen za rad učenika odnosno studenta, umanjen za iznos naknade za posredovanje, ali najviše do iznosa naknade koji je ugovoren s naručiteljem posla, odnosno koji je određen propisima o posredovanju ili zapošljavanju učenika i redovitih studenata.

(2) Na primitak za rad učenika i studenata, bez obzira na iznos koji se isplaćuje po odbitku naknade za posredovanje i doprinosa prema stavku 1. ovoga članka, ne primjenjuje se odredba o osnovici doprinosa prema drugom dohotku iz članka 9. Zakona.

Članak 15.

(1) Mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa prema članku 14. Zakona – poduzetničku plaću utvrđuje sam obveznik doprinosa do zadnjega dana u mjesecu za prethodni mjesec.

(2) Kada više osoba obavlja zajedničku djelatnost kao supoduzetnici, iznos mjesečne osnovice prema stavku 1. ovoga članka utvrđuje se za svakoga od supoduzetnika.

(3) Osoba koja od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva plaća porez na dobit, a tu djelatnost obavlja kao drugu djelatnost prema članku 3. točki 5. Zakona, te sebi isplaćuje poduzetničku plaću, isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom i osnovicom za obračun doprinosa propisanom člankom 9. Zakona.

Članak 16.

(1) Mjesečnu osnovicu, prema članku 19. Zakona, osiguraniku zdravstvenog osiguranja na osnovi mirovine i invalidnine iz inozemstva utvrđuje Porezna uprava rješenjem, a na osnovi podat­ka o iznosu mirovine odnosno invalidnine koji osiguranik daje na uvid prilikom stjecanja svojstva u osiguranju, uz primjenu odredbe članka 25. stavka 1. Zakona (najniža mjesečna osnovica) i članka 19. stavka 2. Zakona (najviše do umnoška najniže mje­sečne osnovice i koeficijenta 2,00).

(2) Mirovina odnosno invalidnina koja se isplaćuje u inozemnoj valuti preračunava se u kune prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan stjecanja svojstva osiguranika. Ako se mirovina ili invalidnina isplaćuje u inozemnoj valuti koje nema na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, osnovica je najniža mjesečna osnovica sukladno članku 25. stavku 1. Zakona.

Članak 17.

(1) Godišnju osnovicu iz članka 23.c Zakona utvrđuje Porezna uprava u postupku utvrđivanja osnovice poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i na temelju podataka o primicima i izdacima iskazanima na pregledu primitaka i izdataka koji je sastavni dio Godišnje prijave poreza na dohodak (Obrazac DOH).

(2) Obvezniku doprinosa iz stavka 1. ovoga članka koji ne podnese godišnju prijavu poreza na dohodak i obvezniku kojemu se dohodak od druge djelatnosti utvrđuje procjenom, u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona, godišnja osnovica utvrđuje se istim postupkom kojim se utvrđuje dohodak od te djelatnosti.

(3) Obvezniku doprinosa od druge djelatnosti koji je tu djelatnost tijekom obračunskog razdoblja obavljao s prekidima, godišnja osnovica utvrđuje se razmjerno broju dana koliko je ta djelatnost imala svojstvo druge djelatnosti u odnosu na ukupan broj dana u godini i primjenom odredbe članka 23.c stavka 2. Zakona.

(4) Iznimno od odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka, kada obveznik prestane obavljati drugu djelatnost unutar razdoblja obračuna, godišnju osnovicu i iznose doprinosa obračunava sam obveznik, prema podacima o ostvarenom dohotku od djelatnosti, primjenom preračunate stope doprinosa na dohodak prije obra­čunanih i knjiženih doprinosa, a tako obračunane doprinose knjiži kao izdatak u skladu s odredbama Pravilnika o porezu na dohodak za slučaj prestanka poslovanja (očekivani budući izdatak).

Članak 18.

(1) Najniža mjesečna osnovica, prema članku 24. stavku 1. Zakona, primjenjuje se za obračun doprinosa za osiguranje svakog osiguranika kojemu osnovica nije propisana člancima od 5. do 23.c Zakona.

(2) Razmjerni dio mjesečne osnovice za razdoblje kraće od mjesec dana, prema članku 24. stavku 2. Zakona, obračunava se na način da se propisana mjesečna osnovica podijeli s brojem dana mjeseca za koji se osnovica utvrđuje i pomnoži s brojem dana za koje postoji obveza doprinosa.

Članak 19.

(1) Najniža mjesečna osnovica, prema članku 25. Zakona, jest opća najniža osnovica za staž u osiguranju za jedan kalendarski mjesec, osim iznimaka od primjene pri obračunu doprinosa prema osnovicama propisanima člankom 9. (drugi dohodak), člankom 10. (primitak učenika i studenata preko posrednika pri zapošljavanju učenika i redovitih studenata), člankom 23. (naknada plaće koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i centri za socijalnu skrb) i člankom 23.c. (godišnja osnovica na osnovi obavljanja druge djelatnosti), te pri obračunu doprinosa prema razlici plaće.

(2) Razmjerni dio mjesečne osnovice za razdoblje kraće od mjesec dana, prema članku 26. stavku 1. Zakona, obračunava se na način da se propisana mjesečna osnovica podijeli s brojem dana mjeseca za koji se osnovica utvrđuje i pomnoži s brojem dana za koje postoji obveza doprinosa.

Članak 20.

(1) Za radnika koji radi nepuno radno vrijeme i ima više poslodavaca, pri utvrđivanju osnovice poslodavac kojemu je radnik predao Poreznu karticu uzima u obzir podatak o radnom vremenu ugovorenom s drugim poslodavcem i o plaći koju radnik prima od drugog poslodavca. Ako ukupna plaća kod oba poslo­dav­ca premašuje iznos najniže mjesečne osnovice, svaki od poslodavaca obračunava doprinose prema plaći koju isplaćuje tom radniku.

(2) Drugi poslodavac postupa u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, uz odgovarajuću dokumentaciju poslodavca iz stav­ka 1. ovoga članka.

(3) Ako je ukupna plaća radnika, koji radi nepuno radno vrijeme, kod oba poslodavca niža od najniže mjesečne osnovice, svaki poslodavac utvrđuje osnovicu za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje prema članku 26. stavku 2. Zakona, a iznos osnovice za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje razmjeran je satima rada kod pojedinog poslodavca i iznosu najniže mjesečne osnovice, s tim da ukupan iznos osnovice ne može biti niži od najniže mjesečne osnovice.

Članak 21.

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje, utvrđena člankom 20. ovoga Pravilnika, primjenjuje se i za obračun doprinosa za zapošljavanje.

3. IZBOR VIŠE OSNOVICE

Članak 22.

Viša mjesečna osnovica za obračun doprinosa, prema članku 27. stavku 1. Zakona, utvrđuje se kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0, 2,0, 3,0, 4,0, 5,0 ili 6,0, prema izboru obveznika doprinosa.

Članak 23.

(1) Mjesečnu osnovicu u iznosu višem od propisanoga, prema članku 27. stavku 3. Zakona, može izabrati i osiguranik ko­jemu je osnovica za obračun doprinosa propisana u mjesečnom iznosu, ali je obveznik doprinosa druga osoba koja doprinose plaća u korist osiguranika, a to su:

1. osiguranik – stalni sezonski radnik iz članka 3. točke 35. Zakona, za čije produženo mirovinsko osiguranje izvan sezone rada za poslodavca obvezu doprinosa te obvezu obračunavanja i plaćanja ima poslodavac

2. osiguranik – samostalni umjetnik iz članka 3. točke 34. Zakona, za čije osiguranje doprinose obračunavaju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (za mirovinska osiguranja) i Hrvat­ski zavod za zdravstveno osiguranje (za zdravstveno osiguranje), a obveznik je doprinosa Republika Hrvatska preko mjerodavnog ministarstva.

 (2) Ako se izabere viša osnovica iz stavka 1. ovoga članka, doprinosi se obračunavaju prema razlici između propisane mjesečne osnovice i izabrane više mjesečne osnovice.

Članak 24.

(1) Osiguraniku iz članka 23. stavka 1. točke 1. ovoga Pra­vil­nika doprinos se, prema razlici osnovice, obračunava po stopi propisanoj člankom 31. Zakona.

(2) Osiguraniku iz članka 23. stavka 1. točke 2. ovoga Pra­vil­nika doprinosi se, prema razlici osnovice, obračunavaju po stopama propisanima člankom 51. Zakona.

Članak 25.

(1) Zahtjev za obračun doprinosa prema osnovici višoj od propisane mjesečne osnovice, odnosno zahtjev za obračun doprinosa prema razlici osnovice, obveznik podnosi ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu obveznika doprinosa.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na Obrascu ZVO koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, a koji sadržava i izjavu podnositelja da je upoznat s odredbom članka 27. stavka 2. Zakona sukladno kojoj se izabrana viša osnovica primjenjuje za obračun svih obveznih doprinosa propisanih za osiguranika s te osnove.

Članak 26.

(1) Izabrana viša osnovica primjenjuje se sve dotle dok se ne opozove ili je ne promijeni obveznik doprinosa, a budući da se prenosi i na sljedeće obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu), obveznik doprinosa ne podnosi novi zahtjev za svako obračunsko razdoblje.

(2) Opozivom izabrane više osnovice iz stavka 1. ovoga članka smatra se datum obveznikove predaje podneska nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

4. NAJVIŠA MJESEČNA OSNOVICA

Članak 27.

Najviša mjesečna osnovica, prema članku 28. stavku 1. Zakona, utvrđuje se pri obračunu osnovice propisane člankom 5. stavkom 1., člankom 8. stavkom 1. i člankom 14. stavkom 1. Zakona, i to samo onda kada se obračunava mjesečna plaća za određeni mjesec dana rada za poslodavca ili mjesečna osnovica za izaslanog radnika, odnosno poduzetnička plaća za određeni mjesec, a primjenjuje se samo na obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje iz osnovice.

Članak 28.

(1) Pri utvrđivanju mjesečnih osnovica propisanih člankom 5. stavkom 1., člankom 8. stavkom 1. i člankom 14. stavkom 1. Zakona, pri čemu se obračunavaju i drugi primici oporezivi porezom na dohodak, u novcu ili u naravi, koji se ne mogu pripisati plaći za rad u određenom mjesecu, te kada se obračunava i isplaćuje primitak kao što je bonus po godišnjem obračunu, ugovorena novčana nagrada i slično, iznos tih primitaka čini posebnu osnovicu za obračun doprinosa na koju se ne odnose odredbe o najvišoj mjesečnoj osnovici.

(2) Primitak iz stavka 1. ovoga članka koji se ne može pripisati primitku (plaći) za rad u točno određenom mjesecu ili godini, smatra se primitkom i osnovicom za obračun doprinosa za godinu (staž osiguranja) u kojoj je isplaćen.

5. NAJVIŠA GODIŠNJA OSNOVICA

Članak 29.

Najviša godišnja osnovica, sukladno članku 28. stavku 2. Zakona, utvrđuje se kao zbroj svih pojedinačnih osnovica istoga razdoblja obračuna prema kojima su doprinosi obračunani iz osnovice te iz kojih su doprinosi obustavljeni i uplaćeni, i to od svih isplatitelja plaće i primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, ako najvišu godišnju osnovicu utvrđuje Porezna uprava prema članku 77. Zakona.

Članak 30.

(1) Najviša godišnja osnovica, ako je utvrđuje poslodavac, odnosno isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, prema članku 77.a Zakona, utvrđuje se kao zbroj svih pojedi­načnih osnovica istoga razdoblja obračuna od istoga poslodavca, odnosno isplatitelja primitka, prema kojima su obračunani i obustavljeni doprinosi iz osnovice i uplaćeni u roku.

(2) Kada poslodavac odnosno isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak utvrdi da su za osiguranika plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje do najviše godišnje osnovice, sukladno stavku 1. ovoga članka, prema plaći odnosno primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a koji se odnose na isto razdoblje obračuna (staža u osiguranju), ne obračunava i ne obustavlja doprinose za mirovinsko osiguranje koji se obračunavaju iz osnovice, ali obračunava doprinose na osnovicu.

6. STOPE ZA OBRAČUN DOPRINOSA

Članak 31.

(1) Isplatitelj primitka (plaće) s osnove članstva u pred­stav­ničkom tijelu i izvršnom tijelu državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave, kada isplaćuje primitak (plaću) za rad u tim tijelima i jedinicama osobi koja je osigurana po toj osnovi, obračunava doprinose po stopama propisanima člancima 29. i 30. Zakona.

(2) Isplatitelj primitka s osnove članstva u predstavničkom tijelu i izvršnom tijelu državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave, kada isplaćuje primitak za rad u tim tijelima i jedinicama osobi koja nije obvezno osigurana po osnovi članstva u tim tijelima već po drugoj osnovi (zaposlenja kod drugog poslodavca ili obavljanja samostalne djelatnosti, ili je korisnik mirovine), prema tom primitku utvrđuje drugi dohodak, sukladno članku 32. stavku 3. točki 11. Zakona o porezu na dohodak, odnosno osnovicu za obračun doprinosa propisanu člankom 9. Zakona, te obračunava doprinose po stopama propisanima člankom 35. Zakona.

Članak 32.

Stopu doprinosa za zapošljavanje od 1,6%, prema članku 30. stavku 2. i članku 34. stavku 2. Zakona poslodavac primjenjuje samo onda kad istodobno, prema istoj osnovici, ima i obvezu obračunavanja i plaćanja posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, prema posebnom propisu.

7. OSLOBOĐENJA I IZNIMKE OD OBVEZE DOPRINOSA

Članak 33.

(1) Isplatitelj naknade za iskorištavanje autorskog prava izuzima primitak s te osnove od obveze obračunavanja doprinosa prema članku 62.a točki 1. Zakona, uz uvjet da za svaku isporuku prethodno zaključi ugovor s autorom kojim se stječe pravo iskorištavanja autorskog prava, u skladu s propisima o autorskom pravu i srodnim pravima.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada je riječ o primitku za isporuku autorskog djela za koje nije obvezatno zaključivanje ugovora u pisanom obliku, sukladno odredbama propisa o autorskom pravu i srodnim pravima, isplatitelj primitka dužan je u svojim evidencijama osigurati podatke o vrsti isporuke i dokaze da se radi o isporuci i isplaćenoj naknadi za iskorišta­vanje autorskog prava.

(3) U postupku nadzora Porezna će uprava, po potrebi, za konkretnu isporuku iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, pismeno zatražiti tumačenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Članak 34.

(1) Isplatitelj naknade za isporučeno umjetničko djelo izuzima taj primitak od obveze obračunavanja doprinosa prema članku 62.a točki 2. Zakona, uz uvjet da za svaku isporuku prethodno zaključi ugovor s isporučiteljem ili da isporučitelj na računu za isporuku djela naznači da se radi o umjetničkom djelu te da isplatitelju, prije isplate, pribavi odgovarajuću ispravu mjerodavne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije kao potvrdu da je riječ o umjetničkom djelu.

(2) Ako isporučitelj umjetničkog djela primitak po osnovi isporuke umjetničkog djela primi neposredno iz inozemstva ili od druge fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost, taj primitak izuzet će od obveze doprinosa, uz uvjet da pribavi odgovarajuću ispravu mjerodavne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije kao potvrdu da je riječ o umjetničkom djelu.

Članak 35.

Isplatitelj nagrade učenicima i redovitim studentima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja izuzima taj primitak od obveze obračunavanja doprinosa, prema članku 62.a točki 3. Zakona, bez obzira na iznos nagrade, uz uvjet da za svaku osobu kojoj se isplaćuje nagrada osigura odgovarajuću ispravu ili ugovor zaključen sa školom odnosno učilištem o upućivanju učenika odnosno redovitog studenta na obvezan praktičan rad ili naukovanje, sukladno programu obrazovanja dotične škole ili učilišta.

Članak 36.

(1) Isplatitelj stipendije izuzima taj primitak od obveze obračunavanja doprinosa, prema članku 62.a točki 4. Zakona, bez obzira na iznos stipendije, uz uvjet da prije početka isplate stipendije zaključi s primateljem stipendije ugovor u pisanom obliku, ili da izda rješenje kojim se primatelju utvrđuje pravo na stipendiju, te da za svaku školsku odnosno akademsku godinu, na početku godine, osigura i potvrdu škole odnosno visokog učilišta da primatelj stipendije ima status učenika odnosno redovitog studenta.

(2) Stipendijom iz stavka 1. ovog članka smatra se iznos ugovoren i isplaćen u mjesečnom iznosu.

Članak 37.

(1) Isplatitelj športske stipendije izuzima taj primitak od obveze obračunavanja doprinosa, prema članku 62.a točki 5. Zakona, bez obzira na iznos športske stipendije, uz uvjet da prije početka isplate športske stipendije zaključi s primateljem stipendije ugovor u pisanom obliku, ili da izda rješenje kojim se primatelju utvrđuje pravo na športsku stipendiju vezano uz kriterije o kategorizaciji športaša prema propisima o športu.

(2) Športskom stipendijom smatraju se:

1. olimpijske stipendije koje primaju športaši koji su ispunili odgovarajuću normu za nastup na Olimpijskim igrama, a koju propisuje pripadajuća međunarodna športska asocijacija određe­nog športa za određenu disciplinu koja je uvrštena u program Olimpijskih igara i

2. stipendije kategoriziranih športaša prema Pravilniku o kategorizaciji športaša kojeg u skladu s odredbama Zakona o športu donosi Hrvatski olimpijski odbor, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, županijske i gradske športske zajednice te športski klubovi.

Članak 38.

(1) Isplatitelj potpore isplaćene obitelji za slučaj smrti radnika izuzima taj primitak od obveze obračunavanja doprinosa, prema članku 62.a točki 6. Zakona, bez obzira na iznos potpore, a u svojoj dokumentaciji osigurava podatak o osnovi isplate toga primitka.

(2) Osnovom isplate potpore obitelji za slučaj smrti radnika iz stavka 1. ovoga članka smatra se činjenica da je posrijedi bivši radnik isplatitelja.

Članak 39.

(1) Isplatitelj pomoći za školovanje djece izuzima taj primitak od obveze obračunavanja doprinosa, prema članku 62.a točki 7. Zakona, bez obzira na iznos pomoći, a u svojoj dokumentaciji osigurava podatak o osnovi isplate toga primitka.

(2) Osnovom isplate pomoći iz stavka 1. ovoga članka smatra se činjenica da je riječ o djetetu bivšega radnika ili o djetetu poginuloga ili nestaloga branitelja, starosti do 15. godine, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja.

Članak 40.

Isplatitelj stalne mjesečne nagrade koju redoviti članovi Hrvat­ske akademije znanosti i umjetnosti primaju sukladno odred­­bama posebnog propisa, izuzima taj primitak od obveze obraču­navanja doprinosa, prema članku 62.a točki 8. Zakona, a u svojoj dokumentaciji osigurava podatak o osnovi isplate toga primitka.

Članak 41.

(1) Isplatitelj naknade športskom sucu i delegatu izuzima taj primitak od obveze doprinosa, prema članku 62.a točki 9. Zakona, bez obzira na iznos naknade, ako je riječ o naknadi za sudjelovanje na natjecanjima amaterskih športskih klubova koja se održavaju u skladu s aktom o sustavu natjecanja određenoga nacionalnog športskog saveza, na natjecanjima učeničkih i student­skih športskih klubova te na međunarodnim natjecanjima tih klubova i nacionalnih selekcija koja se, u skladu s propisima o športu, održavaju u Republici Hrvatskoj.

(2) U postupku nadzora Porezna će uprava, po potrebi, za konkretnu isplatu iz stavka 1. ovoga članka, osobito kada je riječ o pitanju amaterskog odnosno profesionalnog športskog kluba ili natjecanja, pismeno zatražiti tumačenje mjerodavnoga nacionalnog športskog saveza odnosno Hrvatskog olimpijskog odbora.

Članak 42.

(1) Isplatitelj primitka prema kojemu se utvrđuje drugi dohodak i osnovica za obračun doprinosa, sukladno članku 9. Zakona, izuzet će taj primitak od obveze doprinosa, sukladno članku 62.b Zakona, ako u svojim evidencijama osigura podatak da se radi o primitku ostvarenom do smrti obveznika.

(2) Porezna uprava godišnju će osnovicu izuzeti od obveze doprinosa, prema stavku 1. ovoga članka, na temelju službenih podataka.

8. UTVRĐIVANJE OBVEZE DOPRINOSA NEREZIDENATA

Članak 43.

(1) Nerezidentom se smatra fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište niti uobičajeno boravište, a u Repub­lici Hrvatskoj ostvaruje primitke prema kojima je propisana obveza doprinosa za obvezna osiguranja, ili koja obavlja djelatnost sukladno propisima o obveznim osiguranjima, na osnovi koje postoji obveza osiguranja.

(2) Pri utvrđivanju činjenice postoji li obveza osiguranja i obveza doprinosa za obvezna osiguranja nerezidenta, uzima se u obzir podatak o tome ima li Republika Hrvatska s državom prebi­vališta odnosno uobičajenog boravišta nerezidenta zaključen ugovor o socijalnom osiguranju, o čijoj primjeni, po potrebi, tumače­nja daju mjerodavna ministarstva.

Članak 44.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a osnovica za obračun doprinosa propisana je člankom 9. Zakona kada primitak isplaćuje nerezidentu – osobi koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište u državi s kojom Republika Hrvatska nije zaključila ugovor o socijalnom osiguranju, obračunava doprinose u skladu s odredbama Zakona, bez obzira na status te osobe u osiguranju u državi njezina prebivališta odnosno uobičajenog boravišta.

(2) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a osnovica za obračun doprinosa propisana je člankom 9. Zakona kada primitak isplaćuje nerezidentu – osobi koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište u državi s kojom je Republika Hrvatska zaključila ugovor o socijalnom osiguranju, dužna je od primatelja pribaviti dokaz o obveznom osiguranju u državi prebivališta odnosno uobičajenog boravišta, izdan u skladu s odredbama među­državnog ugovora. Isplatitelj primitka postupa u skladu s pribav­ljenim dokazom, odredbama ugovora o socijalnom osiguranju zaključenog s tom državom i odredbama Zakona.

(3) Dokaz iz stavka 2. ovoga članka ne smije na dan isplate primitka biti stariji od šest mjeseci.

Članak 45.

(1) Nerezidentu – osobi koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište u državi s kojom Republika Hrvatska nije zaključila ugovor o socijalnom osiguranju, a obavlja drugu djelatnost iz članka 3. točke 5. Zakona, od koje se doprinosi obračunavaju prema godišnjoj osnovici propisanoj člankom 23.c Zakona, obveza doprinosa utvrđuje se prema dohotku od te djelatnosti u skladu s odredbama Zakona, bez obzira na status te osobe u osiguranju u državi njezina prebivališta odnosno uobičajenog boravišta.

(2) Nerezident – osoba koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište u državi s kojom je Republika Hrvatska zaključila ugovor o socijalnom osiguranju, a obavlja drugu djelatnost iz članka 3. točke 5. Zakona, od koje se doprinosi obračunavaju prema godišnjoj osnovici propisanoj člankom 23.c Zakona, dužan je ispostavi Porezne uprave nadležnoj za utvrđivanje doprinosa dostaviti dokaz o obveznom osiguranju u državi prebivališta odnosno uobičajenog boravišta, izdan u skladu s odredbama među­državnog ugovora. Pri utvrđivanju obveze doprinosa postupa se u skladu s dostavljenim dokazom, odredbama ugovora o socijalnom osiguranju zaključenog s tom državom i odredbama Zakona.

(3) Dokaz iz stavka 2. ovoga članka mora nedvojbeno potvrditi da se odnosi na razdoblje na koje se odnosi godišnja osnovica.

9. UTVRĐIVANJE OBVEZE DOPRINOSA REZIDENATA KOJI SU OSIGURANI U INOZEMSTVU

Članak 46.

Rezidentom se smatra fizička osoba koja u Republici Hrvat­skoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište.

Članak 47.

(1) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak rezidentu – osobi koja je obvezno osigurana u državi s kojom Republika Hrvatska nije zaključila ugovor o socijalnom osiguranju, a osnovica za obračun doprinosa propisana je člankom 9. Zakona, obračunava doprinose prema tom primitku u skladu s odredbama Zakona, bez obzira na status te osobe u osiguranju u državi s kojom Republika Hrvatska nije zaključila ugovor o socijalnom osiguranju.

(2) Isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak rezidentu – osobi koja je obvezno osigurana u državi s kojom je Republika Hrvatska zaključila ugovor o socijalnom osiguranju, a osnovica za obračun doprinosa propisana je člankom 9. Zakona, dužan je od primatelja pribaviti dokaz o obveznom osiguranju u toj državi, izdan u skladu s odredbama međudržavnog ugovora. Isplatitelj primitka postupa u skladu s dostavljenim dokazom, odredbama ugovora o socijalnom osiguranju zaključenog s tom državom i odredbama Zakona.

(3) Dokaz iz stavka 2. ovoga članka ne smije na dan isplate primitka biti stariji od šest mjeseci.

Članak 48.

(1) Rezident – osoba koja je obvezno osigurana u državi s kojom je Republika Hrvatska zaključila ugovor o socijalnom osiguranju, kada obavlja drugu djelatnost iz članka 3. točke 5. Zakona od koje se doprinosi obračunavaju prema osnovici propisanoj člankom 23.c Zakona, dužna je ispostavi Porezne uprave nadležnoj za utvrđivanje doprinosa dostaviti dokaz o obveznom osiguranju u toj državi, izdan u skladu s odredbama međudržavnog ugovora. Porezna uprava postupa u skladu s dostavljenim dokazom, odredbama ugovora o socijalnom osiguranju zaključenog s tom državom i odredbama Zakona.

(2) Dokaz iz stavka 2. ovoga članka mora nedvojbeno potvrditi da se odnosi na razdoblje na koje se odnosi godišnja osnovica.

10. MIROVANJE OBVEZE

Članak 49.

(1) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje utvrđuje po­četak i prestanak mirovanja (nepostojanja) obveze doprinosa prema članku 64. stavku 1. točki 1. Zakona na način uređen propisima o zdravstvenom osiguranju, a podatak o tome dostavlja neposredno Poreznoj upravi, mjesečno.

(2) Za razdoblje staža osiguranja iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje utvrđuje osnovicu za obračun doprinosa prema članku 23. Zakona (naknada plaće) i obračunava doprinose prema toj osnovici, te o tome izvješćuje Poreznu upravu i Središnji registar osiguranika na način uređen posebnim propisima o izvješćivanju.

Članak 50.

(1) Centar za socijalnu skrb koji roditelju djeteta sa smetnjama u razvoju utvrđuje pravo na dopust ili na rad s polovicom punoga radnog vremena poradi njege djeteta, prema posebnom propisu, i po toj osnovi isplaćuje naknadu plaće, utvrđuje početak i prestanak mirovanja (nepostojanja) obveze doprinosa prema članku 64. stavku 1. točki 2. Zakona, a podatak o tome dostavlja Poreznoj upravi preko osiguranika, mjesečno.

(2) Za razdoblje staža osiguranja iz stavka 1. ovoga članka nadležni centar za socijalnu skrb utvrđuje osnovicu za obračun doprinosa prema članku 23. Zakona (naknada plaće) i obračunava doprinose prema toj osnovici, te o tome izvješćuje Poreznu upravu i Središnji registar osiguranika na način uređen posebnim propisima o izvješćivanju.

Članak 51.

(1) Dokaz o korištenju prava na naknadu plaće na teret zdrav­stvenog osiguranja ili na teret sredstava državnog pro­raču­na, odnosno prava na naknadu plaće sukladno propisima o socijalnoj skrbi, a radi korištenja prava na mirovanje obveze doprinosa prema članku 64.a Zakona, obveznik doprinosa prilaže uz mjesečno izvješće o obračunanim doprinosima.

(2) Za razdoblje u kojemu miruje obveza doprinosa iz stavka 1. ovoga članka, doprinose prema isplaćenoj naknadi plaće obračunava isplatitelj naknade plaće, te o tome izvješćuje Poreznu upravu i Središnji registar osiguranika na način uređen posebnim propisima o izvješćivanju.

Članak 52.

Na temelju podatka o početku i o prestanku mirovanja obveze doprinosa iz članaka 50. i 51. ovoga Pravilnika, Porezna uprava evidentira ispravak (storno) prethodno knjižene obveze koja se odnosi na razdoblje u kojem obveza miruje, s danom dospijeća.

Članak 53.

(1) Poslodavac iz članka 64. stavka 6. Zakona koji osiguraniku, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, umjesto Hrvat­skog zavoda za zdravstveno osiguranje privremeno ispla­ćuje naknadu plaće, ne obračunava doprinose prema tako isplaćenoj naknadi jer se ta naknada smatra prolaznom stavkom koju poslodavcu namiruje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Stoga poslodavac o tome ne iskazuje podatke u izvješću Središnjem registru osiguranika niti Poreznoj upravi.

(2) Za razdoblje staža osiguranja u kojemu je radnik na bolovanju i za koje ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret Hrvat­skog zavoda za zdravstveno osiguranje prema stavku 1. ovoga članka, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje utvrđuje osnovicu za obračun doprinosa prema članku 23. Zakona (naknada plaće) i obračunava doprinose prema toj osnovici, te o tome izvješćuje Poreznu upravu i Središnji registar osiguranika na način uređen posebnim propisima o izvješćivanju.

11. RAZDOBLJE ZA KOJE SE OBRAČUNAVAJU DOPRINOSI

Članak 54.

(1) Osnovica i doprinosi obračunani prema određenoj osnovici odnose se uvijek na točno određeno razdoblje staža osiguranja i na određeni mjesec i godinu, odnosno samo godinu u slučaju kada se osnovica ne može pripisati točno određenom mjesecu ili kada se osnovica utvrđuje na razini godine.

(2) Podnositelj izvješća osigurava podatak o razdoblju osiguranja na koje se odnosi osnovica i doprinosi iskazani na izvješću, a Porezna uprava osigurava podatak o razdoblju osiguranja na rješenju u svakom slučaju kada se utvrđuje osnovica i obraču­navaju doprinosi prema određenoj osnovici.

(3) Razdobljem za koje se utvrđuje godišnja osnovica propisana člankom 23.c Zakona, sukladno članku 65. stavku 1. Zakona, smatra se kalendarska godina, a kraće razdoblje samo u slučaju kada obveznik doprinosa svojstvo osiguranika po osnovi obveznog osiguranja stekne ili mu svojstvo osiguranika prestane unutar kalendarske godine te kada s istim datumom, unutar kalendarske godine, započne ili prestane obavljati drugu djelatnost.

 (4) Privremena obustava obavljanja druge djelatnosti niti činjenica da je obveznik doprinosa u istom razdoblju koristio pravo na naknadu plaće radi bolovanja ili je u istom razdoblju koristio pravo na dopust ili na rad s polovicom punoga radnog vremena poradi njege djeteta kao roditelj djeteta sa smetnjama u razvoju, prema propisima o socijalnoj skrbi, ne utječe na skra­ćenje razdoblja utvrđivanja godišnje osnovice prema stavku 3. ovoga članka.

12. OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE DOPRINOSA

Članak 55.

U izreci rješenja kojim se osiguraniku – strancu utvrđuje osnovica, vrsta i iznos doprinosa za osiguranje člana obitelji, prema članku 70. stavku 2. Zakona, ispisuje se i podatak o imenu i prezimenu osigurane osobe – člana obitelji obveznika doprinosa.

Članak 56.

(1) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje obračunava poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu obvezniku iz članka 4. točke 42. Zakona – osiguraniku po osnovi boravka u inozemstvu privatnim poslom, istodobno s utvrđi­vanjem svojstva u osiguranju.

(2) Obračunani iznos doprinosa iz stavka 1. ovoga članka obveznik plaća za ugovoreno razdoblje u osiguranju prije stje­canja svojstva u osiguranju, u korist posebnog uplatnog računa (šifra), pa se uplaćeni iznos ujedno smatra konačnom obvezom doprinosa i o toj se obvezi ne donosi rješenje.

13. GODIŠNJI OBRAČUN DOPRINOSA

Članak 57.

(1) Postupak godišnjeg obračuna doprinosa, radi utvrđivanja prava na povrat doprinosa obračunanog iz osnovice i plaćenog prema osnovici čiji je ukupan iznos (iz svih osnova) viši od najviše godišnje osnovice sukladno odredbi članka 77. Zakona, pokreće se na temelju pisanog zahtjeva obveznika doprinosa.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se najranije 1. veljače godine koja slijedi iza godine za koju se podnosi zahtjev za godišnji obračun doprinosa.

(3) Zahtjev za godišnji obračun doprinosa može podnijeti i obveznik doprinosa kojeg je poslodavac, odnosno isplatitelj drugog dohotka tijekom obračunskog razdoblja primijenio najvišu godišnju osnovicu prema članku 77.a Zakona, ako je za isto razdoblje kod drugog isplatitelja ostvario primitke prema kojima su obračunani doprinosi iz osnovice iznad iznosa najviše godišnje osnovice.

Članak 58.

(1) U postupku godišnjeg obračuna doprinosa, prema članku 57. ovoga Pravilnika, utvrđuje se iznos ukupne osnovice obračuna doprinosa za kalendarsku godinu iz svih osnova, te ukupno obračunan i ukupno uplaćen iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema ukupnoj osnovici za isto razdoblje.

(2) Ukupnom godišnjom osnovicom iz stavka 1. ovoga članka smatra se iznos svih pojedinačnih osnovica koje se odnose na isto obračunsko razdoblje sukladno članku 65. Zakona, prema kojima je obračunan i do dana podnošenja zahtjeva za godišnjim obračunom uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(3) Ukupno obračunanim iznosom doprinosa iz stavka 1. ovoga članka smatra se zbroj svih pojedinačnih zaduženih iznosa na temelju obveznih izvješća i/ili rješenja prema pojedinačnim osnovicama iz stavka 2. ovoga članka ako su uplaćeni do dana podnošenja zahtjeva za godišnjim obračunom.

(4) Ukupno uplaćenim iznosom doprinosa iz stavka 1. ovoga članka smatra se zbroj svih pojedinačnih uplata doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti koje se odnose na pojedinačne osnovice iz stavka 2. ovoga članka, uplaćenih do dana podnošenja zahtjeva za godišnjim obračunom, bez obzira na to tko je bio obveznik plaćanja doprinosa – sam osiguranik ili je u ime i u korist osiguranika doprinose uplatio poslodavac ili isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak.

Članak 59.

(1) Kada iznos ukupne godišnje osnovice iz članka 58. stav­ka 2. ovoga Pravilnika prelazi iznos najviše godišnje osnovice, rješenjem se utvrđuje godišnja osnovica za obračun doprinosa u najvišem godišnjem iznosu propisanom za godinu na koju se odnosi osnovica, odnosno u iznosu razmjerno vremenu za koje je postojala obveza prema članku 65. stavku 2. Zakona.

(2) Prema osnovici iz stavka 1. ovoga članka obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, i to:

1. obvezniku doprinosa koji je osiguranik samo mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti po stopi 20,00 %, odnosno

2. obvezniku doprinosa koji je osiguranik mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje po stopi 15,00 %.

(3) Iznos najviše godišnje osnovice iz stavka 1. i iznos doprinosa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se rješenjem.    

(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se Sre­dišnjem registru osiguranika (dalje u tekstu: REGOS) i Hrvat­skom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Članak 60.

(1) Rješenjem iz članka 59. stavka 3. ovoga Pravilnika utvrđuje se i iznos više uplaćenog doprinosa kao razlika između ukupno uplaćenog iznosa iz članka 58. stavka 4. ovoga Pravilnika i obračunanog iznosa prema članku 59. stavku 2. ovoga Pravilnika, iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak te iznos doprinosa za povrat.

(2) Iznos više uplaćenog doprinosa iz stavka 1. ovoga članka osnovica je za obračun poreza na dohodak prema članku 33. Zakona o porezu na dohodak te se vraća obvezniku umanjen za iznos obračunanog i obustavljenog iznosa poreza i prireza porezu na dohodak prema propisima o porezu na dohodak.

Članak 61.

(1) Uz zahtjev za godišnji obračun i povrat doprinosa iz članka 57. stavka 2. ovoga Pravilnika, podnositelj je dužan dostaviti podatke o svakoj pojedinačnoj osnovici i iznosu obračunanog i uplaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti te o razdoblju na koje se osnovica odnosi.

(2) Dokazi iz stavka 1. ovoga članka jesu:

1. potvrda poslodavca i/ili isplatitelja primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak

2. podaci Porezne uprave o utvrđenoj mjesečnoj osnovici ili o godišnjoj osnovici u slučaju osnovice iz članka 23.c Zakona

3. podaci o iznosima osnovice i doprinosa koje je obračunao i uplatio sam obveznik i o tome izvijestio Poreznu upravu na način uređen propisima o porezu na dohodak.

Članak 62.

(1) Poslodavac i isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa prema osnovici propisanoj člankom 5. stavkom 1. Zakona (plaća) i člankom 9. stavkom 1. Zakona (drugi dohodak), dužni su obvezniku koji podnosi zahtjev za povrat doprinosa prema članku 77. stavku 2. Zakona, na njegov zahtjev, a za potrebe dokazivanja iz članka 61. stavka 2. točke 1. ovoga Pravilnika, izdati potvrdu o iznosima osnovica te obračunanog i uplaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(2) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na Obrascu GOD koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, a koji mora biti ovjeren i potpisan od odgovorne osobe izdavatelja.

Članak 63.

(1) Obrazac GOD sadržava:

I. Opće podatke o poslodavcu odnosno isplatitelju primitka:

1. Naziv/ime i prezime

2. Adresa

3. Matični broj/matični broj građana

II. Opće podatke o osiguraniku – podnositelju zahtjeva za godišnji obračun doprinosa:

1. Ime i prezime

2. Adresa prebivališta odnosno uobičajenog boravišta

3. Matični broj građana

III. Podatke o osnovici i doprinosu:

1. Vrsta osnovice

2. Iznos osnovice prema kojoj je obračunan doprinos

3. Razdoblje na koje se osnovica odnosi

4. Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

5. Datum uplate

6. Napomena.

(2) Razdobljem na koje se odnosi osnovica iskazana na Obrascu GOD smatra se:

1. mjesec i godina na koje se odnosi plaća kada se radi o osnovici iz članka 5. stavka 1. Zakona (mjesečna plaća)

2. godina u kojoj je poslodavac isplatio primitak od nesamostalnoga rada koji se ne mogu pripisati točno određenom mjesecu rada kada je posrijedi osnovica iz članka 5. stavka 1. Zakona (oporezive naknade, nagrade i sl.)

3. godina za koju je izvršena isplata drugih primitaka na osnovi rada za poslodavca, a koji se mogu pripisati točno odre­đenoj godini kada je posrijedi osnovica iz članka 5. stavka 1. Zakona (bonusi po godišnjem obračunu, nagrade za uspješnost i sl.)

4. godina u kojoj je izvršena isplata primitka i plaćen doprinos obračunan iz osnovice na temelju primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak i osnovica za obračun doprinosa propisana člankom 9. stavkom 1. Zakona.

(3) U stupac 7. Obrasca GOD unosi se iznos uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u kojemu je sadržan i iznos uplaćenog doprinosa podnositelja zahtjeva iz članka 57. ovoga Pravilnika kada je uplaćen u zbrojnom iznosu za više osiguranika.

14. TRAJNI NALOG ZA PLAĆANJE DOPRINOSA

Članak 64.

Obveznik plaćanja doprinosa izdaje banci, koja vodi njegov račun, trajni nalog za prijenos sredstava na teret njegova računa određenog za izvršenje naloga za plaćanje zakonskih obveza i javnih prihoda, prema odredbi članka 81. stavka 2. Zakona, nalog daje u pisanom obliku, potpisan i ovjeren od ovlaštene osobe obveznika plaćanja doprinosa, o čemu obavještava ispostavu Porezne uprave prema sjedištu obveznika i Središnji registar osiguranika.

Članak 65.

Banka koja je od obveznika plaćanja doprinosa zaprimila trajni nalog za prijenos sredstava prema članku 64. ovoga Pravil­nika, postupa po nalogu nakon što od obveznika plaćanja doprinosa zaprimi podatke o vrsti i iznosima doprinosa za uplatu te podatak o datumu dospijeća na naplatu i kada od Porezne uprave zaprimi nalog za prijenos odnosno naplatu dospjele obveze duž­nika doprinosa.

15. POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 66.

Ako Porezna uprava bilo od kojega zavoda zaprimi podatak za osiguranika o početku odnosno prestanku osiguranikova osiguranja, a od drugoga zavoda podatak ne zaprimi, te ako su od zavoda zaprimljeni podaci o osiguranju iste osobe, ali s različitim osnovama osiguranja ili s različitim datumima, dužna je prije postupanja, sukladno odredbama članka 80. stavaka 2. i 3. Zakona, pismeno obavijestiti oba zavoda o razlikama. Ako u roku 30 dana zavodi ne usuglase i ne izmijene različite podatke, Porezna će uprava provesti postupak utvrđivanja osnovice i doprinosa.

Članak 67.

 Postupke koji su do 31. prosinca 2004. pokrenuti na temelju zahtjeva dužnika doprinosa za utvrđivanje zastare prava na naplatu doprinosa ili za otpis doprinosa radi nenaplativosti, a odnose se na saldo doprinosa, rješavaju nadležna tijela kod kojih je postupak pokrenut.

Članak 68.

(1) Svojstvo obveznika doprinosa osiguraniku koji sam za sebe plaća doprinose, prema članku 83. stavku 1. Zakona, Porezna uprava utvrđuje na temelju podataka o obvezno osiguranoj osobi što ih prethodno utvrđuju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

(2) Svojstvo obveznika doprinosa od druge djelatnosti iz članka 3. točke 5. Zakona Porezna uprava utvrđuje na temelju podataka o obavljanju samostalne djelatnosti i dokaza da je osoba istodobno osigurana po drugoj osnovi (radnog odnosa, drugoj osnovi ili koristi pravo na mirovinu), koje Poreznoj upravi do­stav­lja obveznik doprinosa, te na temelju službenih podataka Porezne uprave.

(3) Svojstvo obveznika doprinosa na osnovi primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 3. točke 5.a Zakona utvrđuje isplatitelj primitka, odnosno sam obveznik kada drugi dohodak ostvari neposredno iz inozemstva ili ako naplati od fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost.

Članak 69.

(1) Podatke o obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva i upisan je u registar obveznika poreza na dohodak, a nije osiguran ni po kojoj od osnova obveznih osiguranja niti je izuzet od obveze osiguranja u skladu s međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju, Porezna uprava dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, i to potvrdu o obavljanju samostalne djelatnosti – izvoda iz upisa u registar obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, s osobnim podacima o obvezniku te podacima o vrsti djelatnosti i početku obavljanja djelatnosti.

(2) Na temelju potvrde iz stavka 1. ovoga članka mjerodavni će zavodi po službenoj dužnosti pokrenuti postupak uvođenja u osiguranje osobe i o početku osiguranja izvijestiti Poreznu upravu radi utvrđivanja svojstva obveznika doprinosa.

(3) Kada osoba koja je osigurana na osnovi potvrde Porezne uprave o obavljanju samostalne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka prestane obavljati samostalnu djelatnost, Porezna uprava dostavlja mjerodavnim zavodima potvrdu o prestanku i podatak o datumu prestanka obavljanja djelatnosti.

Članak 70.

(1) Radi kontrole podnošenja izvješća o plaći te obračunanim i uplaćenim doprinosima poslodavca, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dostavlja Poreznoj upravi podatak o početku i o prestanku svojstva poslodavca.

(2) Početkom svojstva poslodavca smatra se datum kada je zasnovan radni odnos s prvim radnikom, a prestankom svojstva poslodavca smatra se datum kada je raskinut radni odnos s posljednjim radnikom.

Članak 71.

U slučaju zahtjeva za povrat doprinosa koji je, kao pre­plaćeni saldo, preuzet u Poreznu upravu, pravo na povrat utvrđuje Porezna uprava uz prethodnu suglasnost zavoda od kojega je saldo zaprimljen odnosno REGOS-a kada je riječ o doprinosu za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

Članak 72.

Osnovice doprinosa koje objavljuje ministar financija, su­klad­no odredbi članka 96. stavka 3. Zakona, odnose se na razdob­lje koje započinje 1. siječnja (osnovica za mjesec siječanj), a za­vršava 31. prosinca (osnovica za mjesec prosinac) godine na koju se odnose – kada je riječ o mjesečnoj osnovici, odnosno na raz­dob­lje koje započinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca godine na koju se odnose – kada je riječ o godišnjoj osnovici.

Članak 73.

(1) Radi praćenja zaduživanja i naplate doprinosa, obveznike doprinosa kojima se osnovica, vrste i iznosi doprinosa utvrđuju rješenjem i koji sami za sebe plaćaju doprinose, Porezna uprava evidentira prema osnovama osiguranja.

(2) Skupine i podskupine obveznika doprinosa obilježene su šiframa, a popis šifri sastavni je dio ovoga Pravilnika (ŠIFRARNIK).

Članak 74.

Poslodavac koji je zaposlio radnika na način i pod uvjetima uređenima Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, broj 94/01, 122/02, 17/04 i 48/04) i koji je po toj osnovi bio oslobođen od obveze plaćanja doprinosa na plaću toga radnika godinu dana od dana njegova zaposlenja, nastavlja koristiti to oslobođenje do isteka roka od godine dana od dana zaposlenja radnika.

Članak 75.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o doprinosima za obvezna osiguranja (»Narodne novine«, broj 25/04).

Članak 76.

Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu 1. siječnja 2005.
 

Klasa: 411-01/04-01/110
Urbroj: 513-07-21-01/04-1
Zagreb, 3. siječnja 2005.

Ministar financija
Ivan Šuker, dipl. oec., v. r.

 

 

Napomena: prilozi i dodaci su ispušteni u ovom info pregledu

 




  LINK NA NASLOVNU STRANICU POSLOVNOG FORUMA  
   
POSLOVNI PORTAL TVRTKE POSLOVNI FORUM d.o.o. - Internet i poslovne usluge - Ponuda za poduzetnike
CMS Vam omogućava da pružite brzu i detaljnu informaciju o Vašem poduzeću ili obrtu i o svim proizvodima i uslugama.
Obračate se novim potencijalnim kupcima i kvalitetnije komunicirate s postojećim, povećavate bazu dobavljača, dobivate pristup tržištima i segmentima koji su Vam dosad bili nedostupni - ukratko, poboljšavate svoje poslovanje i otvarate nove poslovne prigode za Vaše poduzeće ili obrt. U usporedbi s drugim medijima, Internet Vam omogućava brže i kvalitetnije oglašavanje uz znatno manje troškove.
Zašto tisuće potencijanih kupaca ili klijenata prepuštati konkurenciji!?

Naručite i koristite CMS - Predstavite svoju tvrtku, obrt ili udrugu! - Predstavite svoje proizvode i usluge!
 
 
  LINK NA PREGLED SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA  

Poslovni forum d.o.o. sadržaje objavljuje u dobroj namjeri. Sve sadržaje portala www.poslovniforum.hr koristite na vlastitu odgovornost i Poslovni forum d.o.o. ne može se smatrati odgovornim za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem bilo kojeg sadržaja. Zabranjeno je kopiranje sadržaja na druge web stranice, ali možete postaviti link prema ovim stranicama na svoje web stranice.


Web imenik - Poslovni linkovi: Istraživanje i analiza tržišta - Poslovni izvještaji i pregledi - Internet marketing - Izrada web stranica - Izrada CMS stranica - Hosting i zakup domena - Imenici i baze podataka - Poslovni ugovori - Poslovni planovi za kredite - Poslovne usluge i ponude - Trgovačko posredovanje - Poslovna psihologija - Poslovni programi - Oglasi - Korisni linkovi - Besplatno za poduzetnike - Poslovni forum - Primjeri ugovora - CMS izrada web stranica - Izrada poslovnih stranica - Web Express - Poslovne novine - Poslovni vjesnik - Programi - Trgovina - Berlin - London - Software - Avon










POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga